DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 87 <-- 87 --> PDF |
- 375 — Različite viesti. Naredba bos.-herc zem vlade od 14. Juua 1905., broj 9100()/10 primanju absolvcnata šumskih učilištah u bos.-herc. državnu šumsko upravnu službu i njihovoj upotrebi. (Odobrena ukazom c. i kr. zajed. ministarstva od 5, Juna 1905., broj 54´38/BH) 1. U šum. upravnu službu primati će se u buduće samo natjecatelji, koji su nakon realne ili gymnazijalne mature podpuno svršili nauke i ispite na c. kr. visokoj školi za zemljotežtvo u Beču, ili na kr. ug. visokoj rudar. šum. školi u Šćavnici (Schemnitz). 2. Ovako osposobljeni natjecatelji budu najprije kao prov. šum. vježbenici namješteni, te su dužni u roku od 2 godine položiti kod c, i kr. ministarstva za zemljotežtvo u Beču propisani ispit za šum. tch. drž. službu, ili u Ugarskoj propisani „državni izpit " Samo iz važnih uzroka, bolesti ili aprobaeije može se ovaj rok prekoračiti na 2 dalj. godine. Šum. vježbenici, koji taj izpit ne polože u odredjenom roku moraju se ureda radi odpustiti. .´!. Šum. vježbenici ne smiju se oženiti. 4 Šum. vježbenicima, koji absolviraju pod 2. državni ispit, bude podieljen naslov šum. assistent, te imadu kod promaknuća prednost pred neosposobljenima. 5. Natjecatelji, koji, su svršili srednje šum. škole ne mogu se kao šum. vježbenici primiti, već će se prema stupnju naobrazbe, naučnoga uspjeha, pak prema vrsti -i trajanju možebitne prijašnje državne ili privatne šum. službe u Austro-Ugarskoj, prema osobitoj sposobnosti i osobnima odnošajima, pak prema uvjetima potrebe kao šumari, ili nadlugari (Nadlugari I. raz. nose naslov šumara), a u pomanjkanju takovih mjesta kao šum. pomoćnici (eventualno i sa nagradom lugarskom) primiti. Oni, koji po vremenu s´ uspjeliom polože kod pojedinih namjestničtvah u Austriji propisani izpit „Priifung fur ForstNvirte" ili onaj kod kr. hrv.-slav.-dalm. zem vlade u Zagrebu uvedeni „državni izpit za samostalno vođjenje šum. gospodarstva", mogu se u svojem svojstvu kao šumari ili nadlugari i kao organi za lokalnu šum. službu (Forstbetriebes) i lokalne šum. uprave upotrebiti do šum. upravnika u X. č. r. unaprijediti. Glede granice daljnjega unapredjena ovih činovnika kod osobite marljivosti i sposobnosti, odlučivati će se od slučaja do slučaja po slobodnoj uvidjavnosti. 6. S´ ovom naredbom prestaju važiti sve đosadanje naredbe ovog smjera." Ovom naredbom ne samo, da se zatvaraju vrata u bosansku šumarsku službu absolvenlom naše kr. šumarske akademije, prislonjene |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 376 — na mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, nego se omalovažuje i naš državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gos podarenja, koji se godimice obdržava kod kr. hrv.-slav.-dalm.- zemaljske vlade u Zagrebu. Neobhodno je stoga nuždno, da naše hrv.-slav. šu marsko družtvo primi potrebnu akciju u senieru, da se ova naredba pro mijeni i nadopuni, jer držimo, da se ignoriranje naše. šum. akademije samo radi nepoznavanja stvari u tu naredbu uvuklo. Izradba šuma u Bosni u vlastitoj režiji. Kako saznajemo kani tvrdka „Actien-Gesellschaft Dynamit nobel" urediti u Bosni svoje tvor nice. U tu svrhu će bosanski zemaljski šumski erar toj tvrdci godimice prodavati oko 250.000 prost. met. bukovine, koju će izraditi u vlastitoj režiji. Zastupnik navedene tvrdke putuje već u tu svrhu Bosnom. U obče će se uvesti exploitacija šuma u vlastitoj režiji, te već predleže oferti tvrdka, koje će preuzeti drvo i trupce od erara loco pi lana ili kolodvor. NoTi naslovi za bosanske šumare. Pošto se u Bosnoj zove lugar šumar, to će se za činovnike i to: za nadšumare u IX. činovn. razredu da se ne zamiene sa nadlugarima, uvesti naslov „šumski upravitelj I. razreda". Šumarnici će dobiti naslov „šumarski starješina jer je šumarnik kovanica. Šumarski vježbenici, kad polože ispit, dobiti će naslov „šumarski assistenta". Dalmatinske šume. — Kao što je obće poznato najvećim su dielom sitne šume — više šipraci — a samo mjestimice, po višjim položajima kao i njekira otocima, nalaze se još 1 tragovi njegdanjih visokih šuma. Tako je još i dan danas naći po visočinama Velebita, Dinare, Svilaje. Mosora, i oko Blokova — ter brdinama Krivošije, ostanke negdanjih bukvika, po južnim stranama Velebita, Dinare i Blokova imade uz to još i crnoga bora, a po sjevernih strana i jelvika. U Mosor planini — naći je još i pojedinih starih tisa — u Krivošiji osim jela još i bjelokorog bora (Pinus leucodermis Ant). Po tim visinama česti su uz to još i gorski javori. Po srednjim položajima i opet, razne odlike maljavoga hrasta (Q. pubescentes), cera, pojasena (Fraxinns ornu), istočnoga graba (Garpinus orientalis), običnoga briesta (Ulmus suberosa Ehrh.), kostjele (Geltis australis L.), hmeljikavog graba (Oštrija vulgaris L.), kruške (Pvrus amygdaliformis Will.) itd. U Primorskom pojasu nalazimo pako zastupane: zimzelene hrastove (Quercus Ilex. L.) alepo bor (Pinus halepensis Mil), pitomi kesten (Gastanea vesca Gartu.), čempres (Gupresus sempervirens L.), — uljiku (Olea europea L.), — Gubutus unedo L., krašku lipu (Phillyna latifolia L. i P. media Reich.) — kao i crni bor; — u južno dalmatinskom primorju dapače i |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 377 — razne paome (Charaarops humilis — Ch. exelsa), Phenix dactylifera, Giccas revoluta, Psichordia filifera itd. Na Lošinju osim toga i rogač (Ceratomia siligni,), kod Budve, naranče, citrune, cedre, šipak (Punica grenatum) i eukaliptusa (Enceliptus globulus) i to češće u prekrasnim eksemplarima. Od ukupne zemaljske površine sa 12833 km*, odpada na produktivno tlo 12549 kni´^ — a na šume 381900 ha i to napose na državne 9630 ha; šume stojeće pod državnom upravom 2398 ha (vjerozakonske i naukovne zaklade), t. z. šume obćinske 224506 ha, šume zemaljske 2 ha, šume raznih zaklada 218 ha., šume crkvene i manastirske 6960 ha, šume zadružne 912 ha, šume fldeikomiserne 991 ha — a ostalih 135573 ha spada privatnicima. Malo ne sve ovo šumsko tlo je kraškog obiležja. —a— Ciena hrastovine u Njemačkoj. Na javnoj dražbi, održanoj 6. veljače 1904. kod šumskog ureda Rothenbuch na Spessartu, polučena su za hrastovinu izradjenu u predidućoj zimskoj sječnoj sezoni sliedeće papirnate ciene po m´ za duljine trupaca od 3 10 m. t. razred preko 60 cm srednjeg promjera 137"85 maraka (1 M=K 1"32.) II. razred 56—60 cm srednjeg romjera 106´27 maraka III. razred 51—55 cm srednjeg promjera 85´29 maraka IV. razred 45—50 srednjeg promjera 64´59 maraka V. razred 36—44 cm srednjeg promjera 47´94 maraka VI. razred 31—35 cm srednjeg promjera 35´52 maraka VII. rezred 24 — 30 cm srednjeg promjera 25´52 maraka Vni. razred izpod 24 cm srednjeg promjera 19´70 maraka Nagrade za pošumljivanje u Ugarskoj. Kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo razpisalo je u smislu § 165 z. čl. XXXI: 1879 za pošumljenje gospodarstvu korisnih površina na letećem pjesku ove godine 18 nagrada, i to: 2 nagrade po 1000 K, 2 po 800 K, 2 po 600 K. 3 po 500 K, 3 po 400 K, 3 po 300 K, 3 po 200 K. Za te nagrade mogu se natjecati oni zemljoposjednici i zakupnici, koji su tečajem g. 1905. u smislu § 165. z. čl. XXXI: 1879 izveli pošumljivanja bez državne pripomoći. Smreka kao nametnica. Na livadi zastupnika na carevinskom vieću A. R. Walz u Wartbergu u Murztalu nalazi se vrba, a na toj vrbi raste smreka. Pošto je vrba posve zdrava i bujna, to je ovdje smreka prava nametnica. Šteta od vjeverice. Usljed trajne suše, koja je g. 1903 i 1904. vladala u Geskoj pojavile su se mjestimice u tamošnjim čamovim šumama u velikoj mjeri vjeverice, koje su u proljeću ove godine odgrizanjem vršika u mladim šumama počinile znatnu štetu, usuprot tomu, šio ih lugarsko osoblje prošle godine u veliko tamanilo. 0. F. J. Z. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 90 <-- 90 --> PDF |
378 — Zaključni račun brodske imovne obćine u Prihod. Proračuna uaslov et. stav. Predmet Odobreno po proračunu za g. 1904. Primljeno u g. 190}. Kruna Redovito pokriće. 3 i Blagajnički ostatak koncem g. 1903. Veleprodajom hrastovih stabala Šumska pristojba na doznač. zapisniku A) i B) Pašarina i žirovi na 304.505 737.589 3.500 141.669 2,191.851 4.177 6 i Šiška, zakup lova i ini užitci Dražbom zaplienjenog šum. tvoriva i iz val a (vjetroloma) Oplata humskih odšteta { l^^f^1.600 1.600 25.000 1.466 3.357 19.966 10.846 10 11 pri šumskim radnjama Zakup šumskih čistina Najamnina od dućana iBosuta kuće preko 40.000 4.0C0 1.320 4.660 6.073 1.446 12 Za tanin-drvo 1.000 2.310 13 14 16 IG Najamnina od bubare Kamati od uložene potrošne glavnice Kamati od nepotrošue šum. glavnice Kamati od anuitetnih zajmova pravoužitaički 4.760 37.904 461.876 36.592 24.688 469.590 36.875 Sbroj redovitog pokrića 1,661.046 2,918´942 Vaiiredni priliod, koji se priv. adja nep. šum, glavnici: 3,4. 1 2 6,1´2~15 7 i 8 9 i IO 5 Veleprodaja hrastovih stabla uslied skraćene uporabne dobe Odplata glavnice pravoužitničkih anuit. zajmova Odplatom zajmova upravnih i crkvenih obćiua 595.632 18.296 10.217 1,448.063 54.487 6.317 11 Odplatom zajmova županije virovitičke te belovarsko-križevačke 50.000 50.<´00 Odplatom zajmova željezničkihtava druž61.400 51.400 Odplatom zajmova hrv. slav. šumar, družtva Zagreb Odplatom zajmova bivšeg štednog i pripomoćnog družtva Povraćeni predujmovi 3.446 1.000 1.705 6.422 57.669 k tomu Sbroj vanrednih prihoda 729.990 1,676.065 Promet sa uložnim knjižicamaRedovito pokriće 1,661.046 944 626 2,918.942 Ukupno pokriće 2,391.036 5,638.633 Odbiv od toga ukupnu potrebu sa Pokazuje se blagajnički višak koncem god. 1901. 1,570.674 820 462 6,422.048 116.585 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 91 <-- 91 --> PDF |
— 379 — Vinkovcima, za gospodarsku godinu 1904. Kazliod. odobreno Proračuna po proraIzdano u Predmet čunu za god. 1904. g. 1304. naslov et. st. Kruna K R I. II. III. IV. V. VI, VII. 1 1, 2, 3 3 i 4 5 i 6 1 i 2 3 4 1—6 7—11 12 i 13 Redovita potreba. Zastupstvo imovne obćine Predsjednik i gospodarstveni odbor ... . Gospodarstveni ured ( °f°^´^* J´«";´^. " " ´ ( stvarni izdatci Šumarije ( »f°^>"^ 1´^"!´´^. ´ \ stvarni izdatci I gojitba f a) za gotov novac šuma \ b) za odradu šum. odšt. nabava goriva drva .... . nabava i izradba gradj. drva T . Drž. porez, obć. i škol. namet im. obč. , ,. 207o pravoužitnički školski namet rentovni porez Mirovine, 10% doprinos činov. mirov. zakladi Podpore hrv. slav. šum. đružtvu u Zagrebu, vatrogasnim družtvima, gospodarskim podružnicama, humanitarnim družtvima i za ^poštara u Gerui Stipendije i štipendijalne podpore ... . 2.300 4.328 43.994 22.793 124.576 4.568 58.287 9.343 460.729 104.500 70.02.5 110.000 6 950 10.058 10.800 22.060 2.030 ´28 3.709 |74 38.278 ´53 21.887 ^49 112.055 ,55 2.473 l48 14.680 33 4 603 451.517 77.660 65.261 108.291 12.597 10.058 10.700 21.504 Sbroj redovite potrebe 1,065.221 957.309 35 II. 1—4 5 6 7 8 i 9 1 1 2 8 4i 5 11 l´^anrertna potreba. Investicije u šumskom gospodarstvu Gentralni voćnjak i vrtlar Uzdržavanje ođv^´dnih kanala Pripomoćni lugari Gradnje kuća i nuzzgrada Zajmovi Autonomnom budgetu za rat´unarsko kontrolno i blag. poslovanje u g. 1904. Podpore obćinam za investicije Lugarskoj mirov. zakladi doprinos dok ne bude aktivna Noćni stražar i najam za propust i/.pod želj. pruge na potoku Breznica Uknjižba šum. odšteta Na neizplaćenim proračunskim stavkama iz prošlih godina 36.480 6.000 7.473 1.000 16.739 124..500 18.926 75.990 8.000 101 ;i.ooo 207.144 7.106 4.084 3.721 2.374 13.471 18.925 64.424 8.000 4 26.085 91 20 Sbroj vanredne potrebe 505.B53 147.200 34 Izvan proračuna. Putne pristojbe inspicirajućemvis. kr. zem. vlade Nbr. 48929 činovničtvu 1904 737 30 Gradnja ugibališta na želj. stanici Bodjanovci u šumi pleterničkoj Privedeno nepotrošnoj šumskoj glavnici Izdano na predujmove uz povrat i obračun 6.000 1,673.828 5,346 Sbroj izvan proračuna 1,685.912 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 92 <-- 92 --> PDF |
— 380 Prihod Proračuna naslov et. stav. I. i 11. 1-17 I. 1-14 1. Predmet. k tomu Pohranjeno kod kr. hrv. si. zem. blagajne u Zagrebu, kao potrošna glav- Nepotrošna šumska glavnica pohranjena kod gornje blagajne .. . Aktivne tražbine koncem g. 1904. po odbitku pasiva Stanje imovine brodske imovne ob- Vlastelinstvo Pleteriiieu-V^elika. A) Šumarstvo: Od izdanih predujmova natrag po li kupni prihod šumskog go- Odbiv ukupni izdatak šumskog go- Pokazuje se blagajnički višak u go- Sveukupno blagajničko stanje go- Osim vlastitog prihoda primila je šumarija od imovne občine za izradbu goriva drva i gradje za pravoužitnike predujam, kojega je glasom izdatka B) Gospodarstvo: Cielokupni prihod go-podarstva . Odbiv od toga cielokupni izdatak sa Pokazuje se blagajnički višak u goto k tomu primljeno od šumarije u Ple- Ukupno u gotovom koncem g. 1904. Sveukupno koncem god. 1904. na Ukupni redoviti i vanredni prihod „ , „ izdatak Pokazuje se višak koncem g. 1904. Šumsko-gospodarstvenj ured U Vinkovcima, dne Predsjednik: Antun Šajnović. Upravitelj: Mile Maslek. Odobreno po proračunu za g. 1904. Kruna — 147.670 147.670 26.940 120.730 73.383 53.733 19.650 Primljeno u god. 1904. K 1 f l,434.758|ll 14,638.505 23 1,046.405 96 17,236.254 35 188.609 1.085 189.695 19.682 170.012 21.993 192.006 81.980 73.711 62.561 11.150 10.980 22,130 11.892 34.023 4,594.008 1,111.246´ 3,482.7611 89 46 35 72 63 86 49 87 70 34 36 40 76 58 34 11 99 12 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Proračuna naslov et. st. I. i 1 i 2 II. 3-21 1 i 2 3—12 — 381 Predmet. k tomu Promet aa uložnim knjižicama Redoviti izdatak Vanređni izdatak Sveukupni izdatak Vlastelinstvo Pletcrnica-Velika. A) Šumarstvo: Osobna beriva Stvarni izdatci Ukupni izdatak šumskog gospodarenja Blagajnički višak na lijevoj strani izkazani sa K 170.012-63 upotrebljen je kako slijedi: Nepotrošnoj šum. glavnici privedeno Dano na predujmove uz povrat Dano na predujmove uz obračun Povraćeno imovnoj občini na predujmovima Gotovina u blagajni se nalazeča koncem g. 1904. Ukupno kao gore Osim toga je šumarija primljeni predujam od imovne obćine upotrijebila za izradbu goriva drva i gradje sa K 81.980-87 a iz svog čistog prihoda predujmila uz povratak K 710-53 B) Gospodarstvo: Osobna beriva Stvarni izdatci Ukupni vlastiti izdatak gospodarstva Blagajnički višak na lievoj strani izkazani sa K 22.130-76 uporabljen je kako sliedi: Privedeno nepotrošivoj šum. glavnici . Ukampćeno na uložnoj knjižici požeške šteđione U blagajni koncem g. 1904. u gotovom preostalo Ukupno kao gore Cisti prihod dobra Pleternice u g. 1904. Odobreno po proračunu za g. 1904. Kruna 1,065 221 BO.5.353 1,570.574 9.684 17.256 26.940 Bazhod. Izdano u god. 1904. K 2,631.626|74 957.309 35 147.200 34 5,422.048,56 9.762 20 9.920 52 19.682 72 139.246 59 11.690 [93 291:81 16.53693 2.24637 170.012 63 82.691 40 7.646 54.915 62.561 8.000 13.500 630 22.130 192.143 brodske imovne obćine. 31. prosinca 1904. Nadšumar: Protustavuik: Ivan Tropper. Mato Kopić. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 94 <-- 94 --> PDF |
— 382 — Prodaje u državnim šumama u RiimtinjskoJ. Mjeseca kolovoza o. g. prodavati će se u Rumunjskoj putem javne dražbe mnogo hrastovih i smrekovih stabala u državnim šumama, koje leže u konsulatsokružju Kraj ova. Naš tamošnji podkonsul svratio je usljed toga pozornost interesenta na tu dražbu, da si mogu još za vremena pribaviti nuždne informacije i obaviti izvide na licu mjesta. K. S. H. Z. Devastacija šuma u Siamu. Iz Bangkoha javljaju, da je kraljevskim ukazom zabranjen izvoz Teak, Sandel i Hickory-drva iz područja Menam i Mekony, što je istovjetno sa zabranom izvoza drva iz cielog Siama, jer su te dvie vodene ceste jedino prometilo, koje vode u unutarnjost zemlje. Uzrok toj zabrani bijaše navala holandeskih i kineskih drvolržaca, koji su najljepše šume nemilice haračili. Udaranje munjo u drvo(5e. Prije se je držalo da munja radje udara n. p. u hrast nego li u bukvu s razloga toga, što ima u hrastu više vode. Nu istraživanjem se je izpostavilo, da taj nazor nije izpravan, već da je tomu uzrok, što je bukovo drvo mastnije, nego li hrastovo. Mast je na ime zločest vodić munjine, pak s toga i drveće, koje ima više masti kao bukva, orah, lipa, breza itd. nestrađa tako od munje. Upliv vrlo uizkih tcmpei´atura na klicavost sjemenja. Iztraživači H. T. Brown i F. Zscombe imali su na razpolaganje veću količinu tekućeg zraka, čime im je bila pružena prilika, da su mog´li praviti pokuse, kako će vrlo nizke temperature djelovati na klicavost sjemenja. Usljed toga izložili su oni različito sjemenje temperaturi od 183" do 192" C kroz 110 sati. Nakon toga su sjemenje vrlo oprezno i polagano otalili, što je trajalo 50 sati, pak su mu onda iztraživali klicavost. Pri tom se je izpostavilo, da u pogledu klicavosti nije bilo skoro n ikakov e razlike izmedju sjemenja, koje je bilo izvrženo nizkoj temperaturi i ovog, koje toj temperaturi nije bilo izvrženo. Biljke su se razvile iz jednog i drugog sjemenja posve jednako, pa isto tako i dozorile. UgaJj i ulje kao gorivo. Više se je puta već povela riječ o tom da se ulje upotrijebi kao gorivo za tjeranje parobroda umjesto uglja. U novije doba to se je već i pokušalo i tu se opazilo, da ulje zaslužuje u tom obziru svaku prednost. Tako je ono na pr. mnogo lakše od uglja, dade se spremiti u vodno dno broda čime se uštedi sav bunker za teret itd. Napokon su nedavno — početkom godine — učinjeni i daljni pokusi isporegjivanja jednoga i drugoga, pri čem je ulje iznijelo sjajnu pobjedu i osiguralo sebi budućnost. Ti su pokusi pravljeni na parobrodu Arizonan, američko-hav^fajskoga parobrodarskog društva. Glavna svrha pokusa bila je da se ustanovi snaga i pritisak pare. Prvi je pokus bio učinjen s ugljenom na putu izmedju San Franciska i NeW"Yorka, drugi s uljem izmedju San Diega i New-Yorka. Na osnovu iskustva što se je |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 95 <-- 95 --> PDF |
— 383 — polučilo na parobrodu Nebraskan istoga društva, uvedeno je na ime na Arizonan ulje po sistemu Liissoe-Lovekin. Parni pritisak, dok je gorio ugalj, nije nadmašivao 185 engl. funti dok je redovito padao do 105 funti kad se je čistila peć. Naprotiv taj je pritisak stalno iznosio 215 funti kad se je upotrebljavao ugljen. Naravna posljedica toga bilo je povećanje brzine broda i to za čitavi uzao; brod je na ime umjesto prijašnjih devet pravio sada deset uzlova na sat. Taj stalni parni pritisak upliva dabome i na sve pomoćne strojeve. Daljna prednost ulja nad ugljem leži i u tom, da će i kotlovi trebati manje popravka, jer su svi dijelovi stroja izvrgnuti jednakoj temperaturi cijelo vrijeme dok brod ide. Nadalje ne daje ulje čagju, pa će peći ostati dugo vremena čiste i sposobnije za podavanje i uzdržavanje konstantne topline. Iza Arizonana učinjeni su ti pokusi još na četiri parobroda istoga društva i svuda je rezultat bio najpovoljniji. Trs. Lloj/d. Statistični pregled o imenovanju i promaknuću šumarskih činovnika Hrvatske i Slavonijo tečajem godine 1904. 1. Lach Gustav, do sada kotarski šumar, nakon avancementa nadšumar procjenitelj ; službuje kod imovne obćine gjurgjevačke, 2. Milković Ivan, do sada šumarski vježbenik, nakon avancementa šumarski pristav; službuje kod imovne obćine gjurgjevačke. 3. Trivanović Milan, do sada šumarsko teh. dnevničar, nakon avancementa šumarski vježbenik; službuje kod imovne obćine gjurgjevačke. 4. Kreč Milivoj do sada šumarsko teh. dnevničar, nakon avancementa šumarski vježbe´nik; službuje kod imovne obćine gjurgjevačke. 5. Dianovsky Pavao, do sada kr. državni nadšumar, nakon avancementa kr. državni šumarnik; službuje kod kr. državne šumske uprave. G. Tordony Emil, do sada kr. državni nadšumar, nakon avancementa kr. državni šumarnik; .službuje kod kr. državne šumske uprave. 7. llajdu Rudolf, do sada kr. državni šumar, nakon avancementa kr državni nadšumar; službuje kod kr. državne šumske uprave. 8. Simonffj Akoš, do sada kr. državni šumarski kandidat, nakon avancementa kr. državni šumar; službuje kod kr. državne šumarske uprave. 9. Horvath Alexander, do sada ki´. državni šumarski vježbenik, nakon avancementa kr. državni šumarski kandidat; službuje kod kr. državne šumske uprave. 10. Frommeyer Anton, do sada kr. državni šumarski vježbenik, nakon avancementa kr. državni šumarski kandidat; službuje kod kr. dravne šumske uprave. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 96 <-- 96 --> PDF |
__ 384 — 11. Bakkay Albin, do sada kr. državni šumarski vježbenik, nakon avancementa kr. državni šumarski kandidat; službuje kod kr. državne šumske uprave. 12. Šimić Stjepan, do sada šumarski vježbenik, nakon avancementa šumarski pristav; službuje kod imovne obćine ogulinske. 13. Hefner Josip, do sada šumar vlastelinstva čabranskog, nakon avancementa nadšumar; službuje kod vlastelinstva grofa VVitzlebena. 14. Gsikoš vitez Stjepan, do sada šumarski pristav, nakon avancementa kotar šumar; službuje kod imovne obćine križevačke. 15. Radojčić Svetozar, do sada šumarski vježbenik, nakon avancementa šumarski pristav; službuje kod imovne obćine petrovaradinske. 16. Linka Robert, do sada šumar, nakon avancementa nadšumar; službuje kod vlastelinstva Dol.-Miholjačkog. 17. Krišković Lambert, do sada šumarski pristav, nakon avancementa okružni šumar; službuje kod vlastelinstva Dol.-Miholjačkog. 18. Seidel Oskar, do sada šumarski pristav, nakon avancementa šumar; službuje kod vlastelinstva Dol.-Miholjačkog. 19. Rozmanith Albert, do sada naslovni kr. državni šumarnik, nakon avancementa kr. državni šumarnik; službuje kod kr. državne šumske uprave. 20. Maslek Mile, do sada nadšumar, nakon avancementa šumarnik; službuje kod imovne obćine brodske. 21. Viđale Jaromir, do sada kotarski šumar, nakon avancementa nadšumar; službuje kod imovne obćine brodske. 22. Neferović Franjo, do sada šumarski vježbenik, nakon avancementa šumarski pristav; službuje kod imovne obćine Novo-Gradiškanske. 23. Zec Dušan, do sada šumarski vježbenik, nakon avancementa šumarski pristav; službuje kod imovne obćine II. banske. 24. Pichler Viktor, do sada absolvent šumarske akademije, nakon avancementa šumarski vježbenik; službuje kod gospoštije u Slatini. 25. Phillipović plem. Slavoljub, absolvent šumarske akademije, nakon avancementa šumarski pristav; službuje kod gospoštije u Erdeviku. 26. Prpić Petar, do sada kr. šumarski vježbenik, nakon avancementa šumarski vježbenik; službuje kod imovne obćine Novo-Gradiškanske. 27. Vučković Vaso, do sada absolvent šumarske akademije; nakon avancementa kr. šumarski vježbenik; službuje u šumar, odsjeku kr. v.em. vlade. 28. Kor6skeny plm. Velimir, do sada absolvent šumarske akademije, nakon avancementa kr. šumarski vježbenik; službuje kod kr. kotoblasti u Sisku, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 97 <-- 97 --> PDF |
— 38B — 29. Antun Kern, do sada kr. županijski šumarski nadzornik II. raz. nakon avancementa kr. županijski šumarski nadzornik I. raz.; službuje kod šumar, odsjeka kr. zem. vlade. Avancement, po broju i službodavcu. U šumarskom odsjeku kr. zemaljske vlade 2 Kod kr. državne šumske uprave 8 Kod kr. kotarske oblasti 1 Kod gjurgjevačke imovne obćino 4 Kod imovne obćine ogulinske 1 Kod imovne obćine križevačke 1 Kod imovne obćine petrovaradinske 1 Kod imovne obćine brodske 2 Kod imovne obćine novogradiškanske 2 Kod imovne obćine II. banske 1 U privatnoj vlastelinskoj službi 6 Ukupno 29 Odbijemo li 8 kr. državnih šumarskih činovnika, to nam još 21 preostanu, od kojih su kao absolventi šumarske akademije 4rica novoimenovani. — Odbijemo li od preostale 17ce još 6cu koji su u privatnim službama namješteni, to nam samo lltorice preostanu, koji su u šumarskom odsjeku kr. zem vlade, nadalje kod kr. koL oblasti, toli kod imovnih obćinah tečajem godine 1904 avancirali! To je zaista malo, pa se nadamo, da će tg. na bolje okrenuti. Po časti avancirali su od izkazanih 29 šumarskih činovnika tečajem god. 1904. Od absolventa šumarstva na čast šumar, vježbenika .3 Od absolventa šumarstva na čast šumar, pristava 1 Od šumar, tehničkog dnevničara na čast šumar, vježbenika 2 Od šumar, vježbenika na čast šumarskog pristava 6 Od šumar, vježbenika na čast šumarskog kandidata 3 Od šumar, kandidata na čast šumara 1 Od šumar, pristava na čast šumara 3 Od šumara na čast nadšumara 5 Od nadšumara na čast šumarnika 4 Od kr. žup. šumar, nadzornika II. raz. na čast I. raz. 1 Ukupno 29 Najveći je avancement god, 1904. u obsegu kr. državne šumske uprave usliedio. — A zašto? Zato jer oni po definitivnom statusu avanciraju. Jos. pl. Aue, kotar šumar im. obć. križ. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 98 <-- 98 --> PDF |
— 386 — Proračuni krajiških im. obćliia za g. 1905. Imovna obćina brodska: Redoviti prihod 1,911.891 K. Vanrodni prihod 1.027 141 K. Ujjupno 2,939.032 K. Redovita potreba 1,01.5.065 K. Vanr. potreba 460.9G5 K. Ulaipno 1,476.0.30 K. Višali 1,403 002 K. Imovna obćina petrovaradinska: redoviti prihod 782.645 K, van redni prihod 302.i´67 K, ukupno 1,084-912 K, redovita potreba 585.357 K, vanredna potreba 176 163 K, uimpno 761.520 K, višak 323.392 K. Imovna obćina gradiška: redoviti prihod 306.407 K, vanrodni prihod 178.629 K, ukupno 485.036 K, redovita potreba 22:^.975 K, vanredna potreba 43.216 ukupno 266.191 K, višak 218.845 K. Imovna obćina gjurgjevačka: redoviti prihod 435.619 K, vanrodni prihod 28.090 K, uimpno 463.709 K, redovita potreba 250,334 K, van redna potreba 107.359 K, ukupno 357.693 K, višak 106.016 K. Imovna obćina križevačka: redoviti prihod 351.025 K, vanrodni priliod 13.200 K, uimpno 364.225 K, redovita potreba 201.900 K, van redna petreba 101.083 K, ukupno 303.483 K, višak 60.742 K. Imovna obćina II. banska: redoviti prihod 173.565 K, vanredni prihod 57.886 K, ukupno 231.451 K,´redovita potreba 112.866 K, van redna potreba 64,221 K, ukupno 167.087 K, višak 64.364 K. Imovna obćina I. banska: redoviti prihod 48.017 K, vanredni prihod 16.207 K, ukupno 64.224 K, redovita potreba 149.778 K, vanredna potreba 82.940 K, ukupno 232.718 K. Manjak. 168.494 K. Imovna obćina slunjska: redoviti prihod 43.751 K, ukupno 43.751 K redovita potreba 186.032 K, vanredna potreba 5988 K, ukupno 192.020 K, manjak 148.269 K. Imovna obćina ogulinska: redoviti prihod 252.625 K, vanredni prihod 38.384 K ukupno 291.009 K, redovita potreba 177-044 K, vanredna potreba 28.195 K, ukupno 205.239 K, višak 85 770 K. Imovna obćina otočka: redoviti prihod 227.150 K, vanredni prihod 23.600 K, ukupno 2.50.750 K, redovita potreba 149.573 K, vanredna potreba 61.210 K, ukupno 210.783 K, višak 39.967 K. @@e@@ &&&& ^B&m eese © @a#@@@# i Šumske čekiće i ISP najbolje i najtrajnije vrsti, kakove rabi slavno kr. šumarsko ^jP kj0 ravnateljstvo i mnoge drugo ugledne šumsko uprave, proiz- T3r kjf vodi uz umjerene i dogovorne ciene T3F ^ ^ M Josip Vergle^, orudjar ^ ^ Zagreb, Mesnička ulica kbr 6. ^ Uređjuje Ivan Partaš, prof. šum. akademije u Zagrebu. Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dećak) |