DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 352 — Da je nad šumom zrak hladniji, nego nad prostim poljem, dokazuju Bvi zrakoplovci, kada prolaze nad većim šumskim kompleksima. Naročito se osjeća utjecaj šume, ako si predstavimo strujanje zraka kroz šumu. Zračna struja prolazi pri tora u visini od 20 - 30 m izmedju stabala, granja i lišća, dakle kroz sloj, gdje je temperatura niža, te koja usljed toga zrak razhladjuje. II. Upliv šume na vlagu zraka i na kolanje vode. Zračna vlaga i oborine ovise u prvom redu o onim promjenama u zraku, što ih uvjetuje solarna klima. Razdioba zračne topline i tlaka nad atlantičkim oceanom naročito je onaj činbenik, koji opredieljuje jakost i smjer zračnih struja, punili vodenih para, koje kontinentalnim zemljama donose više ili manje atmosferičke vlage. Nu uza sve to djeluju i u tom smjeru lokalne prilike, kao što su: uzvisine tla, razdieljenje zemlje i vode, te vegetacija, a naročito šume. Upliv šume na vlagu zraka pokazuje se u sliedećem: 1. Relativna prosječna vlaga zraka u šumi je za 3—10"/" veća, nego na polju. Usljed toga čini nam se, da je zrak u šumi vlažniji, nego izvan šume Ra7lika u vlagi najveća je u ljetno doba. Usljed toga vidimo, da je i rosa na poljima, koje su bliže šuma, mnogo veća, nego tamo, gdje šuma ne ima. 2. Upliv šume na množinu kiše ovisi o nadmoi´skoj visini dotičnog kraja. Ustanovljeno je pako, da pada kiše više u šumi nego na polju u nizinama za l-2b´>l^, u nadmorskoj visini od 100 — 200 m za l4-2o/g, u visini od 600—700 m za 197o, ^ vi^i^i 0^ 700—800 m za 43-7o/,„ a u visini od 900—100 m za 84-27o. Ako ove brojke i imadu samo približnu vriednost, to ipak iz njih proizlazi, da brdske šume znatno uplivišu na zraČne oborine, jer time, što je zrak u njima hladniji, a relativna vlaga zraka veća, doprinose one k tomu, da se zračne pare |