DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 333 - Za kotar Slunj. Uprav, obditia Drežnik 6. vr. raz. , Primišlje 5. „ „ Rakovica 6. „ , Slunj 6. „ Vališ-selo 5. „ „ Veljun 5. „ Kako vidimo, u ogulinskom šumsko-upravnom kotaru, postoji pet vriednostih razreda i to 2. 3. 4. 5. i 6. t. j . šume, koje su bliže željeznici, pak se bolje unovčiti mogu, nalaze se u najboljem vried. razredu, a što dalje od prometne to6ke jesu ciene najniže, t. j . n. pr. u 6. razredu su obdine Slunj, Rakovica, Drežnik i Drežnica, a udaljene su preko 40 kilm. od Ogulina. Ta udaljenost šumah i pojedinih mjesta upliva znatno na cienu šumskih proizvoda! Po »načelima procjene,« jesu razne ciene »za drva stojeda, « za drva »sjedena i pridjelana«, kao i za sasvim ved izradjena drva. Samo se sobom razumieva, da moraju u potonjim slučajevima, dođi u račun troškovi sječe, izradbe, dovoza i t. d. Pošto smo razložili „načela procjene," to demo sada priedi na obračun pojedinih primjera, kako smo to — u uvodu — a i tečajem ove rasprave spomenuli. Cilj nam je u obde, u ovoj raspravi dokazati dosadašnje previsoko taksiranje prijavnica, na temelju postojedih cienika, a naročito, ako još k tomu računamo »posredni gubitak.« Ovo je samo primjera radi obdenito rečeno, pak se ona naša tvrdnja ne može odnositi na prijavnice, koje su po u krieposti sto jedem cieniku, te pril. D, točno obračunate. To je do danas zakonito obračunavanje. Toliko razumijevanja radi, jer točnom obračunavanju u obde se prigovoriti ne može. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 346 — kolje, obruči i t. d. to si onda možemo samo u ovim cienama i obračunu tražiti uzroke, da su prijavnice previsoko taxirane. To je ona os, oko koje se ove dugo vine šumskih šteta vrte! To ee pobiti neda, već se na žalost priznali mora!!! Ako se k gore iztaknutim cienama pridade 507o za kraške branjevine i nasade, to se samo sobom razumieva, da »sitn e vrsti t V 0 r i V og drva« za štetocince preskupo dodju tako da si svaki za te novce može nabaviti dvostruko gotove robe! Pored toga, — a gdje je zatvor ili globa? Konačno imamo raspraviti još: E) Razne manje vrsti tvoriva: Uzet demo njekoje primjere: 1 prut za pleter = 0 0021 m´ vriedi 2 f. t, j . 1 m´ = 9-52 1 trklja za grah ===0-0021,, „ 4 „ „ I ,, = 19-04 1 osovina neizra djena, 30 cm. do 2-5 mtr. =0-15 „ „ 80 „ „ 1 „ = 6-00 1 ruda neizradjena 1 ´7i«cm. 0´3m. =0-06 „ „ 80 „ „ 1 „ = 13-30 stožina ´Vie cm. do 4 m. =0-10 „ „ 1-20 kr. „ 1 „ =12-00 1 pauzina 7io cm. do 4 m. = 0-02 „ „ 60 f. „ 1 „ = 30-00 Kako vidimo »razne manje vrsti tvoriva« daleko više nadilaze ciene »sitnih vrsti gorivog drva«. Uzporedimo li one ciene sa cienama A. drvo za gradju i tvorivo, to vidimo silne razlike!!! Evo primjera. 1 m^ u I. vriedn. raz, bukovine košta po našem cieuiku 8 kr. 1 ,, pruta za pleter 9-52, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 346 — Sravnimo li ali gorivnu vriednost ovoga drva sa onom lokalno-trgovačkom, to vidimo znatnu razliku! U toj razlici ali leži sve, što tereti svakoga štetočinca ! Neka se nitko dakle ne čudi, ako u takovim krajevima ima znatnih svota na dugu. Da tako mora biti, dovoljno smo ovim primjerom razložili! Taj dug osnovan je na zakonitom obračunu! Ne ima mu prigovora. Predjimo sada na: D. Sitne vrsti tvorivog drva. Znamo, da je ciena za sve vriednostne razrede jedna po komadu uzeta. Mi ćemo stoga, primjera radi, sve ove cieue sravnjivati sa III.—IV. vr. raz. gradjevnog drva iste vrsti po 1 m^ da vidimo razlike. Pogledajmo si najprvo vriednost i, označene pod D našega cienika šum. šteta; tada 1 letva =0´05 m´vriedi 24 fil. t. j. 1 m´´ = 4-80 kr. 1 kolac =0-02 „ „ 18 „ „ 1 „ = 9-30 1 kolac za plot =0-0077 ,, „ 4 „ 1 „ = 5-19 1 „ vinogr. = 0´0077 „ „ 6 ,, 1 „ = 6-92 1 obruč = 0-01 ,, ,, 16 ,, 1 „ =- 16-00 1 „ =0-0038 „ „ 12 „ 1 „ = 3-16 i „ =0-0014 „ „ 8 „ 1 „ = 5-71 Sravnimo li sada ove ciene sa onima gradje I. — VI. vriednostnog razreda, to ćemo viditi, da su znatne razlike već kod jednostrukog obračunanja. Uzmemo li u obzir § 3. toč. 3. pril, D., to i opet nastaju velike razlike izmedju cienika i lokalno-trgovačkih ciena! Još znatnije se to opaža, ako sravnimo ove ciene sa I. vrieđ. raz. gorivog drva!? Svakako je I. raz. bukovog drva (ciepanica) vriedniji, nego li recimo srednje letve, kolje, obruči i t. d koje se po jednoj c i e n i računaju. Pošto mnogi prijavitelji označuju kvarove t. j. šum, štete na sitnom drvu za letve, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 344 — Mnijeino, da pmo ovim primjerima našu tvrdnju diljem našega članka izraženu, dovoljno podkriepili i dokazali, pak zaoto prelazimo na dalnje razlaganje i dokazivanje. Jedno moramo još to primjetiti, da bi svaki štetočinac jeftinije prošao, da kupuje gotovo drvo od trgovca, negoli, što uz silnu muku i trud drvo skupo plada. A gdje je još k tomu globa i zatvor ? ! Još vede razlike nastati će, ako sravnimo sliedećim primjerom ciene i obračun. Evo primjera: Drvo za ogriev i ugljen iz kraških nasada i branjevina s primorja. Ciene jesu označene za 1 breme = 0*4 pr. m. Kako znamo, I. vr. r. stoji 2 kr., II. vr. r. 1-60 kr., a III. vr. r. 1*20 kr. po bremenu t. j . računamo li mi 1 breme da ima 0´40 pr. met. to tada 1 pr. mtr. ima 2V2 bremena; pak bi prema tomu bila ciena za 1 pr. mtr. za I. vr. r. 5 kr., II. vr. r. 4 kr., a III. vr. r. 3 kr. Kada bi po prvom primjeru računali gorivo drvo sa k o d nas u običaj enim mtr. hvatom (4 pr. mtr.) to bi bila ciena na panju I. vr. r. 20 kr., II. vr. r. 16 kr., a III. vr. r. 12 kr. To su več znatne ciene, ako štetu računamo jedno struko. Uporabimo li § 3. toč. 3. pril. D. t. j. računa li se dvostruko, to dobijemo po metr, hvatu tada za I. vr. r. 40 kr., II. vr. r. 32 kr., a III. vr. r. sa 24 kr. drva na panju, Te temeljne ciene na panju jasno nam govore, da si svatko za te skupe novce može nabaviti drva na E, i e c i, Sušaku, Novom i t. d. Nu obzirom na skupi uzgoj »krasa« jesu te ciene dovoljne (ako je moguće) da odvrate šum. štetočince, da neuništuju ono, sto onome kraju nuždno treba !!! Ovu cienu moramo s drugoga t. j . kulturnoga gledišta promatrati! |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 343 — Sliedi — da se usljed ovog obračuna mnogo vede svote na dugu izkazuju i vode, nego li faktično drvne gromade u šumi manjka!! Razlika leži — kako razložismo — u obračunu i visokim cienama po šum cieniku. To je nepobitna istina!!! Gornji primjer razložili smo za najvišu cienu bukovog drva za gorivo. Sada ćemo razložiti stanje stvari kod liajliiže Cieiie. l´o cieniku jeste za VI. vrieđ. razr. ciena za 1 pr. mtr. 1 kr. ili za 1 pr. m. hvat = 4 kr. Na mnogim mjestima — recimo u brdskim i udaljenim predjelima dobije trgovac bukovo drvo na panju 1 pr. hvat za 2 kr., a najviše za 3—4 kr. Po na%m cieniku mora štetočinac da plati za 1 mtr. pr. hv. 4 kr. ako se šteta računa jednostruko. Kada se šteta l´A puta računa, to štetočinac j)la(5a za 1 pr. hvat na panju 6 kr. a kod dvostrukoga obračuna plaća 8 kr. Štetočinac plaća kod najniže ciene po cieniku onu taxu, koju trgovac plaća kod najveće ciene na dražbi, koja je ciena za bukovo gorivo drvo riedkost. Običajna je ciena na panju za 1 hvat bukovine 4 kr., ali zaoto se trgovcu priračuna još 10 —20 cm. kod slaganja i primanja drva na izsušenje i t. d. pak zaoto je jedan hvat bukovog drva za trgovca još jeftiniji od 4 kr. t. j . do 3 kr Sravnimo li sve prednavedeno, to vidimo silne razlike izmedju cienah po šum. cieniku, te lokalnih i trgovačkih ciena. Po jednostrukom obračunu razlika je po 1 m. pr. hvata kod najveće trgovačke ciene za l´GO kr. dočim kod najniže (VI. vried. razred.) od 4 kr. t. j . štetočinac 2 kr. još nadoplaćuje, jer znamo da trgovac više puta za 2—3 kr. 1 m. pr. hvat drva na panju dobije. Nu recimo, da se tržna c i e n a o d 4 k r. 8 a 0 n 0 m u cieniku i z r a v n j u j e ! Kod dvostrukog a ali obračuna nastaje razlika sa 11´20 kr. kod najveće vriednosti na drvu, a kod najniže ciene 2—4 kr., koja razlika tereti narod t. j . šum. štetočince!!! |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 342 — Kako iz razlaganja vidimo, naši štetočinci ali plaćaju tako drvo, ako se uzme u račun njihova sjeda i dovoz drva. Nu to se obično ne računa, već lih ciena drva na panju, sa 9*60 kr. po 1 pr. m. hvatu ih 2*40 kr. po 1 pr. metru. Uzmemo li ali u obzir obračun štete po § 3. toč. 3. pril. D. to štetočinac plati za 1 prostorni met. hvat. gori vih bukovih drva 9 60X2 = 19´20 kr. Gore više kazali smo, da dobijemo obično 1 hvat gorivi drva, u k u ć u postavljeno za 16 do 24 kr. — U gradovima malo skuplje. Iz ovoga razlaganja vidimo, da svaki štetočinac plaća drvo za 1 pr. ni. hvat na panju sa 9.60 odnosno 19´20 kr., bez uračunanja ostalih troškovak! To je ogromna razlika izmedju lokalne — obične — ciene goriva drva, sa onom u cieniku !!! Uzmimo, da trgovac kod nas obično plada za gorivo drvo I. r. na panju za 1 hvat 2—8 kr. Trgovac izradjuje iz bukve, što je najbolje; a za svaki hvat računa mu se 10—20"/o kod dugovanja, na osušenje i t. d. Sravnimo sada najveću trgovačku cienu drva na panju od 8 kr. sa onom štttočinca — u jednostrukom iznosu — sa 9*60 kr., to vidimo^ da štetočinac plada 1 hvat drva na panju za 1 kr. GO f. vise od trgovca odnosno kod najniže ciene za 7 kr. 60 fil. više. Uzmemo li obračun po § 3. A. B. pril. D. to štetočinac plada na panju 11-20 kr. više za drvo, nego li trgovac. Štetočincu je ciena po 1 hvatu na panju 19´20 kr., a trgovcu je 2—8 kr. Zar to nije ogr(>mna razlika!!? Promislimo si dobro samo ovaj jedan primjer, pak se onda nedemo čuditi, da imamo sjedne strane na dugu ogromne svote šumskih šteta, a k tomu s druge strane ipak i šume, koju svake godine vlastnici na dražbu donašaju! |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 341 — Gradjevno si drvo, mnogo manje prisvajaju štetoSinci, već jedino gorivo drvo, — jer na tomu je na mnogim mjestima manjak ! ! ! Od kada je tomu tako, to pored našega obračuna logično sliedi, da je štetoeinac uvjek više dužan, nego li je faktičn a lokalna cieua prisvojenoga drva. Promotrimo i sravnimo ciene gorivnog drva, sa onima lokalnima, pak ćemo viditi znatne razlike ! Ciena gorivom drvu po cieniku jeste — kako znamo — za 1 m^ : I. vried. razr. 3´20 kr. II. )J M 2-66 kr. III. )» »5 2-12 kr. IV. )1 >) 1-60 kr. V. )) >> 1-06 kr. VI. )» 0-66 kr. Sravnimo sada tržnu (lokalnu) cienu bukovog gori vog drva I. vriednostnog razreda, sa onom u cieniku. 1 m´ vriedi 3-20 kr. ili pr. mtr. 2´40 kr. Jedan prostorni metr. hvat gotovih drva I, razr, dobije se obično za IB — 24 kr. (neračunamo pretjerane ciene u gradovima). Po našem šumskom cieniku, stajao bi jedan pr. m. hvat drva za ciepanice 2´40X4=D´60 kr. samo n e i z r a d j en 0 g drva , bez obzira na troškove sječe i izvoza drva. — Da vidimo 1 cienu hvata ? Ciena drva po cieniku na panju je 9"60 kr. Ciena izradbe 6 —8 kr 8*— kr, Ciena dovozarine je razna, 12—20 kr. 12*— kr. Ciena bi za 1 pr. m hv. bila . . 29*60 kr. ako se najniža ciena dovoza računa. Ako pako se uzme najviša ciena sa 8´— kr. više, to bi jedan hvat stajao . . 37*60 kr. ili okruglo 38*— kruna. Pod tu cienu neračunaju ni u jednom gradu Hrvatske i Slavonije 1 pr. hv. bukovog drva! * |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 340 Koliko nam je iz prakse znano, vedinom se šteta na gorivu drvu, obračunava dvostruko, t. j. po §. 3., toč. 3., pril. D., a u malo slučajevali jednostruko, t. j. po §. 3. toč. 1, pril. D. Svaka prijavnica, nosi većim djelom u stupcu naslov, posjekao u »r i e d k om sklopu«, a manje u »gustom«, pak s toga dolazimo u priliku, da uvjek računamo »posredn i gubitak« , koji tereti štetočinee — dvostruko, a manje 1 ili iVa puta. Ako sada n. pr. sravnimo vriednost 1 m^ goriva, obračunatu po § 3., toč. 3., pril. D., t. j. dvostruko , sa vriednosti 1 m´ gradjevnog drva po vr. razr., to dobijemo sliedeče razmjerje: I. vriedn. ra; 8 kr. gradje 6-40 kr. goriva II. „ 7 „ ») 5-32 „ >) III. „ 6 „ )) 4-24 „ >) VI. „ O 5, )) 3-20 „ !> V. „ 4 „ 2-12 „ )> i> VI. „ .3 „, ;t : 1-32 „ "J Uzporedimo li sada, pojedine ciene vrieduostnih razreda gradje i goriva medjusobom, po 1 m^ to vidimo, da I. vried. razr. goriva više tereti štetočine a, nego li vriedi m´III. —VI. vr. r. gradjevnog drva; nadalje II. razr. goriva više nego li IV.—VI. vr. raz. gradje; III. vr. raz. goriva, više nego li V. i VI. razr. gradje; IV. vr. goriva, više nego li VI. vr. razr. gradje. — Vriednostni razredi, osnovani su većinom po udaljenosti, pak zaoto te razlike, koj e al i teret e štetočinee!! ! Znamo, da mora postojati znatna razlika, izmedju vriednosti gorivog i gradjevnog drva. Ako sada promotrimo naše razlaganje i obračun „p o s r e d n o g gubitka" za gorivo drvo, to vidimo, da je na visoke ciene obračun posrednog gubitka" izvor svih dužnosti i tereta, po šumske štetočinee. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 339 — — kako napred razložismo — za V,.. i više veća dužnost i dugovina na šum. šteti, negoli je faktična vriednost poBJečnog drva!!! Da je tomu tako, osvjedočiti će se svatko, samo ako uzme računati štetu, po lokalnoj cieni i onoj po cien i k u. „Ogromne li razlike !! !´ Idemo vidjeti obračum. B. Drva za ogriev i ugljen. 1. Po §. 3. toč. 1. pril. D. obračuna za štete, za 1 m´ bukovine jednostruko: I. vrieduosti razred sa 3*20 kr. II. „ „ „ 2-66 kr. III. „ „ „ 2-12 kr. IV. „ „ „ 1.60 kr. V. „ „ „ 1-06 kr. VI. „ „ „ 0-66 kr. 2. Po §. 3. toč. 2. pril. D. obračuna se šteta IV2 za 1 m^ bukovine, ako se 1 ra´ vrieduosti drva, pribroji ´/a vriednosti iste vrsti drva. Prema tomu obračuna se: I. vried. razred 320 kr.+l-60 kr.=4-80 kr. II. „ „ 2 66 kr.+l-33 kr.=3-99 kr. III. „ „ 2-12 kr.+l-06 kr.=3-18 kr. IV. „ „ 1-60 kr.+0-80 kr.=2´40 kr. V. , „ 1-06 kr.+0-63 kr.-l-59 kr. VI. „ „ 0-66 kr.+0-33 kr.=0-99 kr. 3. Po §. 3. pril. D, obračuna se šteta za 1 m´ bukovine, ako ciena za 1 m´ uzme dvostruko istoga vriednostnoga razreda. I. vried. razred 3-20 kr.+3-20 kr.=6-40 kr. II. „ „ 2-66 kr.+2-66 kr.-5-32 kr. III. „ „ 2-12 kr.+2-12 kr.=4-25 kr. IV. „ „ 1-60 kr.+l-60 kr.= 3-20 kr. V. „ „ 1-06 kr.+l-0() kr.=2-12 kr. IV. „ „ 0.66 kr.-l 0-66 kr.=l-32 kr. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 338 — IV. vriednostni razred 5 + 1-60 K = 6 60 K V. » » 4 + 1-60 K = 5-60 K VI. » » 3 + 1-60 K = 4-60 K 3. Po §. 3. toč. 3. pril. D), obračuna se šteta za 1 m^ bukovine , ako se 1 m* vriednosti gradje, pribroji vriednost od 1 m^ »najbolje vrsti gorivog drva«, a to je u našem slučaju 3´20 K. ili: I. vriednostni razred 8-|-3´20 kr.= 11*20 kr. II. » » 7+3-20 kr.=10-20 kr. III. » » 6 f 3-20 kr.= 9-20 kr. IV. » » 5 + 3-20 kr.= 8-20 kr. V. » » 4+3-20 kr.= 7-20 kr. VI. » » 3+2-20 kr.= 6-20 kr. Kako iz napred spomenutoga razlaganja znamo, temelji se cieli obračun na prijavi lugara. Ako je prijavnica hotimično ili iz neznanja krivo i nehotično sastavljena, to uporabom §. 3. toč. 2. i 3. pril. D., pri obračunu „posrednog gubitka", nastaju — kako tečajem ove rasprave razložismo, na tere t štetočinca — znatne razlike i to takove, da n. pr. po II. vried. razr. 1 m´ po §. 3. toč. 2. više vriedi od 1. razr. po §. 3, toč. 1. obračuna, ili IV. vriedn. razr. po §. 3. toč. 3, više vriedi, nego li I. vriednostni razred najboljega drva, nadalje 1 m^ VI. t. j . najlošijem vriednostnom razredu, obračunat po §. 3. toč. 3. više košta, negoli III. razred temeljne ciene za gradju. To su znatne razlike ! I! Ove pako razlike nastaju samo usljed navoda lugara ili drugoga prijavitelja, ako u prijavnice upiše, posjekao u ,.gustom ili riedkom predjelu". Ta oznaka u prijavnici dovoljna je, da se obračuna ,,posredni gubitak". Usljed toga, jeste po našem primjeru razlika u cieni na 1-60 kr. odnosno 3*20 kr. za svaki kubični metar. Pomislimo si, da u jednoj godini, kraj množine prijavnica, moraju i znatne i´azlike nastati, t. j. više puta je |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 337 — b) Za ostavljene koje-gdje pricuvke i viša drva, ili za drva osobito skupa, koja se samo gdje-gdje nalaze i koja su od dobre kakvode; c) Za krčenje panjeva, ako olahkujućili okolnostih spomenutih pod 1. u nikakovom obziru neima. Ciene po tarifi, smiju se u ostalom, za drva gradjevna i tVOriviia, upotrebljivati samo pri plaćanju jednostrukom. A kad se što plaća, u iznosku p o 1drugom ili dvostrukom, imadu se izvišci računati, samo po cijeni »najbolje vrsti gorivih drva«. Ako iina troškova za iznošenje, imadu se isti posjedniku šume svagda naknaditi napose. Pošto smo gore razložili ciene bukovog drva, za sve moguće svrhe i kućne potrebe našega naroda, a donieli smo u cielosti propise §, 3. pril. D) to možemo sada predočiti, sve primjere obračuna prijavnice. Za temelj obračunu uzeti ćemo 1 m^! Početi ćemo samo sa: A) Drvo za grad ju i tvorivo. §. 3. toč. 1. pril. D) obrčuna se šteta za Im^ bukovine: I. vriednostni razred sa 8 kruna II. » » » 7 » III. » » » 6 » IV. » » » 5 » "V. » » » 4 » VI. » » ~> 3 >> 2. Po §. 3. toč. 2. pril D) obračuna se šteta za 1 m^ bukovin e ako se 1 m^ vriednosti grad je, pribroji Va vriednosti »najbolje vrsti gorivog drva«. U našem cieniku, označena je vriednost 1 m´ sa 3*20 K., to 7^ m3 vriedi 1-60 K. ili I. vriednostni razred 8 1´60 K = 9-60 K II » » 7 4- 1-60 K = 8-60 K III. > 6 + 1-60 K = 7-60 K |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 336 eielosti radi tajparagraf, koji glasi: §. 3, kada se ukradu drva pa se pri tom ne odsjeku ili ne otrgnu vršci, ogranci ili granje, ili ne budu odnesene niti oštećene mladice, ima se odšteta svagda dati polag cienah, u tarifi (šum. cieniku) propisanih. Ove ciene, imadu se platiti. 1. Jedam put ili jedno struko: a) Za drva jurve oboren a ili pridjelana, ili za takova, koja su za skorašnje s j e č e n j e o d r e d j e n a, ili koja slučajno na zemlji leže, ili za drva polomljena. b) Za stabla i prutove usahle ili posve ugušene, rastiva stabla i prutove, ako se iz zaraštene šume pojedince izvade , i ako nespadaju medju osobito skupe vrsti, nalazede se samo gdje gdje; c) Za krčenje panjeva, ako su prouzročene time jame , ope t se zasule , ili ako panjevi nisu možebiti potrebni bili kao branište i ako se od njih nije očekivalo, da će na novo potjerati, 2. Poldrugi put: a) Za rastiva stabla i prutove, ako budu iz redje šume izvadjena dva ili više ih, koji stoje jedan od drugoga, pak k´ tomu iz šume zaraštene, a ne napravi se time više nego jedna praznina; ili ako pojedina rastiva stabla i prutovi budu izvadjeni iz redje šume; b) Za ostavljene koje gdi pričuvke i viša drva, ili za drva osobito skupa, koja se u zaraštenih šuma samo gdje-gdje nalaze, i koja su od manje primjerene kakvoče; c) Za krčenje panjeva, ako olahkujuće okolnosti, izbrojene pod 1. diono samo obstoje. 3. Dvaputaili dvostruko: a) Za rastiva stabla ili prutove, ako budu iz redj e sume izvadjena dva ili više njih, koji stoje jedan do drugoga, ili ako iz zaraštene šume, izvadjena budu tolika stabla i prutovi, da se time prouzroči, više nego jedna praznina; |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 335 — D. Sitne vrsti tvorivog drva. Sve vrsti obračunate su po komadima. U kraški m nasadima, imadu Be ciene za 507o povisiti. 1 letva 6 —12 cm. dolnje debljine i 7—10 mtr. duljine (005 m.´) vriedi 24 fil. 1 kola c 4—7 m. duljine, do 7 cm. debljine (0-02) m´ vriedi 18 fil. 1 kolac za plot do 2 m. duljine i do 7 cm. debljine (0-0077 m\) G fil. 1 kolac za vinograd 2 m. duljine i do 7 cm. debljine (0-0077 nr´) 4 fil. 1 obruč 4—6 m dugački 6 cm 16 fil. 1 » 2—4 » » 4 cm 12 » 1 » do 2 » » 3 » 8 » E. Razne manje vrsti tvoriva. 1 komad — za pleter i pruče ..... . 2 fil. 1 » -— trklje za grah i bob 4 fil. 1 » — osovina za kola 80 fil. 1 » — ruda za kola 80 fil. 1 » — žbica za kotače . 16 fil, 1 » — oplatnica 20 fil. 1 » — palac za mlin 16 fil. 1 » — držalo za kosu 20 fil. 1 » — držalo za sjekire i motike .. . 10 fil. 1 » — stožina lK20fil, 1 ^> — pauzina « 60 fil. 1 » — brklje 40 fil. 1 » — za štap 3 fil. Ciene nuzgrednih užitaka, nećemo ni navadjati, jer po našu razpravu, nisu od velike važnosti. Kazali smo malo prije, da ćemo primjera radi prikazati obračun, po §. 3. toč. 3 pril. D. Akoprem su ustanove, toga paragrafa svakomu šumaru poznate, to ipak, za upodpuniti naše razlaganje, donašamo u |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 334 — Mi ćemo se primjera radi u ovoj raspravi baviti sa obračunom bukovine , sposobne za gradju i gorivo, te ine vrsti tvorivoga drva: posto je bukovina — iza hrastovine — našem narodu, najpotrebitije drvo. Obračun čemo provesti, na temelju §. 3. toč. 1. 2. 3. pril. D. — i sve primjene obraditi. — §. 4. 11. pril. D., ne ćemo primjerima u ovoj raspravi tumačiti, pošto bi se predmet, a i sama naša rasprava otegla. Razlaganje §. 3. pril. D. može se podpunoma i na druge §. protegnuti! Sada ćemo primjera radi predočiti cienu bukovine , po „cieniku šum. šteta," koji je valjan za modruško-riečku županiju. A) Drvo za gradju i tvorivo. I. vriednosti razred 1 m3 8 Kr. II. 7 n f> » III. 6 fj IV. » 5 » V. 4 7} .´j VI. n 3 ?? B. Drva za ogriev i za , ugljen. I. vriednostni razred 1 m^ 2-20 Kr. II. 3-66 „ ?7 III. n 2-12 ,, IV. » 1-60 „ V. -1-06 „ V VI. —66 , ´j C) Drvo za ogriev i ugljen iz kraških, nasada i branjevinauPrimorju. Cienik ima samo tri vriedna s tim razreda, a eiene jesu uzete za jedno breme, od 0*4 prostornog metra. I. vriednostni razred 2 Kr. II. , 1-60 „ III. . 1-20 „ |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 332 — Iz pređnavcdenoga vidimo, da se po tih načeli, vrsta drvo u najbolju srednju i najlošiju vrst, pak ako se uzmu prieke ciene, to u svakom »šumskom cieniku« nastane više vriednosti rareda. Obično imamo u cienicima 1.—3., 1.— 6.. a gdje i 1 — 9. vriednostih razrida t. j . u glavnom su tri razdiela, a ostalo su pod razdieli! »Vriednosti razreda« jesu stoga različiti, za pojedine ob- dine i šum. predjele, a odviše ponajglavnije o lokalnim cienama drva, sječe, izradbe, izvoza, kao i udaljenosti, te dovoza — recimo na željeznicu. Za primjer našemu tumačenju, uzeti ćemo eieuik, valjan za modruško-riečku županiju, pak ćemo vidjeti, da su razni vriednostni razredi i to n. pr. Za kotar Ogulin. irav. obćina Plaški 4. vr. raz Gomirje 2. ?j Ogulin 2. ^ Oštarije 3. w Josipdol 3. »? ^ Tounj 3. ., Gener. stol 3. ´? Modruš 3. » Dubrave 3. Drežnica 6. TT Za kotar Vojnić. Uprav. obćina Krstinja 4. vr. raz, » Vojnić 4. V w Vukmanić 3. V ,, Barilović 3. V 5? Perjasica 4. y} » Krnjak 4. » |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 331 — cinjavatcienik za štete šumske, i naknadjivati štete«, koja su nadovezana §. 73. š. z. kao pril. D) Pošto je drvo, glavni šumski užitak, to se ponajglavnije ta načela i kredu oko ustanovljenja ciena za šum. štete počinjene na drvu. Donašamo s toga važnoBti radi u cielosti §. 1. tih načela, koja glase: »Kad se ustanovljuje cienik, po kojem se naknadjuje šteta šumska, imadu se drva razluči vat na 1. drva za oganj (gorivo) i 2. drva za gradjenje i tvorenje, iliti drva gradivna i tvorivna (debla i brvna, panjevi, drva za razno orudje, za ma- kine i t. d.). Obje ove vrsti drva, imadu se nadalje razlučivat po vrstih, koje se mjestimice uvažati moraju, od kojih medju tim sve one vrsti, koje gotovo jednaku vrieduost imadu, treba da se u jedan razdiel stave; po svojoj dakle naravi diele se opet drva u a) najbolju, b) srednju i c) najlošiju vrst. Za svaki od ovih podrazdjela, imadu se zatim ustanoviti šumske prieke ciene i to prvi put za jedan kubični pedanj (sada metar) samoga drvlja, ili ako su ciene drva vrlo malene i za više pedanja (metara) kubičnih, i to po obliku troškova za klaštrenje i siečenje. a drugi put po prostornoj mjeri, kao što je gdje u običaju. Prve one ciene, imadu se upotrebljivat na drva stoj eda i u obde na takova drva, koja se lahko proračunat mogu kao brvna, pri čem se pribijaju troškovi za klaštrenje, ako troškova takovih ima. Druge pako ciene valjaju za drva sječenai j u r V e predjelana, u koliko ova, stranom što su pretvorena, stranom što tu imade odpadaka, nemogu se lako više svesti na brvna. Drva, koja budu ukradjena prigodom pridje Ijivanja i priredjivanja ima da se smatra tako, kao da su već sasvim pridjeljena ili priredjenja.« |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 330 — Obračunati taj posredni gubitak može samo šumarski stručar, a nikako — tko drugi! Zaoto, griešili su na račun naroda svi oni, koji su inače radili, pak zaoto imamo sada na papiru toliko dužnih šumskih šteta! Da je bilo prije, a i do sada samo malo više pažnje prema obračunu prijavnica, sigurno brojke šumskih šteta na dugu nalazedihse, b i 1 e b i m n 0 g 0 m a n j e, t. j. z a ´/^ ili y^ kako smo napried razložili! To je naše nemjerodavno mnienje! Ta tvrdnja i predmnjeva jeste obeenite naravi, pak se kao takova, obzirom na ovu raspravu, i shvatiti ima. Da idemo strogo stručnjački pregledavati prijavnice od 10 20 ili više godina, došli bi do uvjerenja, da je gornja naša tvrdnja na istinitim predmjevama osnovana. To iztražiti nije sada moguće; a kada bi i bilo, ne bi imalo svrhe, jer dug šum. šteta, osnovan je, kako naprvo spomenusmo, na pravomoćnim osudama političkih i sudbenih vlasti. Ovo smo samo spomenuli, za razjašnjenje same stvari, a dali imamo pravo, neka svatko slobodno promišlja ! Nu mi ćemo glede toga »posrednoga gubitka« pružiti razjašnjenja i raspraviti više primjera, pak ćemo se osvjedočiti, na čijoj je strani pravo. Za temelj obračunu šumskih šteta služi u prvom redu »šumsko odštetni c i e n i k«. Cienik je podloga svakomn obračunu! j^^ko su u istom ciene previsoke, a k tomu dodje u obzir još i posredni gubitak to logično sliedi, da svaka prijavnica obračunata tim putem, mora biti previsoko taksirana. To je nepobitna istina! »Sravnimo li šum. cienik e, sa lokalnim cienama, viditi ćemo svagdje znatnu razliku! Nu 0 toj temi kasnije. Razumjevanja radi naše rasprave, a naročito jer su mnogomu cienjenomu sudrugu u zaborav otišla, načela prociene moramo pobliže proučiti: »Načela po kojih se ima sa |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 329 — Kazali smo naše mnienje, o podnašanju prijavnica, a naprvo i o pogreškama kod obračunavanja prijavnica. Više puta, moramo se pitati — tko je do sada prijavnice obračunavao, a tko ih još danas obračunava?! To pitanje biti če mnogome čudnovato, kada se znade, da to »šumarski stručnjaci« činiti moraju! Istina je to, koja se ali ne drži! Na mnogim mjestima, nije se u obračun prijavnica polagala velika važnost, dapače — n i k a k 0 v a ! Obračunavanje prijavnica smatralo se je jednostavnom kancelarijskom stvarju, koja se po jednostavnom t. zv. »šimlu« riešiti može. To »dosadno obračunavanje« nije za g. Fiirstera bilo, već prepusćeno je pisarima, lugarima, nadlugarima, a od deset godina, putem milosti za bolju praksu, i šumarskim vježbenicima. Kada je tomu tako, nije ni čudo, da mi imamo na dugu kod države i imovnih obćina, toliko šumskih šteta, a naročito starih! Ruku na srdce, pak istinu priznati moramo! Mnogi misle, da je obračunavanje šumskih šteta lahka stvar. Varaju se! Zaoto su tako mnogi činili, a još i danas čine ! U onih 11 paragrafa pril. D) k §. 73. šum. zakona ima mnogo toga, što mnogi šum. stručar razmišljati mora, a da »pravedno i po svojoj savjesti« prijavnicu obračuna. Naročito vriedi to, za naše mlade sudrugove, koji u praksu dolaze, a imaju da se bave sa obračunavanjem prijavnica. Primjera radi, navesti ćemo §. 72. š. z., koji je temelj obračunu, a glasi: »Koji je krivac kažnjiva čina proti sigurnosti vlastničtva šumskoga, ima oštećenomu posjedniku šume dati podpunu naknadu; s toga ima naknadit ma ne sam o vriednost ukradjenog možebit šumskog proizvoda, nego i onaj posredni gubitak, koji bude kad prouzročen smetanjem ili umaljenjem plodne sposobnosti od šume. U onom obračunavanju »posrednoga gubitka«, leži sve težište, koje štetu uglavljuje i povisuje, a šum. štetočinca tereti! |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 328 — Tada će nam mnogo toga jasno i pozi a to biti, jer priznajemo sami nije uvjek krivnja na seljaku rataru ved i na lugarima toj selskoj gospodi! Iz prakse znamo, kada je pojedini lugar rekao; »Ja ću njemu t. j . stetočincu pokazati, da više u šumu idi neće«. Sto je bilo. Lugar je stetočincu n. pr. umjesto drvo za gorivo, za gradnju; ili n. pr. drvo sposobno za pruee, uvrdeno je za kolje; nadalje kolje za letve; letve ze roženice i stožine i t. d. nadalje kod paše blaga, može nesavjestan lugar u prijavnicu uvrstiti malo blažce ili konjče za veliko; mjesto u staroj šumi u branjevini i t. d. Ako ovakovi slučajevi nastaju n. pr. dnevnice »iz zlobe« ili kakov e osvet e sliedi, da je sam prijavitelj postao sudcem stetočincu, obteretiv ga sa znatnom svotom šumske štete! Ako li je pako prijava, podnesena lih iz neznanja, što se u mnogim slučajevima dogadja, sliedi, da ovo neznanje ide na račun i teret štetoČinca. Koliko je još danas nepismenih lugara, kojima je cmt. španjolsko selo, pak ipak ti ljudi kroz selske pisare sastavljaju i podnašaju, kao »javna zaprisegnuta straža« prijavnice možemo si pomisliti, koliko točnosti, takove prijavnice imadu. Znamo iz prakse, da je takovi lugar, znao donieti na palici punu zareza — promjere panjeva. A gdje je visina upitam! Ta Vi znate gospodine^ kako je visoka naša šuma bio je odgovor. Predočeno — ako dobro proučimo, dođi demo i sami do toga, da se Vs ili ´/^ dužne svote kod države ili imovne ob- dine previše na računu vodi. To po duši i vlastitom uvjerenju kazati možemo! Zašto? Kako rekosmo, vedinom — na temelju prijavnica, sastavljene po gore razloženom načinu, proiztiču te ogromne svote. Dakako, da dug postoji na temelju pravomodnih osuda sudbenih ili političkih vlasti. Tu se dalje prigovarati niti smijef niti može ! To je pravomoćna stvar!!! Sve zlo ali leži u onom, dok do osude ne dodje, a to je, kako rekosmo, u sastavljanju, podnašanju i obračunavanju prijavnica. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 327 — » logično sliedi. da de pored visokoga cienika i prijavnica previsoko obračunata biti! Nadalje priobditi eemo više primjera, gdje silne pogreške nastati mogu. Ako n. pr. lugar podnaša prijavnice na pašu blaga u branjevina, i štetu po nasadi — nepromišljeno, nesavjestno, ili iz neznanja krivo u prijavnici opiše, sliedi, da takove prijavnice previsoko obračunate moraju biti! Ako se prijavnica — radi zasjecanja stojećih stabala, te vrtanja, kvacatija, gulenja i t. d. stabala ili mladica — krivo, liotice ili nehotice sasiavi i na obračun predloži, nedvojbeno je, da će i odštetna svota znatna biti. Uzmimo n. pr. kod oštete mladicah i šumskih nasada, da prijavitelj neoznači točn o površinu i starost biljaka, to kod obračuna nastaju silne svote, koje ni izdaleka nisu u skladu sa počinjenom štetom. Lahko se dade pogriešiti za dobu t. j . starost biljaka od 2 do 6 i više godinah, naročito tamo, gdje je oplodna sjeČa uvedena! Ili n. pr. nastala je šum. šteta, što je njetko usurpirao, izkrčio i poorao šumsko tlo, što se svagdje često dogadja. Ako prijavitelj, ne mjeri usurpirano tlo, već površinu od oka označi, a štetu na drvu takodjer označi, to kod obračuna takovih šteta, mogu znatne diferecije nastati. — Mi bi iz prakse mogli navesti mnogo takovih primjera. Napred smo naveli razne primjere, o podnašanju prijavnica. Sa podnašanjem prijovnica, u suvislosti je i osoba prijavitelja, t. j . u savezu su njegova svojstva, karakter naobrazba, plaća, rodbinstvo, kumstvo i t. d. Stoga, moramo se u ovom velevažnom pitanju, pozabaviti sa čuvarskim i lugarskim osobljem, jer to osoblje dužn o je po zakonu prijavnice podnašati proti svakomu, koga u šteti ili kradji nadje. Počnimo i računajmo dakle sa izvorom — od kuda prijavnice proizlaze. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 326 — uredi prema potrebama naroda, neka se razdjeli prem a dušam a kod pravoužitnik´B i prema njihovim potrebama i onda neka se kompetencija od 15 do 15 godina revidira opet prema potrebama pravoužitnika, jer dok toga nebude. dogadjat ce se, što se i danas dogadja, da imade 15 do 20 duša u jednoj kući, pak dobiju 1—2 prostrana metra, dok u drugoj kudi nisu, nego dvojica, pa imadu mnogo veću kompetenciju drva. To na svaki naSin po mom čvrstom uvjerenju ne odgovara potrebama naroda. (Zast. dr. Mile Starčević: Tako, tako!) Ja, vis. sabore znadem, da je dužnost organa imovnih obdina, da čuvaju šumu, jer ju čuvaju za narod. Ali mislim, da ta gospoda zaboravljaju često, da jeišuma za narod (zast. dr. Mile Starčevič: Tako je!), pa da se ne osvrću dovoljno — uvijek imajući na umu, d a i m j e dužnost čuvati i šumu i narod — da je ta šuma za narod i da ima služiti i današnjoj generaciji, a ne samo budućoj. Ja držim, kad bi se gospoda na narod više obazirala, da bi bilo manje tužba i po sadanjem postojećem zakonu ob imovnih obćina nego li ih danas imade.« Ovaj krasni govor, popraćen temeljitim razlozima, odgovara istini u koliko se drvarenja tiČe. Kako rekosmo, mnogo zlo proizlazi i odvisi o obračunu prijavnicah. To je nepobitna istina, koju ćemo pobliže razčlančiti i predočiti. Znamo, da prijavnice podnašaju čuvari ili lugari šuma, svojim predpostavljenim šum. uredima, kod kojih se tada te prijavnice po stalnim cienicima obračunavaju, Navodi prijavitelja, čuvara ili lugara u prijavnici služe za temelj obračunu! Promotrimo to pobliže: Ako je podnesena prijava manjkava s razloga, što će lugar hotice ili nehotice n. pr. za gorivo sposobno drvo, uvrstio za gradju, a sitno drvo sposobno za gorivo, uvrstio kao drvo sposobno za kolje ili letve, stožine, ruda i t. d., to |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35^5 — doznačena po selištima, a ne po broju duša. Danas je gospodo, posljedica ove pogrješke — kako sam se sara uvjerio i kako mi je kazao i sam veliki župan županije bjelovarko-križevačke, presvjetli gospodin Tošo Georgievid — ta, da imade obitelji pravoužitnika, koje niti jedan prostorni metar drva ne dobivaju za svoje potrebe. (Zastup. Dr. Mile Starčević: To je istina.) Što će on s onim prostornim metrom drva? To mu nije dosta, da izpeče kruh; a što 6e mu biti za ostale potrebe po onoj cičoj zimi ? On ne može niti kupiti drva, jernema gdje, a nema niti od koga (zastup. dr. Mile Starčevid: Niti s´ čim!), a niti čim. Posljedica je, da ide da krade, a onda dodje u sukob sa kaznenim zakonom. Drugo, sto je isto tako loše, da je procjeiia OVih ŠUlUSkill Šteta po postojećim propisima, naročito čini mi se, po patentu iz g. 1867. (Ne, uvedeno je cesarskim patentom od 24. lipnja 1857. kojim se u krunovine ove — Hrvatsku i Slavoniju - uvodi šumski zakon od 3. prosinca 1852. Isti zakon uveden je u Krajini okružnicom vrbov. voj. zapovjedničtva od 7. veljač e 1860. objelodanjen u naredbeniku za c. kr. vojsku br. 5) daleko- previsoka tako, da je narodu obtereden grunt, obteredeno zemljište u velike ovim šumskim štetama. Imovne obdine križevačka i gjurgjevačka stvorile su, kako sam izvješten, na poticaj velikoga župana Georgi je vida zaključak, kojim izjavljuju, da one ne traže povišene procjene, nego da se zadovoljavaju s´ jednostavnom procjenom vriednosti onoga drva, koje je uzeto! Ved bi se i tim znatno pomoglo narodu, kad bi se preinačila ova ustanova ob ovoj povišenoj procjeni i odredila jednostavna procjena. ^li pomoći de se narodu samo onda, ako se ova kompetencija preinadi, ako se taj naputak A. zakona ob imovnih obdina preinači tako, da se potraže prave potrebe pravoužitnika, kako danas postoje. Neka kompetencija ostane, ako im se više nikako ne može dati, ali neka se ona |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 324 — obračun prijavnice t. j . štete nije točan, pravedan, te nije osnovan na cieniku i zakonitoj mu podlozi, sliedi, da mora osuda biti pogriešna i bez temelja, a dotična dugovina đa potiče iz pogriešne osude. Mnogi i mnogi šteto čin ac osudjen je lia temelju pogriešuo olbracunate prijavnice, a i mnogi veliki dužnici na sum. šteti proizlaze iz takovih prijavnica. Stoga ćemo u ovoj raspravi posvetiti našu pažnju »obračunu prijavnica« iz kojega sva zla proizlaze ! ! ! Osim obračuna valja se i na druge okolnosti osvrnuti, koje uplivaju na porast šumskih šteta. Baš kako sam odpočeo pisati ovu raspravicu, dođje mi do rukuh stenografski zapisnik CXII. sjednice sabora kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije držane dne 26. siečnja 1905. U toj sjednici izrekao je vel. gOSp. Dr. Josip Šilović, narodni zastupni k krasan govor, a izmedju inoga predočio je stanje imovnih občina, a naročito zatražio je uredjerije naših imovnih občina kao i uredjenje pitanja glede »šumskih šteta«. Pošto se taj stvarno izrečeni govor odnosi i na našu raspravu, to ga »važnosti radi" donašamo ovdje, da našu raspravu što bolje upodpuni, a cienjenim čitateljima da pravo stanje predočimo !! I Evo govora: »Ja sam več opetovano visoku vladu molio, da poradi svimi silama, kako bi se zakon o imovnim občina ma preinačio . Ovo je jedna od glavnih tegoba krajiških pravoužitnika, da taj zakon danas ne odgovara faktičnim potrebama naroda. Prije svega narod mnije, i ja držim, da ima pravo, da šume ne treba zemlja, nego da šume treba narod, i da se potreba na drvu ima đa ravna prema broju duša, a 51 e prema veličini posjeda. Več je osnova onoga zakona 0 imovnim obciuama pogrješna bila, da je kompetencija drva |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 323 — Nadalje navadja se medju inim, da se je dogodio eluČaj, da je šum a neke zemljištne zajednice (M o d r u š) čitavi 8 dana gorila pod nosom obć. poglavarstvu, a d a nis u nit i prijave podnieli nadležnom kr. kotar, šumaru, a kamo li prstom makli, da požar gase«. Ta tvrdnja nestoji! Nije izgorela šuma već mjeseca kolovoza 1904. plazedim požarom izgorjela je 1 ral s i tnim drvom obrastloga pašnjaka z. z. Modruš, zvan Medvedovka, a požar plazeći došao je iz susjedne livade. Obćina u Modrušu sa oružnici učinila je svoju dužnost, pogasiv i prijaviv oblasti propisano slučaj požara. Toliko istini za volju, jer se baš ti navodi moje osobe tiču ! ! ! Sada ćemo prieći na samu našu razpravu, — koju ćemo — kako rekosmo — sa obdenitoga i posebnoga stanovišta opisati i raspraviti. »Bez obračuna ne ima ni uplate, ni dugovine« — Tako je i kod šum. šteta! Svaki je valjda od nas šumara i sudrugova u životu obračunao na tisuće prijavnica šumskih šteta; a osobito kao vježbenici obračunavali smo ih svaki dan. — Kad se sjetim samo onoga doba, čisto me srsi prolaze. To nam je bio prvi važni a i svakdanji posao — t. zv. posao prakse, za daljni samostalni šumarski rad!!! »Tako nam je bilo s vježbenicima, svojedobno kod slavne gradiške imovne obćine. Sada mi je pri ruci poslovni dnevnik iz god. 1888., pak čitam kod svakog dana: »Cieli dan obračunavao i provadjao prijavnice«. — To je trajalo dvie godine. To je bila naša praksa, jer o vanjskom radu i praksi nije ni govora bilo ! Zato smo se uvježbali u obračunu prijavnica, koji obračun služi za temelj dalnjoj raspravi i osudi štetoČinca! Obraču ndalnji postupak pred prije političkomavnic jest e i sud prv ibenom temel j vlašću. za Ako 24 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 322 — ćenitoga stanovišta sasvim izcrpivo obradjeni, ved više samo sa stanovišta imovno obćinskoga. Na koncu izražena je sa strane slavnoga uredničtva sliededa želja. »Držimo naime, d a se razpravljanjeotom pitanju ne smije tako dugo s´ dnevnoga reda skinuti, dok u obde ne budemo skroz na čistu, koji su pravi uzroci abnormalno velikih šumskih šteta i koja bi se sva sredstva poduzeti morala, da se tomu velikom u zlu s´ uspjehom na put stati može«! I mi se toj izraženoj želji priključujemo. Pošto smo diljem tolikih godina službe to pitaje proučili, gledati ćemo o tom »velikom zlu« unašam narodu što više pisati sa obdenitoga stanovišta i tako taj tema, što bolje prikazati i raspraviti. U «Š. L.« za mjesec rujan 1902.* pisao sam o tomu pred metu dosta obširnn, nu što je tamo manjkalo nadopuniti du sada u ovoj razpravi, da budemo imali bar približnu cjelinu! Prije ali moramo se pozabaviti sa njekojim tvrdnjama g. korefereuta**, koje po mojem sudu istini sasvim neodgovaraju. Te tvrdnje odnose se samo na razpravljanje šumskih šteta kod kr. kot. oblasti u Ogulinu. Tvrdi se, da je godine 1902. podneseno toj oblasti od strane šumarije ogulinske 2433. prijavnica, a neriešeno je 13S4. a godine 1903. podneseno je 2235 prijavnica, a neriešeno da je ostalo 1976. To nestoji! Glasom upisnika šum. šteta ostalo je 1902 neriešeno 861 prijavnica, a god. 1903. ostale su neriešene 792 prijavnice. — »To je velika razlika«! Ta pogriješka nastaje svakako usljed slabe evidencije! Uvažili se, da su mnogi štetočinci otišli »trbuhom za kruhom« u bieli sviet, a da su njekoji pomrli ili su bolestni, ili da su inako odsutni, kada su naspravu pozvani, to taj zaostatak nije baš tako preogroman. Vidi stranu 521, dc 548. * Vidi strana 625, i G29. Š. L. na g. 1901. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 321 — A šta tek da se rekne za šumara, koji je duša celoga posla. On daje komisiji sva moguda obaveštanja, bez kojih nebi mogla nikakav rad odpočeti, daje zastupniku države sva obaveštenja, koja su njemu potrebna, pribire mu dokaze, kojima će moći dokazati pravo svojine od strane države, upućuje geometra u rad i pomaže mu u radu, jer se za geometre postavljaju još nesvršeni tehničari, bez ikakve prakse, a konačno pomaže i prepisaću, jer je ovaj redovno kakav ostareli penzionar. Šumar u ovoj komisiji radi, kao da lično sebi radi, mora se naći u svako doba i kod komisije, i kod zastupnika države, kod geometra i prepisača i za sve to, samo 6 dinara dnevno. Da šumar nema onu istu spremu kao i obe člana komisije iz sudske struke, da nema još veću spremu od nesvršenog tehničara, onda bi se ovako maćuhinsko postupanje i razpostavljanje moglo opravdati, a ovako ničim ne može. Kad bi mu se naredilo, da posao pri komisiji obavlja po svojoj zvaničnoj dužnosti, bez prava na ikakvu naknadu, onda bi barem pored malih fmanskih neprilika, imao to zadovoljenje, da ne bude javno ponižen pred članovima komisije, zastupnikom države, geometrom i svima seljacima, kojima je ovo poznato. Srpski šumari mogu se tešiti samo tim, da se i njihovi drugovi ostali zemalja moraju boriti protiv očigledne nepravde, koju ničim ne zaslužuju, da se u pogledu plaća i ostalih nagrada izravnaju sa činovnicima ostalih kategorija. Divjak. Šumske štete. Piše Crašo Vac kr. kot. šumar. Medju »različitima viestima,« u našem »Šum. listu«* za mijesec studeni 1904. »k´ referatu i koreferatu o šumskim štetama«, izražena je misao, da isti nisu onako iz- crpivi, kako se je mislilo da će biti, naročito da nisu sa ob * Vidi str. 653. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 347 — 1 ui^ za trklje za grah i bob 19-04 1 „ za rude 13 30 1 ,, za stožine 12-00 1 ,, za pauzine 30´00 Sravnimo te ciene, pak ćemo biti na čisto, da su to ogromne razlike po 1 m^ kod drva po svojoj kakvoći, koje prema I. vrsti gradje u eieni prodati mora po 1 m^, a ne nadmašiti i trostruku vriednost!!! Napred spomenute sitne manje vrsti tvoriva« treba naš narod svaki dan. Uzporedimo li bve gore spomenute ciene, nemojmo se gospodo onda čuditi, da pojedinac ima mnogo šum. štete na tlugu. Ta ne samo pojedinci, već i sve obćine!!! Istina Bog, da su sve te visoke ciene uzete samo s raztoga, da se zaštiti pomladak u šumi. Nu recimo, da se sve te vrsti tvoriva drva posjeku u staroj — za sječu dospjeloj — šumi, da li su te ciene opravdane? Kakov je tu razmjer prema cieni I. vrsti gradjevnog drva!? Računamo li još k tomu štetu po § 3. toč. 3. pril. D. t. j. „posredni gubitak" to je jasno svakome, da kod takovih ciena i načina obračuna, moraju znatne svote nastati, koje terete ne samo pojedinca već cielu zemlju. Kako je sa ovim cienikom šum. šteta, tak o je i sa ostalima u našoj domovini!!! Mnijemo, da smo ovo pitanje s te strane t. j . u pogledu podnašanja i obračuna prijavnica dovoljno predočili i raspravili, pak uam je dalnje uzroke nastaviti u nastavku. Važnost šuma. Važnost šuma, koju one imaju u prirodi, kao i njihov utjecaj u narodno-gospodarstvenom pogledu, može se posmatrati sa dva gledišta, na ime sa obćeg narodno-gospodarstvenog i privatno-naroduo gospodarstvenog gledišta. |