DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 255 —


Španijai Portu galija Šumska površina zauzima loVo
celokupne površine, što iznosi oko 6,500.000 ha zemljišta pod
šumom.


Šume Španije i Portugalije računaju se u bogate šume,
koje u veliko podmiruju domadu potrebu države, ali oskudevaju
u izvesnim sortimentima, radi čega je država upudena na
velik uvoz drveta sa strane.


Tako n. p. dok je iz Portugalije izvezeno godine 1897,
samog pluta od hrasta plutnjaka (Quercus suber) u vrednosti
od 20,750.000 K. dotle je u Španiju uvezeno god. 1898. samo
duge 13,140.000 komada.


Prama statističnim podacima uvezeno je u Španiju drvenog
surogata i preradjene gradje u 1898. god. 332.000 m^u vrednosti
30,330.590 kruna, a u Portugaliju 1897. god. 65.668 m^ u
vrednosti od 5,705.874 krune.


Od
uvezene gradje odpada na samu dugu u Španiji


50.000
m^*, a u Portugahji 13.400 ml
Kao što se vidi uvoz se sastoji većinom od preradjevina
one vrsti drveta, u kojoj država oskudeva, dočim surogate
svojih šuma izradjuje sama i izvozi kao preradjevine.
Radi bogatstva svojih šuma, industrija ove države ne može
dođi na skoro u takav škripac kao što je to slučaj kod ostalih
uvozničkih zemalja, koje su prinudjene uvoziti drvo sa strane
radi velike oskudice u domaćoj proizvodnji.
Ko ipak pored svega toga mora se Španija i Portugalija
računati u red onih država, koje su radi male proizvodnje
upućene na uvoz sa strane, jer u izvesnim sortimentima koji
BU joj neophodno potrebni za domaću upotrebu, sasvim oskudeva.
Grčka. Nekada prebogata sa šumama, od kojih su sagradjeni
grdni trgovački i ratni brodovi, koji su slavu stare
Grčke pronosili po čitavom svetu, danas ih po tvrdjenju Melarda
nema ni toliko, da podmire najnuždnije potrebe same države.
Tom tvrdjenju Melarda mora se pokloniti podpuna vera,
kad znamo, da u Grčkoj nema ni traga o kakvoj većoj industriji,
a ona pored svega toga uvozi hiljadama tona drveta.