DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 254 —


Pa kako industrija Holandije nije razvijena kao ona Belgije,
i kako je naročito Holandija siromašna rudama, te joj za rudarstvo,
koje veliki kvantum drveta troši, nije ovo potrebno,
to Holandija u nestašici drveta ne gubi mnogo.


Nestašicom drva ona će izgubiti prihod posrednika, a
taj je razume se mnogo manji, nego prihod preradjivaČa.


Svoju potrebu pako, u koliko ne može podmiriti domaćom
proizvodnjom, moći će uvek, odnosno još dug niz godina, podmirivati
smanjivanjem izvoza uvezenog drveta.


Italija : Pošumljenost Italije iznosi 147o čitave površine
sa 4,093.000 ha zemljišta pod šumom. I to šume, što ima proredjeno
je i satrveno, tako da Italija oskudeva na drvima za
gradju i preradu. Njene šume proizvode mahom drva za ogrev
i ugalj, a potrebnu količinu za gradju, koju zahteva domaća
proizvodnja, koja pored slabo razvijene industrije nije velika,
dovozi sa strane.


Po statističiim podacima uvezeno je drva u Italiju 1888. god.


473.683 tone, u vrednosti 31,646 810 K., 18:)8. god. 487.960
tone, u vrednosti 35,262.298 K.
Ova razlika uvoza u razmaku od deset godina nije velika
iz razloga, što ovaj uvoz zahteva stvarna potreba naroda, koja
ne raste u velikoj razmeri, kao što to raste potreba napredujuće
industrije, koja je u Italiji neznatna.


Kad bi se sa šumama Italije racionalnije gospodarilo, i
pazilo ua odgoj drveća za gradju sposobnog, onda bi se ovaj
uvoz mogao znatno smanjiti, no pošto se to ne čini, to će po
potrebi i namnožavanju naroda i uvoz bivati sve veći.


Nadati se, da će oskudica na drvetu, koja će se postepeno
sve jače osećati, primorati Italiju, da sa ono šuma, što
ih ima, racionalnije postupa, i nastane, da u njima svakako
poveća procenat prirasta za gradju sposobnog drveta, jer će
inače brzo osetiti oskudicu u gradjevnom materijalu, pošto ne će
moći izdržati konkurenciju industrijski razvijenih zemalja, napose
Nemačke. Engleske i Belgije, kamo će po vremenu biti
upućen veći dio izvoza izvozničkih zemalja.