DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 286 — imađe i historičnu znamenitost. Pa ipak i toj šumi kao da su odbrojeni dani obstanka. Magistrat ravenski naime, zaključio je sada šumu tu posjeći, prodati i u plodna polja pretvoriti, nadajuć se odtuda ogromnim novim prihodima. Usljed natapanja susjednih zemljišta prodire sada tamo navrnuta vođa sve više i u ondašnje suho pješčano tlo te šume, pa stoga se već poćimlje i to gorostasno staro stabalje sve više sušiti i pogibati ; a to, kao i novčana dobit, sklonuše i gradski senat, da se je odlučio na prodaju i posječu. Medjutim podigli su se sada i štovaoci starina u Italiji protiva tom naumu, nastojeć iz petnih sila, ne bi li se ipak kako taj narodni spomenik Italije, dao još spasiti. Na čelu okružnog odbora, koji si je tu zadaću postavio, stoji na glasu profesor Giacomelli, koji za spas tog historičnog mjesta, koje bi se sada kukavnog novca radi imalo uništiti, izdao posebni proglas na narod i vladu, u kojemu napose iztiče, kako je u šumi toj već i u 5. stoljeću Teodorich, kada je pošao osvajati Italiju, u hladu tih gorostasa počivao. A i razni drugi talijanski vladari te su šume njegovali kao posebna svoja lovišta, dobavljajuć uz to iz njih i potrebni im brodogradjevni i ini lies i gradju i t. d. Bilo bi doista za željeti, da talijanska vlada glas taj uvaži, ter naumljenu trgovinu ravenskih gradskih otaca na čast zemlje i naroda osujeti. —a— Novi štetnik na lirastovima. Botaničar W. Ruhland, odkrio je nedavna novu njeku bolest, što ju na hrastovima proizrokuje grib, pod botaničkim nazovom „D otliidea noxis Ruhl." Tako napadnuti hrastovi poznaju se po tom, da im kora postaje žučkasto-crvenkasta do smedje boje, i što se ua njima pojavljaju Vj—2 mm. široke otekline (Pusteln). Najčešće da se zametak te bolesti pojavlja na svržima obumrlih grana. Preotimanje te bolesti da pospješuje navlastito nedostatni pritok vode, t. j . suša. —a— Capnodis tenebrinus i C. eariosa (takodjer Buprestis cariosa), poznati zareznici roda „buprestidae," koji naročito i po drveću našega Primorja i Dalmacije živu i haraju, pojaviše se ove godine u Dalmaciji u tolikom množtvu, da su počeli napadati već i voćke. Asissenta c. kr. pokusne postaje u Spljetu, g. A. Gazzari, upozorujući u „Poljodjelskom Vjesniku" dalmatinske gospodare, a napose i voćare na pogibelj koja im sad eto i od tog štetnika prieti, preporučuje sliedeće sredstvo tamanjena. „Ćim opaziš, da je stablo od toga nametnika napadnuto, izguli koru ondje gdje se nalazi ulaz hodnika, a dotična mjesta onda dobro razkuži razstopinom duhanskog ekstrakta i mekog sapuna (I kg. duhanskog ekstrakta na 1 hkt. vode i na ^j., kg. mekog sapuna). Okužena je kora gnjila, pa se zato dade lahko odstranili, osobito dok kukac još nije preoteo mah i dok je leglo još mlado." |