DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 285 će ipak sudjelovati. Kako u „Fester Lloydu" čitamo, bilo je tako i s Ugarskom. Ugarska je sada ipak na toj svjetskoj izložbi zastupana, a za izložke iste osjegurana je površina od 550 m*. Psi njemačke kolonijalne vojske u Africi nisu se pokazali uporabivim za one svrhe za koje su služiti imali, i to za: rekognosciranja, odpremu izvještaja, potragu za ranjenicima itđ., te su kako vojna uprava izvješćuje, bili više na spačku nego li na korist onim njemačkim vojnim odjelima, koji su ih sa sobom u boj proti pobunjenim urodjenicima poveli. Ovi, još kod kuće u Njemačkoj izvrstno dresirani psi, izgubili su u pjeskovitim predjelima žarke Afrike doskora njuh, te so tako nisu ni u najmanjoj mjeri izpunile nade u njih stavljene. Četama bila su dodieljena 72 takova psa. Tisova šuma. Tisovine (Taxus baceata) bilo je u prijašnje doba i u našoj domovini, po raznim gorama, prilično mnogo. Dokazuju nam to ponajbolje i mnoge još i danas pod nazivom „Tisovac" i „Tisovača" poznate sastojine po našem Gorskom kotaru i drugim krajevima zemlje. Dandanas je medjutim tisa i u nas već vrlo riedko drvo Napose jača tisova stabla jur odavna su sva nestala iz naših šuma, al i za pomlad tog cenjenog i vrstnog drva slabo još i danas tko u nas mari. Od onih redkih ostanaka njegdanjih tisovih šuma u Europi, napose je na glasu i ona, što se još uvjek drži i čuva nedaleko mjestanca Dermbach u Poranjskoj-Njemačkoj. Šuma ta zaprema oko 15 ha površine, a imade u njoj još 450 komada prastarih tisa, od kojih najjače deblo u prsnom obodu mjeri 210 cm., a ciene ga na kojih 1000 godina starosti. Nastojali su već šešće sastojinu tu prirodnim načinom podmladiti, nu do sada im to još slabo uspjelo i to napose zato, što uzprkos dokazane otrovnosti tog drva, ipak i srne i zečevi takav podmladak silno oštećuju i to bez štetnih posljedica po njihovo zdravlje. Od pojedince u nas još preostalih starih tisa, stekoše njeku rek bi već historičnu važnost, napose i ona što se nalazi u Zagrebu kraj staja u predvrtu nadbiskupske palače, ter ona u jednoj privatnoj bašći u Varaždinu, kojih starost takodjer jur više stoljeća premašuje, a spominje ih medju inimi takodjer i Ettinger u svom „Drveću i grmlju." —a— Vrlo riedka sama. nalazi se u području grada Ravene u Italiji, a to je šuma od samih pinjol a (Piaus Pinea L.). Ovu je šumu već glasoviti Dante u svojim pjevanjima ovjekovečio. Prostorom zaprema oko 340 ha, a po tom je jedina svoje vrsti u Europi. Opjevao ju je i Lord Byron, a veliki borac za slobodu Italije — Garibaldi, našao je takodjer svojedoba u njoj utočište. Šuma ta dakle osim svoje riedkosti |