DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 283 — Hranilović i Ilire: Zemljopis Hrvatske. Od ovoga djela, koje smo već opetovano u ovom našem listu oglasili, izašlo je već 17 svezaka, dočim će cielo djelo obsizati 30 svezaka. Djelo izlazi u štampariji A. Scholza u Zagrebu a ciena mu po svesci 70 fil. Tko se na čitavo djelo predplati plaća poštom 20 K, dočim će mu knjižarska ciena biti 27 K. Promet i trgovina. u zadnjem našem izvještaju naglasili smo, da je stanje naše trgovine s drvom u obće povoljno; kako pako o tome sude oni koji francuzke interesirane krugove o našem drvarskom tržištu izvješćuju, najbolje nam razjasnjuje dopis iz Budimpešte, objelodanjen u parižkom stručnom listu „L´ Echo Forestier," koji i naš zagrebački stručni list „Kroat-slav. Holz-Zeitung u br. 89. od o. g. donosi. Taj dopis, koji niže donosimo, potiče iz prošloga mjeseca a glasi ovako: „Može se konstatovati, da sve grane trgovine sa drvom pokazuju čvrstu tendenciju. Naručbe su dosta znatne, zalihe neznatne, a ciene rastu. Uslied velike gradjevne djelatnosti velika je tražbina u mehkom drvu, i to tako, da piljena roba kao i trupci postizavaju povišene ciene, dok bolji kvaliteti postizavaju dapače osobito dobre ciene. Od drvnih vrsta, koje osobito čitatelje u Francuskoj zanimaju, možemo reći, da je u izgledu, da će se francuske dužice u velike potraživati. Doduše stoji i to, da francuski importeuri posjeduju još neku stanovitu rezervu, jer je u Sisku samo jedn a prodaj a obavljena i to uz skromne ciene, ali ova umjerena ciena ne će se moći i u buduće održati. Producenti su naime svoje ciene ustanovljivali prema onim visokim cienama polučenim za panjeve, prema kojim moradoše ciene za dužice u Sisku praviti izmedju 600 i 630 K. Produkcija dužica iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije cieni se na totalnih 8 milijuna komada, ali u istinu nije niti tolika. Rusija nije kod ove kampanje toliko proizvela kao kod predjašnje, uspjeh se cieni na 20-3 0 posto. I Njemaelia bačvarslta roba znatno se potražuje, te se i za manje brojeve traži povišena ciena. Za veće su brojeve kupci skloni dati povišenu cienu, ali za malene ne. Pivovare, koje su konzumenti i manjih brojeva ne mogu povišenu cienu platiti. Veliki proizvodni troškovi i visoki porezi ne dozvoljavaju im skupo kupovanje, stoga oni i čekaju, dok se ciene ne reguliraju, dok se ne pokažu skladnima potražba i ponuda.. Parlictiii frizi drže se visoko na cieni. Proizvodi velikih pilana bili su još u jeseni rasprodani, a prodavali su se uz slijedeće ciene. 1 razred, 7i3 širine po 95—108 K po kub. m. Još bolje vrste polučile su još znatnije ciene. 21 |