DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 274 — učiniše s listačama: hrastom> grabom i jasenom, nu ti ne uspješe radi ljetne suše. Pa i smreka i jela uspijevahu samo na sjenovitim mjestima, koja su bila zastiđena od bure. Pokazalo se, da je od svih vrsti drveća najprikladniji crn i bor . Najstarije sastojine crnoga bora, što ih je osnovao grad Trst, već su tako visoke, da se u njihovoj sjeni već od nekoliko godina mogu uspješno saditi jele i bukve. Visina im je 15 m, a promjer 25—30 cm. Naslaga humusa već je tako debela, da iz nje ne proviruje više ni jedan kamen. Taj dobri primjer potakao je i susjedne posjednike ])a se i ovi latiše pošumljivanja. Kad je 1865. austrijsko državno šumarsko družtv o pregledalo uspjeh pošumljivanja, umoli ono državnu vladu, da posjednike pošumljenih zemljišta na neko primjereno vrijeme oprosti od plaćanja poreza, da za vođenje poslova oko pošumljivanja namjesti šumarske tehničare, te da i sa strane države pruži pripomoći za pošumljivanje. Država austrijska odazove se tomu poticaju i stavi na razpolaganje potrebno osoblje, nastojeći, da predobije sklonost pučanstva k pošumljivanju, osnuje biljevišta i odobri novčane pripomoći. Do godine 1880. ta su pošumljivanja zauzela toliki opseg, da se površina pašnjaka znatno smanjila, a to je opet okolnost, koja je pojačala otpor pučanstva proti daljnjem pošumljivanju, pa se činilo, da bi bez posebnih zakonskih mjera bio ugrožen daljnji uspješni rad oko pošumljivanja. Od 1882. do 1887. izdani su za pojedine austrijske kraške predjele posebni zakoni za pošumljivanje, po kojima je za svaku zemlju ustrojeno »povjerenstvo za pošumljivanje. « Zadaća ovoga bijaše, da katastrira sva ona zemljišta, za koja mu se činilo, da bi trajna šumsko-gospodarska uporaba njihova bila potrebna u interesu zemaljske kulture. Ta je zemljišta valjalo u nekom, zakonom propisanom roku pošumiti. Uobičajna uzgojn a metod a jest sadnja dvo-godišnjih borića (crnih) u 30 cm. duboke jame. Gdje nema zemlje za sadnju, donose je iz ponikava. Kulture se još ograđuju^suhim |