DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 266 — šumama nastupila kratka stanka, jer ne mogoše smoći potrebnih im sredstava. Od 1855. počinje nesretno ono doba prodaje državnih dobar a, kojom se posjed državnih šuma s 1,290.50 Oha godine 1855. obalio na 634.408 ha godine 1885, smanjio se dakle za čitavih 507o. Novi život otpoče, kad 1872. prenesoše upravu državnih šuma na ministarstvo za poljodjelstvo, koje bie utemeljeno još 1867. Nova organizacija, koju je proveo zemaljski nadšumarnik M i k 1 i t z, omogućila je upravi državnih šuma, da u brzo naknadi sve ono, što je bila zanemarila, tako da ona sad opet stoji na prvom mjestu među austrijskim šumarskim upravama. Glavne točke te nove organizacije bile su: samostalnost i strukovno vodstvo šumarstva u centrali, ustrojstvo posebnih šumarskih ravnateljstva a njima na čelu šumarski tehničari, samostalni šumarski činovnici kao mjesni Činovnici. Državni posjed a i onaj zakladnih dobara opet se povećao kupom. Počam od 1885. kupiše 181.000 ha od toga 148.060 ha šume. Pa i po uređenje šuma bio je od bitne važnosti taj prenos državne šumske uprave na ministarstvo za poljodjelstvo. Prijašni načini uređenja bijahu već zastarjeli, gdjegdje se na uređenje i zaboravilo, a na mnogim ga mjestima nije ni bilo. Tomu je zlu doskočio Miklitz svojom »instrukcijom za omeđašenjCj izmjeru i uređenje šuma državnih i zakladnih od godine 1873.« Ova se prislanja na saski način uređenja, nu ipak je udešena tako, da se etat, koji se izračunava dijelenjem površine, kontrolira još izračunavanjem prihoda po metodi kameralne takse. Za šume po Karpatima dopuštao se i jednostavniji način uređenja. Godine 1897. bilo je uređeno 91 "470 ukupne šumske površine; na jednoj većoj polovici tih uređenih šuma obavljena je već prva, na drugoj manjoj polovici pače već i druga revizija. I uređenje privatnih šuma znatno je napredovalo u zadnjih 50 godina i to poimence u Češkoj, Moravskoj i Šleskoj, nadalje u Gornjoj i Donjoj Austriji, Galiciji i Bukovini. Ne |