DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 261 —


ribogojstvo, a ima i monografija i specijalnili radnja o šumskogospodarstvenom
razvoju pojedinih zemalja i krajeva, pa o njikovim
kulturama i uspjehu tih kultura.


Vrijedno je, da i mi naše čitaoce u nekoliko kratkih poteza
upoznamo s povjesti šumarstva u susjednim nam zemljama
u ovo 50 godina, pa zato evo iz četvrtoga i petoga sveska
toga djela donosime u prijevodu ono, što je najvažnije i najzanimivije.


*


* *


I. Šumarstvo i Industrija mu.
Razvoj šumskoga gospodarenja i njegovo uređenje.


(Po profesoru Guttenbergu u Beču).


Začetak austrijskom šumarenju valja nam tražiti u C e s k o j ,
Moravskoj i Šleskoj, gdje je po velikim onim šumskim
posjedima uslijed guste napučenosti i živahne industrije (ti su
posjedi bili prosti od servituta i rezervata), a pod dojmom
njemačkoga šumarenja već 1848. cvalo uzorno gospodarenje.


U to je vrijeme šumsko gospodarenje po alpinski m
zemljam a stradalo ne samo s toga, što je šumski posjed bio
razkomadan, već i s toga, što su ga teretili još i nesnosni servituti
a poimence rezervati u rudarske svrhe. Sume su bile
podređene rudarskim oblastima, a ove su opet nastojale, da si
svoju potrebu na ugljenu i drvu namire što jeftinije, ni ne obazirući
se na to, da tako stradava šuma. S druge opet strane
moraju alpinske zemlje bas toj okolnosti zahvaliti silni nupredak
u razvitku šumskih prometila imenito u splavljanju.


U zemljama po dunavskima, Gornjoj i Donjoj Austriji,
bijahu šumarski odnošaji dijelom takovi kao u alpinskim zemljama,
dijelom opet kao u Moravskoj i Češkoj. Najbolji razvitak
pokazao se u dva velika područja drživnih šuma i to » Salzkammergut-
u« i »Winerwald-u«


U sj evero-i stočnim zemljama, Galiciji i Bukovini,
stajalo je šumarenje, radi slabe prođe drveta, na još nižem stupnju.