DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 242 — Različite viesti. Vlastelinstvo biskupije djakovačke. Povodom smrti velikoga biskupa J. J. Strossmavera bilo je o tom vlastelinstvu više toga pisano, s toga dobar poznavalac istoga donosi u „Viestniku županije virovitičke" o tom prostranom imanju sliedeće autentične podatke: „Vlastelinstvo biskupije Djakovoimade po gruntovnici površinu od 36.753 jutra 1358 Ljhv. Od toga su kompleksa 28.689 jut. šume, 5.855 jut. oranice, 1131 jut. livade, 600 jut. pašnjaci, 1L7 jut. vinogradi, 64 jut. vrtovi i voćnjaci, 61 jut. zgrade i dvorišta, 115 jut. rit i trska , te 118 jut. neplodni prostor, putevi i vode. Gospodarstvo je moderno i uzorno uredio ravnatelj g. Vladoje Gačinović, poznati ekonom. Šumama upravljaju 3 šumarije i 1 nadšumarija. Gospodarstvo je decentralizirano u t. zv. „pustare", gdje se sred ovećeg kompleksa oranica, livada i t. d. nalazi niz zgrada stanovnih za 50—130 glava družine, zgrada gospodarskih, staja, svinjaca, ovčarmca, pčelinjaka i t. d. Od god. 1886. goje se goveda pretežno Mariahoffske, nješto i čiste Pinzgavske pasmine. Za oranje služe volovi podolski. Konji se goje pasmine čistokrvne Lippizanske, a za teret križanci Lippizanske i Percheronske pasmine. Svinje su pasmine kisjenezke, a ovce križanci Rambouilleta i domaće pasmine; sve te pasmine najbolje odgovaraju lokalnim prilikama. Vinogradi, na američkoj podlozi regenerirani, dali su g. 1904. po jutru 38 hekt. priroda, a domaće loze samo 18 hl. Prispodobe radi navodimo, da vlastelinstvo Majlath u Dol. Miholjcu ima površinu od 44.000 jut. a Schaumburg-Lippe u Virovitici 75.000 jut." Tečaj za lugare u Topuskom. Umirovljeni šumar g. Agjić, održao je više tih tečajeva. Izpitu na potonjim dvim i ja sam prisustvovao. Rad je oko naobrazbe pitomaca tih tečajeva takav, da se o tomu nastojanju g. Agjića, samo pohvalno izjaviti mogu. Njegov način upute i naobrazbe pitomaca u računstvu i mjerstvu, obć. šumarstvu, prirodopisu, čuvanju šuma i lugarstvu, te lovstvu, odgovara svrsi takovih tečajeva, te je preporuke vriedan. Dobro bi bilo, da nam se u takovim tečajevima pripravi za buduće lugarsko zvanje što više vrstnih sila, jer bi to bilo u probitku samih šumoposjednika, na koju činjenicu tom zgodom smatram si za dužnost svratiti obzir mjerodavnih krugova V. BenaJc, šumarnik im. obć. II. banske. Jfova naučna osnova za pučke škole i gospodarenje sa šnmaiui. Hvale je vriedno, što se ovom novom naučnom osnovom hoće polučiti, da se po njoj djeca što bolje priprave v.a život. Doista biva „borba za obstanak" sve teža, a laglje će u njoj ostiti pobjednikom onaj, koji |
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 243 — je za nju bolje spreman; da si tu spremu djeca dobrim dielom i u pučkoj školi pribaviti mogu, o tom neimanikakovesumnje. Isto takoneim i dvojbe, da bi djeca morala dobiti neke upute za svoje buduće zanimanje već u pučkoj školi, a osim toga da bi pučka škola imala utirati putove u tom smjeru da se zatru u narodu postojeći zli običaji i negospodarstven postupak s imovinom. Medju takove spada u našem narodu svakako u prvom redu hrdjav postupak sa šumami, I ondje, gdje je šuma već malo ili su već gotovo na rubu propasti, obično se malo naš čovjek obazire na budućnost; on će sjeći stabla u visini od metra i više, da se ne mora kod sječe sagibati; ako je posjekao stablo, koje se ciepati lahko ne da, brzo će ga ostaviti, pa posjeći drugo i treće; pokvarit će mirne duše „kušanjem" i više najvriednijih jelovih stabala, da onda iz jednoga izvadi nešto šindre; rado će naložiti vatru pod najdebljim drvom nebrineć se za to da stablo nagori i gotovo bezvriednim postane — pače kad ostavi vatru riedko će si dati toliko truda da ju utrne, ma da je mogućnost šumskoga požara kako velika; rasjecati stabla, guliti s njiii koru, navrtavati ih sve on to čini a da mnogo na posliedice ne misli; šumsku štetu, čak i kradju ne smatra osobitim griehom i t. d. Svemu tomu moglo bi se dobrim dielom predusreti shodnim uzgojem djece u pučkoj školi tako, da se ona opetovano u školi upozore na veliku važnost šuma u obće, napose da se uvrste u školske čitanke dobra štiva o tom i o postupku sa šumama, a u pustijim kraškim predjelima, gdje se šume na novo saditi i gojiti imaju, da se i u samom školskom vrtu neke šumske biljke iz sjemena goje i razsadjuju i djeca s tim nuždnim poslom upoznadu. 0 velikoj važnosti šuma i gospodarstvenom postupku sa šumama moraju u našim krajevima djeca u pučkoj školi mnogo više čuti nego li im je to nužđno primjerice u njemačkim krajevima. Ljubav Niemaca k šumami prastara je, to se njemačkom djetetu već u roditeljskom domu u srce uciepljuje. Ovo ima kod nas da nadomjesti pučka škola. Samo iz pučke škole u kojoj će dicte opetovano čuti od kolike su vriednosti šume po svakog pojedinca i po čitavo ljudstvo, moći izaći bolja generacija a tad će se i umanjiti ogromne štete, ta rak — rana našega šumogojstva a težki teret našega seljaka. Najljepša šuma u Englezkoj, vele dobri poznavaoci tamošnjih prilika, jest ona u grofoviji Hampshire poznata pod imenom „New Forest", koju historija spominje još davno prije osvojenja Englezke po Normanima. Čitav šumski kompleks poznat pod spomenutim imenom obsiže preko 26 tisuća ha a većina istoga krunsko je dobro, te se nalazi pod državnom upravom; nu kako u Englezkoj ne ima prave državne šumske uprave — šuma je u obće malo —^ to se i ova šuma ne nalazi u onom redu, u kojem bi se nalaziti morala. Pozvani su s toga i neki |
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 244 — inozemni (njemački a i jedan francusl?:!) šumski stručnjaci, da dadu svoje mnienje kako bi se bolje gospodarstvo u toj šumi zavalo. „New Forest" šuma je u kojoj ima hrastova, bukava, jasenova i breza, a i borova; briestova ne ima, a kao tlozaštitno drveće nalazi se u velikoj mjeri crni trn i glog, te božikovina. Od prekomjerno velikog broja divljači mnogo strada ova šuma, kao i ostale, inače malobrojne, englez e šume. 0 natapanja šuma, povela se je u novije vrieme rieč, a učinjen je pokus u većem u blizini Bečkoga Novoga Mjesta, a u šumi spadajućoj obćini spomenutoga mjesta. Ova gradska obćina vlastnica je velikoga šumskoga kompleksa, od kojega velik dio ima suho, šljunkovito, dosta plitko i mršavo tlo. God. 1901. odpočelo se pokusa radi umjetnim na tapanjem, a to je pokazalo dosta povoljan uspjeh. Naročito prošle godine, za one silne žege i suše, pokazala se je velika razlika izraedju rasta sa stojina koje se stojale pod dojmom natapanja i onih nenatapanih. 0 izletu austrijskih lovaca « Dalmaciju. ICako u listu „Oestereichische Forst. u. Jagđzeitung" čitamo, ekspedicija austrijskih lovaca u Dalmaciju zbog šakala — o kojoj smo već u zadnjem broju viest donieli — dosta je dobro izpala, prem svi članovi gledom na broj lovine s uspjehom sasvim zadovoljni nisu. Ubijena su naime samo dva eksemplara, ali ih je dosta vidjeno. Konstatovano je, da se šakali nalaze danas samo još na poluotoku Pelješcu, i na otocima Korčuli i Badiji. Na ostalim otocima, a i kopnu, više ih ne ima. Nu na ova tri spomenuta mjesta ima iii sva sila. Da lovovi na šakale nisu ovom zgodom bolje izpali, u velike je kriva i plahost i lukavost šakala, kojom znadu izbjeći smrtonosnim hitcima lovaca. Ako i nije uspjeh u lovnom pogledu sasvim zadovoljio, tim više je ekspedicija zadovoljna s uspjesi postignutimi u znanstvenomu smjeru, jer ne samo da su sakupljene mnogobrojne biološke notice o šakalima, veš su fotografirani i živi šakali. U kr. šumarskoj akademiji prislonjenoj uz mudioslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu počeo je ljetni semestar 28. pr. mj.; upisivanja traju do 5. o. mj. a mjerodavne su u tom pogledu ustanove, koje u obće za sveučilište vriede. U minulom zimskom semestu bilo je upisano u svem 38 slušača šumarstva i to 36 redovitih a 2 izvanredna. 0 XXI. austrijskom šumarskom kongresu, o kojem smo već u zadnjem broju našega lista spomenuli, da je 27. ožujka u Beču održan, još ne predleže u cielosti i z c r p i v a izvješća. Od strane češkoga šumarskoga družtva obsežan je referat podnesen po šumarniku A. Ba keschu : „0 sadanjejn stanju austrijske produkcije drva, naročito o potežkoćama na koje ona kod eksporta nailazi kao i sred stvima i putevima, da se tomu doskoči." Referent predlaže s toga: 1. da ministarstvo fluan |
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 245 — čija shodnije uredi pitanje o oporecivanju stranih kupaca (đrvotržaca); 2. da se umoli ministarstvo financija, da dokine povišenu pristojbu za odpremanje trupaca; 3. da se ministarstvo poljodjelstva umoli, da izhodi, neka bi se na uvezena drva udarila carina; 4. da se osnuje savez austrijskih šumoposjednika, kojemu bi bila svrha, da se obrani od pogibelji, koja im prieti od udruženih inozemnih preradjivača drva naročito vlastnika pilana i onih koji celulozu proizvode. Predloži referenta u glavnom su usvojeni izim onoga pod 4. spomenutoga a uz dodatke dvor. savjet, prof. Guttenberga, šumar, ravnatelja Bauđischa i vlastnika paropile Winterberga. Iza toga raspravljalo se je i opet o obsežnom referatu podnesenom od strane češkoga šumarskoga družtva po šumarniku Strachoti : „Koje bi korake valjalo učiniti, da se za one šume kojih * su mladi nasadi znatno nastradali od prošlogodišnje žege i suše, izhodi popust na porezu?" i tim je zasjedanje ovoga kongresa dovršeno. Mjesto šumarskog pristava ima se popuniti kod iločkog vlastelinstva kneza Odescalchia. Prednost imadu domaći natjecatelji a traži se da su svršili koje srednje ili više šumarsko učilište, da imaju najmanje dvogodišnju praksu i da su vješti hrvatskom i njemačkom jeziku. Prepisima svjedočaba obložene molbe valja upraviti na ravnateljstvo kneževskih dobara u Beču, IX. Fuchsthallergasse 2. Broj 28.426. Ogl Sa šumskog razsadnjaka kr. šumarske akademije zagrebačke u Božj ako vini razpačava se dok vrieme to dopuštalo bude u proljeću, a kasnije opet u jeseni t. g. sljedeće bilje: I. I god. biljke crnog bora (Pinus austriaca) 1000 komada po 4 krune. II. 3 godišnje presadnice crnog bora (Pinus austriaca) 1000 komada po 5 kruna. III. 3 godišnje presadnice omorike (Pinus picea) 1000 komada po 6 kruna. IV. 2 godišnje presadnice bora običnoga (Pinus sylvestris) 1000 komada po 3 krune. Te se biljke šiljaju po redu stizajućih naručba uz pouzeće. Naručbe prima gospodarstveno strukovni odsjek kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade (Zagreb, Opatička ulica br. 6). U naručbi valja navesti, dali se želi odprema u proljeću, ili u jeseni t. g. Škole, župni uredi, parohijalna zvanja, obćine, zem. zajednice i i gospodarska družtva (udruge) mogu te biljke dobiti uz popust od SO^/g od gore izkazanih ciena, ako zato zamole kr. hrv. slav.-dalm. zemaljsku vladu odjel za unutarnje poslove. U Zagrebu, 12. travnja 1905. Kr. hrv.-slav.-đalin. zemaljska vlada odjel za unutarnje poslove. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 246 Oglas dražbe. Kod kr. gumarskog ureda a Otočcu prodavati će se dne 10. svibnja 1905. u 10 sati do podne putem zetvorenih pismenih ponuda sliedeće stabalje u šumi na panju. Procjenbena drvna broj stabala gromjda m^ šumski predjel bukovo -^ ™ o tvorivo I sradivo 1^ 1 / Nadžak bilo A/I 2, 3 1900 966 101 2558 1.388 2 Nadžak bilo A/l 3 1901 1331 59 2629 1 264 3 jSi´adžak bilo A/I 3 1902 2641 17 1819 789; 4 o Apatišan A/II 4 1900 179 215 1286 2216 364 2629 11376 c 5 Apatišan A/II 4 1902 1441 1691 1267 6715 100 178´ 29.469 B Lomska duliba A/III 3 1900 1065 63 1671 6628, 620 5379 26.4-!7: w 7 Konjska draga A/III 4, 5 1902 3818 164 1027 6445 701 27.565 8 « Bfgovača A/IV 3 1901 228 83 444 1078: 198 1494 6.518 9 Begovača A/IV 3 1902 524 —I 379 1179, 103 1090 5,441 10 ^ Begovača A/IV 3 1904 563 201 747 1296´ 258 1951 6.700 U ´> Begovaoa A/IV 3 1905 1104 101 765 1879 380 2748 9.746 12 Krasanska duliba B/I 5 1902 —´ 540 6 973 611 13 Krasanska duliba B,T 5 1906 — 1812 63 2776 1,899 14 Božin plan B/II 4 1905 — 1240 1973 790 i 16 o Visibaba IV 1 1906 628 315 2282 11.285; 16 oj Crni vrh V 2 1905 92 25 643 2611 806 4.044´ 17 > Prošće VI 3 1905 370 82 310 842; 295 4.366´ 18 Kik VIII 9 1905 —´ 395 284 1.024 19 Mali Javornik IX 5 1900 -^j 218 266 852, 2U 21 Mali Javornik IX 5 1902 -i 480 386 1.236; |
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 49 <-- 49 --> PDF |
247 šumski predjel o o 03 Broj stabala Procjenbena đrvnn gromada m3 2 E bukovo tvorivo i gradivo 3 S Pavlovac-A/IV 1, 2 1905 807 123 663 3281 729 2744 16.704 OJ J Samar B/I 1 1904 1335* 295 845* 193 4.302 4«i >a2 Samar B/I 1 1905 626* 188 403* 53 2.038 Melinoyar A/II 18 1904 681 1698 8.298 * Borovina. Gospodin kr. ug. ministar za poljodjelstvo imati će pravo prihvatiti one ponude koje najpovoljnijima smatra, te može i sve ponude odbiti. Žaobina 10"/o izklične ciene Dražbeni i ugovorni uvjeti mogu se ugledati kod podpisanog kr. šumarskog ureda i kod dotičnih kr. šumarija, te će se na zahtjev i; dostaviti. U Otočcu, dne 8. travnja 1905. Kr. šumarski ured. Svaku količinu kupuje i dobro plada tvornica burmuticah od brezove kore zzzizizz Bili Tremešna n/Labem u Češkoj, ziz^iiz @s@ea #a@e@ &BB&& @S@@@ e@@@@ |
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 50 <-- 50 --> PDF |
g. broj 14.291. o stanju zajedničke Gotovina K f Iznos 811 09 — 248 — Izkaz mirovinske zaklade činovničkih imovnih obćina bivše hrv.-slav krajine koncem godine 1904. Z a d u ž n i c e Nominalna Opazka vriednost Naziv broj K f. 70.801 125.500 — 75.602 17.000 76.880 8.000 4´´,´o sjed. papirna renta 79.210 10.400 105.077 8-600 107.661 10.800 159.766 4.500 — 5% sjed. papirna renta 1 195.206 6.200 4% sjed. sreb. renta | 44.696 20.300 — 44 201 700 5% sjed. sreb. renta 1 71.669 8.200 — 2.736 34 400 4.265 54.900 4.758 30.900 — o 5.679 4.900 — 4% ug. krunska renta o 6.493 46.400 T3 8.667 20.200 — CD 7.719 32.800 — Oi 10.823 6.000 — m 0 2.131 13 200 — 2.284 12.800 — C3 . 4% ug. razteretnice 2.991 8 800 — a * 3.117 11.400 — >v 3.210 2.200 — C3 ( 289 8.400 — ^a ´*3 4% hrv.-slav. raztere-1 829 8.000 — 03 tnioe 1 952 16.200 — a 1.032 6.200 — 03 4V»7o hrv.-slav. regal, f1 1.236 10.200 — odštetne obveznice | 1.409 20.000 — [© 5 % hrv.-slav. zem. odk. obv. | 620 3.600 — ´S 1.552 10.000 o 1.643 1.000 p 3.510 200 3.511 200 — 3.512 200 4V,´´/o založnice hrv.-3.513 200 — * 1.320 10.000 — slav. zem. hipotekarne 1.764 10.000 banke 4.694 2.000 4.696 2.000 — 4.696 2.000 2.103 1.000 4.288 200 760 10.000 619.700 — |
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 249 Z a d u ž n i c Gotovina Naziv broj K~J? Prenos! 811 09 683 1.858 3,623 4.707 379 310 2.076 3.9B4 2.116 4.098 4.182 3.984 4´/,% založnice hrv. 429 slav. zem. hipotekarne 534 635 banke 536 865 866 1.231 1.´274 1.290 1.357 1359 1.382 1.385 1.607 1.608 346 346 4°/o založnice hrv.-slav. 348 Y´^ 347 349 276 741 742 zem. hipotekarne banke Uložnica hrv.-slav. zem. ^ 627 hipot. banke i Ukupno 811 09 e Nominaln vriednoa K 619.700 1.000 200 200 2 000 10.000 1.000 10.000 2.000 1.000 200 200 200 10.000 2.000 2.000 2.000 1.000 1.000 200 200 200 200 200 200 200 200 200 10.000 10.000 10.000 10.000 lO.COO 500 . 100 100 28.405 746.605 a ^ , Opazka f o — -^^ _ ´> o _ 13 u — ro — O — ´E? o3 a — p -% — « _ a M ´OJ — "S — o — — — 44 Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada odjel za unutarnje poslove. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 52 <-- 52 --> PDF |
250 eoctg o C-<3 > p: OO p.p^ ra ´O «3, , 53 9; BON > ´-1 o o aq N ´"^ P !/!< 0 . tV L3" P N o Oi S M B sTT ^ 3 _ pr B P OJ *« o f^ »3 eg <-B NI B O pr & "- E" m p" P (t> 5 ´T3 -! ^3 B P f^ Cb O O O O Cfi<(5Q L= 2´ c p g S".=^ - P o. 1 p B- ?r a> ^ po O ._ o P-^C-J 2L ^ ^ PS=) <^^ o t^ 3 o P^ pm" o ^^ ^-^^ c 5^ ^ g g CJ3 S-g ^ <=3 3 OJ N ^< ^ P C P^ P, s ts:< B c--;.´^-´^ =. O 3 ´^ wg S" H o P n> B-ČT 3 ´^ CD f» a O 35 2 =-j. p3 B P B B ^ B B-B c B 3 o O = C 3 P B. 1 CP cr 05 tfi i-s o t««a cB u3 t; 5-- g, ^ p» 3 p ^ o 3 Eto O O^^ ´^´´ I^^^^S —H o-i ´.´b * " * ja [zr fD p ´ ^-5 i-rS _ DJ P o „ B o B;- cr3Q B; Cb ^- C>«0 M O Cl " ,p S;CJT3 p St "S B 3 "=^^ p _. (I) m B. B. S 3 S" Si= S´^´ ° Jl ^-B O ^ B TS ^ a> P p 6^ hf^ O o o B E" 2 ^ C B. 3 ci> o S ,B;´—-crt) g-»-" =i^- 3 ;^ g <; 3 p G´ 3. T-P o o Uredjuje Ivan Partaš, prof. šinu. akiidemijen Zap-ebu. Tiskara C. Albrecht(Maravići Dečak.) |