DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 194 — Kad se bude pitanje o samostalnom carinskom području definitivno riešavalo, svakako će biti od nužde, da nadležni ugarski i hrvatski državnici budu imali pred očima, da je to pitanje u prvom redu pitanje gospodarsko, koje bi moglo biti od kobnih poslieđica ne bude li se njegova važnost kao takovog u prvom redu u obzir uzimala. Različite viesti. 0 prvoj poljskoj šumarskoj školi čitamo u ,.Sylwanu" organu galičkoga šumarskoga društva, da je ustrojena godine 1818. u Varšavi, sa dvogodišnjim naukovanjem a glavna joj je svrha bila, da uzgaja šumare za šume onoga diela nekada samosvojne poljske države, koji je pod imenom kraljevine Poljske, a s manjimi pravi, postao sustavnim dielom Rusije. Ova je škola bila dobro uredjena, sa svim potrebnim učili snabdjevena, naučna osnova bila je dosta slična naučnim osnovama sadanjih „viših šumarskih učilišta" a obstojala je do g. 1832. Same šume ove kraljevine Poljske zapremale su godina 1818. —18,32. u svem 938.829 hektara, a razdieljene su bile u 70 revira ili šumarija. Nagli porast površine državnih šuma u Pruskoj. Poznata je činjenica, da se u Pruskoj mjerodavni faktori za šume i šumarstvo od vajkada živo zanimaju; osobito pako zadnjih decenija — naročito od Bismarkovih vremena, koji je bio veliki prijatelj šumogojstva — nastoji se povećati površine državnih šuma. Kako u listu „Oesterreichische Porst u. Jagdzeitung" čitamo, porasla je u razdoblju od 1878.—1904. površina pruskih državnih šuma za okruglo 240.000 hektara ih 421.000 naših kat. rali. Taj vanredno veliki porast ima se u prvom redu pripisati kupovanju prostranih pustih površina — većinom valjda pjeskulja i močvara — nadalje pošumljivanju onih vlastitih slabih gospodarskih zemljišta, koja kao takova premalenu rentu nose. Sve se puste površine odmah pošumljuju. Veliki porast ove šumske površine učinio je nuždnim ustrojenje novih nadšumarija i znatno povećanje državnog šumsko-upravnog i čuvarskoga osoblja. Banka za kolonizaciju i parcelacija osnovat će se doskora u Zagrebu, a osnovat će ju hrv.-slav. zemalj. hvpotekarua banka uz sudjelovanje nekih ugarskih novčanih zavoda. Kako već samo ime kaže, banka će nastojati, da što jeftinije obavi razne parcelacije domaćih imanja, kojima se danas u nas većinom samo privatnici bave, a nastojati, da promiče i kolonizaciju ratarskoga življa. Tko pozna naše prilike, mora priznati, da je ustrojenjem ovakove banke udovoljeno jednoj od naših pravih potreba, jer ima naročito u sjev. Hrvatskoj ratarskoga |