DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 194 —


Kad se bude pitanje o samostalnom carinskom području definitivno
riešavalo, svakako će biti od nužde, da nadležni ugarski i hrvatski
državnici budu imali pred očima, da je to pitanje u prvom redu pitanje
gospodarsko, koje bi moglo biti od kobnih poslieđica ne bude li se njegova
važnost kao takovog u prvom redu u obzir uzimala.


Različite viesti.


0 prvoj poljskoj šumarskoj školi čitamo u ,.Sylwanu" organu
galičkoga šumarskoga društva, da je ustrojena godine 1818. u Varšavi,
sa dvogodišnjim naukovanjem a glavna joj je svrha bila, da uzgaja
šumare za šume onoga diela nekada samosvojne poljske države, koji je
pod imenom kraljevine Poljske, a s manjimi pravi, postao sustavnim
dielom Rusije. Ova je škola bila dobro uredjena, sa svim potrebnim
učili snabdjevena, naučna osnova bila je dosta slična naučnim osnovama
sadanjih „viših šumarskih učilišta" a obstojala je do g. 1832. Same
šume ove kraljevine Poljske zapremale su godina 1818. —18,32. u svem


938.829 hektara,
a razdieljene su bile u 70 revira ili šumarija.
Nagli porast površine državnih šuma u Pruskoj. Poznata je
činjenica, da se u Pruskoj mjerodavni faktori za šume i šumarstvo od
vajkada živo zanimaju; osobito pako zadnjih decenija — naročito od Bismarkovih
vremena, koji je bio veliki prijatelj šumogojstva — nastoji se
povećati površine državnih šuma. Kako u listu „Oesterreichische Porst


u. Jagdzeitung" čitamo, porasla je u razdoblju od 1878.—1904. površina
pruskih državnih šuma za okruglo 240.000 hektara ih 421.000 naših kat.
rali. Taj vanredno veliki porast ima se u prvom redu pripisati kupovanju
prostranih pustih površina — većinom valjda pjeskulja i močvara
— nadalje pošumljivanju onih vlastitih slabih gospodarskih zemljišta,
koja kao takova premalenu rentu nose. Sve se puste površine odmah
pošumljuju. Veliki porast ove šumske površine učinio je nuždnim ustrojenje
novih nadšumarija i znatno povećanje državnog šumsko-upravnog
i čuvarskoga osoblja.
Banka za kolonizaciju i parcelacija osnovat će se doskora u
Zagrebu, a osnovat će ju hrv.-slav. zemalj. hvpotekarua banka uz sudjelovanje
nekih ugarskih novčanih zavoda. Kako već samo ime kaže,
banka će nastojati, da što jeftinije obavi razne parcelacije domaćih
imanja, kojima se danas u nas većinom samo privatnici bave, a nastojati,
da promiče i kolonizaciju ratarskoga življa. Tko pozna naše prilike,
mora priznati, da je ustrojenjem ovakove banke udovoljeno jednoj
od naših pravih potreba, jer ima naročito u sjev. Hrvatskoj ratarskoga