DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 43     <-- 43 -->        PDF

185 —


Interesantni su podatci o šikari,
na podlozi I. 10— 50 m^ poprečno 26 m^


II. 20-
70 » » 45 »
III. 7-
100 » » 40 »
IV. - 90 » » — »
V. 10-
125 » » 58 »
III. IV. 10-
115 » » 36 »


» » IV. V. 45— 50 ^> » — »
Na ove brojke uplivaju težko panjevi, kresanici (Kopfholzer).
Ovdje ćemo spomenuti još njeka pokusna stabla.


Jela u Crnoj gori 350 godina stara, 50 mt. visoka, pr.
promjer 137 cm., sadržaj 30 m^ U istoj šumi ima omorikah
preko 60 mt. visokih.


Omorika u Kosidolu 96. cm. pr. promjer, 48 cmt. visoka


sadržaj 15*44 m^ bez kore.
Crnibor u području Drine 45 mt. visok 15 m^
U Paleču mjereno je 1200 starih bukava, koje su dale


tvoriva drva 5169 m´, a granjeviae 2476 m^.
Podatci 0 hrastu manjkaju, jer su starija stabla već davno
posječena.


5. Obter ećen je šume i nj ezina važnost u narodnom
gospodarstvu. Mi smo već govorili o nerazumnom trošenju
i uništavanju šume. Šume su se palile naširoko i daleko, samo
da bude vise paše. Najprije su pri tom stradale hrastove šume,
koje su bile najbliže. Hercegovačkom krasu najviše je doprineslo
palenje šumah. Ljudi su mislili, šuma se neda kao ni
zrak potrošiti. Narodu, koji je naučio tako sa šumom postupati,
težko je primiti stege šum. zakona, pak ga baš ove stege,
makar se vrlo oprezno i postepeno provagjaju, najviše vriegjaju.
Narod još živi u osjećaju preobilja šume i ne uvigja potrebu
čuvanja šume. Osim tereta služnosti drvarije, tereti šume
sječa lista i pravo paše u državnim šumama. U Austriji dolazi
na svakoga stanovnika 0´41, u Ugarskoj 0*52, a u Bosni
i Hercegovini 1 62 ha šume Uzprkos tomu ipak se osjeća u
Hercegovini velika oskudica drva. Dovoz iz Bosne je težak, jer
visoke planine diele Bosnu od Hercegovine.