DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 176 — kovi gruntovaičari, držali u evidenciji erar. posjed i izdavali posjedovne izprave „tapije" na privatni posjed. Napokon izdan je zakon od 7. Ramazana 1274. (1858.)> koji još i danas kao temeljni zakon važi. Ovaj zakon sa tapijskim zakonom od 8. džemaziul evel 1275. (1859.) uregjuju državni posjed. Dakako, da se ovi zakoni niesu mogli valjano provesti bez katastra i nacrta. Zakoni su se zlorabili i izdavane su tapije kojekako. Za Omer-Paše izdan je šum. zakon od 11. ševala 1286. (1869). Po ovom zakonu, da se je provagjao, mogao se je red uvesti. Ovaj je zakon razlučio šume polag posjedovnih odnosaja u državne, vakufske, obdinske i privatne. Ovaj zakon uregjuje i pravo služnosti u drž. šumama. Peti članak kaže: Seoski žitelji ovlašteni su za svoju kudnu potrebu, tvorivo, gragjevno i gorivo drvo iz drž. šuma bezplatno dobavljati. Narodu je dozvoljeno ogrevno servitutno drvo i ugljen na tovare, kolica ili sane prodavati na najbližoj pijaci. Seljacima je dozvoljena bezplatna paša u vlastitom kotaru, a u tugjem kotaru imadu pladati pašarinu. Tako se taj zakon još i danas tumači, akoprem jedan prevodilac tvrdi, da zakon kaže, »da će seljaci bezplatno a drž. šumama drvo sječi«, a ne »da imadu pravo sječi« itd. Takove servitutom drvarine i pašarine obterećene i blizu sela ležeće šume zovu se »baltalik« po turskoj rieči balta ili sjekira. Ovaj je zakon naregjivao, da će se državne šume omegjašiti. Žalibože ovaj se zakon baš nikako provagjao nije. Tko j e bio jak, svojatao je šumu, dok mu ju nije jači oteo. Čuvao dakako nije nitko ! Nu ipak je ovaj zakon poslužio današnjoj upravi kao pravno ravnalo. 2. Koraci nove uprave. Pošto nije moglo biti do okupacije o razumnom šumarstvu govora, trebalo je početi sa organizacijom šumar, službe. Ovo bijaše ogromna´ zadaća, makar da je šumarstvo u kulturnim zemljama već stoljeća uregjeno. Šablona zapadne šum. kulture nije se mogla ovdje upotrebiti. Trebalo je nješto provediva za orientalske prilike spremiti. Prva |