DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 173 —


Šumarske prilike i uredbe u Bosni i
Hercegovini.


Po Diniitzu.


Pod naslovom »Die forstlichen Verhaltnisse und Einrichtungen
Bosniens und der Hercegovina« izašlo je koncem godine
1904., naknadom Wilhelma Fricka u Beču djelo, koje je
napisao bivši višegodišnji šef austrijskoga šumarstva, umirovljeni
odjelni predstojnik Ludvik Dimitz.


U predgovoru kaže pisac, da ga je pokojni ministar Kallay
pozvao, da prouči (a valjda i kritizira) šumarske prilike i
uredbe ovih zemalja.


Godine 1903., putovao je pisac u društvu vrhovnog šefa
bosansko-hercegovačkog šumarstva, dvorskog savjetnika u b. h.
odjelenju c. i kr. z. fin. ministarstva Karlom Petraschekom i vi. savj.
šefom šumarstva kod b. h. zem. vlade, Mihailom Buberlom, dva
mjeseca po Bosnoj i Hercegovini proučavajući šum. prilike.


Svrha ovoga putovanja i ovoga djtla jest pružiti javnosti
sliku šum. gospodarstva Bosne i Hercegovine.


Odkada je Bosna znamenitom konkurencijom počela konkurisati
alpinskima krajevima Austrije, podigli su se nečuveni
prigovori proti bos.-herc. šum. gospodarstvu. Austrijski šumopoBJednici
nazvaše tu b. h. konkurenciju »das boanische Uebel«.
O toj »nevolji« mnogo se je u skupštinama, po novinama,
stručnima listovima i u delegacijama raspravljalo. — Vratimo se
medjutim našem djelu. Isto je razdieljeno u dva odsjeka.


Prvi govori o zemlji (pokrajini) njezinoj povjesti i stanju kultui´e.


Drugi odsjek govori o šumama i šumarstvu.


Pošto je čitaocima »Šum. lista« Bosna i Hercegovina,
kao naša susjedna pokrajina dosta dobro poznata, mislimo, da
možemo prvi dio izpustiti, pak se zato drugim dielom pobliže
pozabaviti.


Šume i šumarstvo.


Ovaj drugi odsjek razdielio je pisac ovako:


1. Stanje šumarstva za turske vlade i novi razvoj. Šume
i njihova važnost.


ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 174 —


Osmanlijsko gospodstvo nije dalo zapadnoj kulturi mjesta
nigdje, pak niti u šumarstvu; za to u šumarskom gospodarstvu
onoga vremena ne može niti govora biti. Prođi će još mnogo
vremena, dok će narod shvatiti pravu potrebu racijonalnoga
šumskoga gospodarstva, odnosno važnost čuvanja šuma. Najviše
je tomu nemaru za šumogojstvo krivo čuvstvo, koje neda
ljudima, da se brinu za budućnost. »Neka ja imam za danas,
a za sutra što Bog da«, veli obično naš čovjek.


Narodu je najmilije zanimanje čobanija, jer je laglje srkati
mlieko, nego kiniti se uz plug. Sume su poništene ne od
sjekire, koja bi šumu pretvorila u rodno polje, već za to, da
se preveliki broj marve (hajvana) kasnije prehraniti može. Serijat,
ili strogi zakon turski kaže: tko mrtvu zemlju radom
oživi, njegova neka bude.


Ljudi su volili nomadski život provoditi, jer im bilo lasno
iz kraja, koji im se nije bud iz kojega razloga svidjao, u drugi
kraj preseliti.


Još i danas ne stoji obradjena zemlja prema pašnjacima,
obraslima šumom, u nikakovom razmjeru. Narod drži više marve,
nego je prehraniti može. Pošto nestane hrane, mora si pomoći
i marvu šumom prehraniti. To je uzrok zašto ima u Bosnoj
i Hercegovini tolikih silnih površinah šikara.


Prašume, u kojima se je danas razvila živahna šumska
industrija, imadu svoj obstanak zahvaliti samo svojoj nepristupnosti.
Iz ovih prašumah dobavljali su ljudi, samo najbolje
tvorivo drvo i luč. Neku, makar i minimalnu pažnju posvećivalivali
su hrastovoj šumi, pak se je našlo sakrivenih liepih
hrastovih šuma. Turska je vlada, misleći na unovčenje tih
šuma, pozvala svojedobno nekolike šum. tehničare iz Poljske i
Francuske, nu o njihovom radu nije ništa poznato.


Po hercegovačkom krasu bilo je takodjer liepe šume, gdje
joj nije čovjek i čoban mogao pridoći. Izmedju Stoca, Mostara
i Metkovića nalazila se je prekrasna hrastova šuma »Dubrava«.
Ovu šumu je u pedesetim godinama pr. stolj. njeki tršćanski
trgovac posjekao. Sto je još preostalo, to je narod posjekao i




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 175 —


u Dalmaciju prodao, ili sam potrošio. Pošto se za pomladak
ove šume nitko brinuo nije, to je devastirana sasvim, a dobar
dio izkrčen.


Tomu devastiranju pomogoše mnogo i dalmatinski čobani
sa svojim stadima.
U jednom starom franjevačkom šematizmu opisuje se šumarstvo
ovako:


»Sto se šume tiče, to je danas jedva na kojem brdu nadi
koji panj. Večim dielom, a osobito pako prema jugu možemo
jeftino drvo samo iz velikih daljinah mučno dobaviti.
Ljudi pale prašume, da priprave malo loše oranice. Bez mjere
troše drvo za palenje ugljena i kreča. Bez obzira sieku drveta
i grane za ograde, listnik i stelju.


K tomu dolazi još od dana u dan veća potroška drva u
tehničke svrhe.


To su uzroci, zašto stoje naši brežuljci i brda u neutješnoj
golijeti. Ne mislite, da mi vlasti i narodu ne dajemo dobrih
savjeta za čuvanje i gojenje šume, nu badava je gluhomu propoviedati.
«


Seljak je trošio svu silu najboljega drva za tvorivo, jer
sve mu je od drva kuca, pokudtvo i sav gospodarski alat.
Otvoreno ognjište pretvorilo je mnogo drva u pepeo. Pri tora
sjeklo se je bez ikakove pažnje, bar desetputa toliko, koliko
je trebalo. Osim toga običaj je bio, da se je sirotinja (fukara)
iz šume uzdržavala. Gonila na pazar ogrevno, tvorivno i gragjevno
drvo, koje je bezplatno u šumi uzimala.


Ništa bolje nije niti vlast gospodarila. Gdje se je samo
kupac našao, prodala je šumu pošto, poto. Tako su turski
podanici Josipovid i Radulovid kupili hrastovinu potrebnu za
izradbu od 3 milijuna dužice uz cienu od 125 piastera = 25
K po 1000 komada. Ovakove prodaje potakle su domaće plemiće,
begove i age, pak su svojatali državno dobro.


Pošto bi lenski sustav ukinut, bude naregjeno, da se sva
prava spahijah na državne zemlje vrate državi. Uprava državnih
zemalja bi povjerena tapu-memuru. Ovi su bili kao njeka




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 176 —


kovi gruntovaičari, držali u evidenciji erar. posjed i izdavali
posjedovne izprave „tapije" na privatni posjed.


Napokon izdan je zakon od 7. Ramazana 1274. (1858.)>
koji još i danas kao temeljni zakon važi. Ovaj zakon sa tapijskim
zakonom od 8. džemaziul evel 1275. (1859.) uregjuju
državni posjed. Dakako, da se ovi zakoni niesu mogli valjano
provesti bez katastra i nacrta. Zakoni su se zlorabili i izdavane
su tapije kojekako.


Za Omer-Paše izdan je šum. zakon od 11. ševala 1286.
(1869). Po ovom zakonu, da se je provagjao, mogao se je red
uvesti. Ovaj je zakon razlučio šume polag posjedovnih odnosaja
u državne, vakufske, obdinske i privatne. Ovaj zakon uregjuje
i pravo služnosti u drž. šumama. Peti članak kaže: Seoski
žitelji ovlašteni su za svoju kudnu potrebu, tvorivo, gragjevno
i gorivo drvo iz drž. šuma bezplatno dobavljati. Narodu je dozvoljeno
ogrevno servitutno drvo i ugljen na tovare, kolica ili
sane prodavati na najbližoj pijaci. Seljacima je dozvoljena bezplatna
paša u vlastitom kotaru, a u tugjem kotaru imadu
pladati pašarinu.


Tako se taj zakon još i danas tumači, akoprem jedan prevodilac
tvrdi, da zakon kaže, »da će seljaci bezplatno a drž.
šumama drvo sječi«, a ne »da imadu pravo sječi« itd. Takove
servitutom drvarine i pašarine obterećene i blizu sela ležeće
šume zovu se »baltalik« po turskoj rieči balta ili sjekira. Ovaj
je zakon naregjivao, da će se državne šume omegjašiti.


Žalibože ovaj se zakon baš nikako provagjao nije. Tko j e
bio jak, svojatao je šumu, dok mu ju nije jači oteo. Čuvao
dakako nije nitko ! Nu ipak je ovaj zakon poslužio današnjoj
upravi kao pravno ravnalo.


2. Koraci nove uprave. Pošto nije moglo biti do okupacije
o razumnom šumarstvu govora, trebalo je početi sa organizacijom
šumar, službe. Ovo bijaše ogromna´ zadaća, makar da
je šumarstvo u kulturnim zemljama već stoljeća uregjeno. Šablona
zapadne šum. kulture nije se mogla ovdje upotrebiti.
Trebalo je nješto provediva za orientalske prilike spremiti. Prva


ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 177 —


perioda razvitka bos.-herc. šumarstva siže do god. 1882. U toj
periodi reformirano je šumarstvo. Energično, po komandi se
radilo. Druga perioda pada u preuregjenje ciele uprave. Tuj
šumarstvo ima korak držati sa eielim upravnim preokretom.
Za početak bilo je potrebno šumu čuvati i njezine dohodke
osjegurati.


Godine 1878. imenovan je jedan šum. savjetnik i jedan
perovogja, koji su imali zadaću orientiranja.


Godine 1879. imenovani su okružni nadšumari. Ovima dodieljeni
su šum. čuvari na konju, koji su nadzirali doznaku
drva za prodaju, u koliko je to moguće bilo. Pošto je šum.
desetina odnosno taksa tarifirana bila, to su posebni šum. desećari
u gradovima i trgovištima ubirali taksu. Plaća bila im
je dio od ubrane takse. Kupac je kod kot. ureda uplatio za
dozvolu za maloprodaju drva. Sa ovom dozvolom mogao je bez
doznake sječi. Domala uvedena je uplata, doznaka i mjerenje
drva. Ležeće drvo bilo je dozvoljeno bezplatno uzeti, samo da
se šuma čisti.


Godine 1879. izdane su naredbe proti šum. požarima i
druge, koje su imale stati na put najvećim šum. oštećivanjima
i nerazumnom trošenju drva.


Iste godine izradiše šum. savjetnici vitez H. Guttenberg i
Scliweiger, pak nadšumar Fr- Haltner izvješće o šum. odnošajima
Bosne i Hercegovine. Oni procieniše, da šume zapremaju
polovicu od ciele površine ove zemlje. Pregledaše 665.700
ha zrele šume i procieniše na 78 milijuna kub. metara bielogorice
i 61 milijun crnogorice. Od toga da odpada na tehničko
drvo : 1,690.000 m´ bjelogorice i 23,386.000 m´ crnogorice.


U godini 1880. uredjen je posebni šumarski odsjek kod
zem. financ. ravnateljstva sa 1 šumarskim savjetnikom, 1 šumarnikom,
1 šum. mjernikom, 1 perovogjom i sa 2 vježbenika.
Kod pet okružnih oblasti uregjeno je pet šumar, ureda, a u
cieloj zemlji 27 šum. upraviteljstva sa svega skupa 26 nadlugara
i samo 18 lugara. Uz to izdan je i službeni naputak
» Dienstinstr uction «.


14




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 178 —


Radi pomanjkanja sposobnih Činovnika (koji ume i jezik)
radi neznatnoga broja lugara, a najviše radi kopirane instrukcije,
koja nije odgovarala zemaljskim odnošajima, nije ovaj sistem
polučio uapjeha, dok se nije popravio i napokon iztnienio.


U to doba prokušalo se je mnogo, a najviše neprilika zadalo
je svojatanje državne šume. Ovomu je dobro na put stala
katastralna izmjera u godini 1880.


Učinci ovoga uregjenja šumarstva niesu bili povoljni. Politički
obziri zahtjevali su, da se uprava centralizira. Tako je
godine 1882. ukinuto zem. financijalno ravnateljstvo i zemalj.
vladi pripojeno kao financijalni odio. Šum. je pako odsjek pao
pod odio za polit, unutarnju upravu. Tako su i nadšumari
šumskih ureda postali šum. referenti okružnih oblasti, a upravitelji
šumskih uprava referenti kotarskih ureda. Kod šum. odsjeka
zem, vlade bio je 1 šum. savjetnik, 1 šumarnik, 1 šum.
mjernik, 1 perovogja i 2 vježbenika Kod 6 okružnih oblasti
bilo je: 1 šumarnik, 4 nadšumara i 2 vježbenika.


Za sve kotarske urede bilo je odredjeno 11 šum. asistenta,
1 šum. vježbenik, 47 nadlugara i 150 lugara.


Godine 1883. izdana je naredba o kaznama radi šumskih
šteta i 0 odštetama, koja je opet g 1901. većom strogosti preinačena.
Godine 1884. jest posebna strukova komisija proučavala


šumsko trgovačke prilike bos.-herceg. šuma.
Megjutim je katastralna izmjera okupiranih zemalja dobro
napredovala.


Na temelju zakona od 20. veljače 1884. o izdavanju šum.
tapijah provedeno je uregjenje šum. posjeda do konca g. 1896.
Prema tomu iznosi ciela šum. površina 2,581.585 ha, a od toga
odpada 551.770 ha na privatne šume.


Potonja površina svakim danom, raste, jer se još uvjek naknadno
priznaje pravo vlastničtva na manje i veće šumske površine,
koje arondiraju privatni posjed.


Po gore spomenutom zakonu bilo je proglašeno, da svatko
može svoje zahtjeve na priznanje prava vlastničtva na šumsko
zemljište prijaviti. Posebni vladini komesari sa šum. vještacima
izpitali su ove zahtjeve na licu mjesta i predložili kotarskoj




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 179 —


šumsko-tapijskoj komisiji. Ovu sačinjahu: kotarski predstojnik,
1 sudski, 1 šum. činovnik i 2 prisjednika iz naroda (1 musliman
i 1 kršdan). Poslie raspravljanja predložila je ova komisija
elaborate sa svojim predlozima „zemaljskoj šumsko tapijskoj
komisiji", koja je izdala odluku, proti kojoj je bio otvoren
rok od 6 nedjeljali na c. i k. zajedničko finaneijalno ministarstvo.
Zem. šumsko-tapijska komisija sastojala se je od gragjanskog
doglavnika, 1 vladinog savjetnika, 1 sudskog, 1 šum. činovnika,
1 savjetnika i trojice prisjednika iz naroda, od svake
vjere po jedan. Ova komisija izdala je strankama šum. tapije,
ili odluke, u kojima su iste sa svojim zahtjevima odbijene.


Zahtjevi pojedinih sela ili obdina niesu se mogli tom prilikom
urediti, jer bi se moralo preuranjeno dirati u pitanje
prava drvarije i pašarije.


Privatnik mora prava služnosti, koja su postojala u šumi,
koja mu je tapijom uručena, pravoužitnicima priznati.


Pošto je šumski posjed uregjen, to se je prešlo na uregjenje
gruntovnice po zakonu od 13. IX. 1884. U B. i H. radi
gruntovnica zajedno sa katastrom. U svakom kotaru ima gruntovni
i kataatralni ured u kot. uredu zajedno.


U to doba dogagjahu se još i druge važne napredne promjene.
Počelo se je u županjačkom kotaru raditi oko pošum-
Ijenja krasa. Velike gragjevine rudarskih i drugih poduzeća
zahtjevahu izragjivanje drva u vlastitoj režiji, u koliko nije bilo
povoljnih šumskih poduzetnika.


3. Ustanovljenje stanja šuma. U prvom redu poslužila
je tuj katastralna izmjera. Ta je provedena vrlo praktično i brzo
(od g. 1880—1885). Mjerenje obavili sučastnici vojevnogageografskoga
zavoda, cieli aparat civilnih zemljomjerai mnogi pomoćnici.
Površine mjerene su stolom u mjerilu 1 : 25,000. Katastralne
čestice mjerene su u mjerilu 1 : 6250 sa malim stolom.


Mjesta i gradovi mjereni su u mjerilu 1 : 3125.


Dakako da ovu izmjeru podpunjuju još i razni registri,


opisi megja, pak i procjena zemljišta. Mjereno je metrom, a
ne hvatom.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 180 —


Na temelju ovih elaborata i posebne procjene šumah po
komesarima za šun. procjenu, izragjena je opet šumska karta
Bosne i Hercegovine.


Odmah iza katastralne izmjere odpocelo se je reguliranjem
šum. posjeda po šum.-tap. komisijama. Površine izpod 50 dunuma
^ 5 ha upisale su se na vlastnika, kojega je posjed ista
šuma arondirala (t. j . ako uije bilo drugoga vlastnika). Gajevi
i šume, koje su bile u faktičnom posjedu privatnika, priznate
su im u vlastnictvo. U obće se je nastojalo razdieliti sve one
šume, koje po svojoj manjoj površini ili položaju za svrhe državnoga
šum. gospodarstva niesu sposobne.


Uregjenje gruntovnice nije još u pet kotara provedeno.
Iza uregjenja gruntovnice imalo bi sliediti u pravilu omegjašenje
šumah Na žalost se je ovom najvažnijem momentu kod
uregjenja šum. posjeda premalo pažnje posvetilo. Tuj nije bila
štednja na pravom mjestu.


Omegjašivanje obavljaju posebni organi »Waldvermarkungskomissare
« na temelju katastralnih nacrta i gruntovnih spisa.
Megjaši su po mogudnosti živa drveta, ili kamen po megji, ili
drveni stupovi (direci). Sva megja nosi slova C. š. (Carska
šuma) i tekući broj. Razmak izmegju megjaša ne smije iznositi
više od 150 koračaja. O šumskim megjama vode se potrebni
registri i manual.


Šumske megje uzdržavaju se po šum. osoblju sa šumskom
robotom. Po potrebi obavlja se iza 7—8 godina revizija.
Do sada je provedeno omegjašenje u 27 kotara, dakle u
polovici zemlje.
4, Šumski posjed. Podatci katastralni, gruntovni i oni
šum. omegjašenja daju nam sliku šum. posjeda.


Prema predstojećoj skrižaljci ima Bosna 52-270, a Hercegovina
39´4´´/o šuma, ili poprečno 507o. U Evropi ima samo
Finska više šume, naime 567o- Bos.-herceg, šum. erar posjeduje
78-47o od ciele šum. površine, ostalo je privatni posjed,
od kojega odpada 15.000 ha vakufu (t. j . pojedinim džamijama).


Donosimo ovdje, da ne duljimo previše, razne skrižaljke,
koje nam predočuju šum, sastojine, stojbine, prirast, prihod itd.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 39     <-- 39 -->        PDF

181
o coO
~
^
»o
^H
C3
a
3
p -
3
ee
^
""iCO
OD
CO
00
°=
´° ,
^ ^
o
3
3
CM
I O
CJ2
co´ 1
I O ´
co
0 3coCM
,
1
0 5
t~ 1
C32 ´
03 _
Ol IC ^
CD t ^ ^ a p
a
o
C3
.S
a>
o3
03
O
CM(MdCM O" ^ CNCO CMOD00>crO ICrt 1 00
rt
CO
CO ^
<^. 6
CO CM
t ^
^H
CO O
== t T-
H
Tf
Ift
>0 T-H
? rt
O: Oa
»O
05
00
Oi 00
t rt
I
03
03

^Jl
o


Cl .
3
M
o
0 0 CM
o
Oi
0 0 ? >
co
I O
O i O
T ^ (32
CD c o
0 3
o co
"Pio
^ CM
i O
I O
0 0
0 3 O s
co cio
^ H
co
´*2
co
c8
03
>
O
a
3
CO CD-^
rtCM Vf ^ oK CM
>L> O^
05
02
>o V
_ ; cjj3 CO
!> CD
1C2
O
t~ T^
Tr t
5 (M
!
u
3
3
VK
M
03
>
3 5iD> o
X ! 3 03
03 -.
h
CM 0 5
"-^ tb
CM l O
0 0
rtl
o
> 0 CM "P^tl
cn IO
CM
rtCM
^
©
5S
S
03
a
P
o3
S
^
2?
™ Om ™
rt
rt
m
´ ^ O
§< »
="
IO
g
jri <=>
CT-*
(M
cs
©
s8

SI
IZi
w
o
co´"´
^
I O ^ ^
o s I O
CM
<3S
§ 5
^
´3
03
t>
03
SI
2
03
O
IOIC rt^.
CD COCDrtlS IO
^
CM ^
" ^ cb
00 rt(
rt
g ^
Oi
t ^ CD
<^. cb
iO CO
00
r-4
1 CC
©
as
o
a.
3
P
i O
oCM co
co co
^ c-
co
0 5
t ~ CM
^PoD
co co
os
^
0 0
i O o s
CD T H
co i~
^ rt)
w
©
>
C
3
^C OCM>oCT; O
^ "
^
S
^ O
^C M
I O
-rt«
C32 r f
©ic
03
a
3
°"rY
o
i C I O
co ,;_
0 0 IM
co
co r^
0 5
co
0 0 c o
"^c b
C ~ ( M
3 CO O _- CB 1> C» >!n
uf
© 03
s
3
o3
03 -^
»O 00´-„
OOO c i ´ "
2L CD
M
»O
rt ^
CD CO
Oi t ®

IO
(32 ?*
CO ´´^
©

M
O
m
c5
W
t~
o^ ep
o
I >
c o l O
".C M
CM
^
0 0
CM_ *
\6 1^
o
s CT; c:) 00 >arj rt
CD
03
a
>
03
s:
^§ «
o ; 002 ^
cn g «
f ^ CM
^ CM
"^ »"r
_ „ 00
S rt
cs a>
SS
> t>
S
W
So"
gm
I O
R t-
go j
) 0
03 m ´ ^ ra oT CM ^
©
o3
O
>
OCM j ^
CO j V^ SCO -
03
!> CO
" ^ cio
CO CO
C i
00
»O 05
CO rt
CO o
-^
^ a
o
^ co
CD CM
CD
0 0
— . — ´
CM rt)
<^cb
l O CM
co
03 03
_0Ž
OJ
s;
o3anema
">
o
a>S
^
W
c
cr L-
p
03
´i ^
a
SI
03
c
m
a
>c
a
c
a
a,
i !
D




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 182
Položaj, klimatski, geoložki i stojbinski odnošaji prouzro


kuju veliku razaoličnost u šumama. Cesto nalazimo na maloj


površini zastupane prerazne vrsti drveća.
Šumsko-sastojinska karta Bosne i Hercegovine, izložena
na milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti, pokazuje:


1. Visoka šuma erarska;
a) Oiste sastojine 818.324 Ha., od toga odpada na:
jelu .... 44.783 Ha. bor ... . 31.414 Ha.
omoriku . . . 51.273 » bukvu . . . 579.999 >
hrast . . . 110.858 Ha.


b) Mješovita šuma tamna 361.234 Ha., od toga odpada na:
jelu i bukvu 205.873 Ha.
jelu i bukvu 113.076 »
omoriku i bukvu ... . 24.678 *
jelu, omoriku i bukvu . . 17.607 »


c) Mješovita tamna i svjetla šuma 257.122 Ha., od toga


odpada ua:
jelu i bor 5.283 Ha.
jelu i hrast . 1.062 »
bor i bukvu 17.192 »
jelu, hrast i bukvu 10.855 »
jelu, bukvu i bor . 2.048 »
jelu, omoriku i bor 3.446 »
omoriku i bor . 28.976 »
bukvu i hrast . 188.260 »


d) Mješovita
svjetla šuma;
bori i hrast . . 9.686 Ha.


2. Nizka šuma erarska:
Od nizke šume i šikare odpada na hrast 32, na bukvu
27, na hrast sa bukvom 9, na ostale mješavine 327o2.
Privatn a visok a šuma :
a) Ciste sastojine 125.707 Ha., od toga odpada na:
jelu 1.940 Ha. bor ... . 4.964 Ha.
omoriku . . . 3.410 » bukvu . . . 83.410 »
hrast . 31.983 Ha.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 183 —


b) mješovite sastojine 15.698 Ha. od toga odpada na:
jelu i omoriku 4.248 Ha,
jelu i bukvu 5.111 »
jelu, omoriku i bukvu .. . 216 »
omoriku i bukvu 680 »
omoriku i bor 284 »
bukvu i hrast . . . . . . 5.159 Ha.


4. Privatna nizka šuma:
Od ove odpada na šikaru 55, na hrastovu nizku šumu
23, na bukovu 16, te na bukvu sa hrastom G´^/^.
Nizke šume kako su neugledne, ipak su vrlo važne. One
daju narodu pašu za njegovu marvu, drva ogrevnoga i drva
za ograde. U hrastovim, red je u bukovim nizkim šumama
sječe narod u kolovozu listnik t. j . grane sa zelenim listom,
koje slaže u kamare. Tim listom pomažu si u nestašici krme.
U Hercegovini jest cilj pošumljenja uzgojiti nizku sumu bas
radi sječe lista. Koze brste, ljeti i zimi, a ovce i goveda hrane
se zimi listom. Gojenje koza je za Hercegovca životno pitanje.


Ovdje donosimo pregled porasta sumah prema tlu i u
obče stojbini i obrastu za visoku i nizku šumu. Po podlozi
podieljeno je tlo ovako:


I. Neogene sladkovodne tvorbe, mediterane, sarmatski i
kongerijski slojevi.
n . Flysch sa eruptivnim kamenjem (Serpentin).
ni . Kreda, Jura, Trias-vapnenac, Dolomit, Trahjt i Granit.
IV. Slojevi Werfenski, crveni pješčanici i kremenjaci.
V. Paleozoički škriljevac, pješčanici i vapnenici,
III., IV"., V., Stojbine sa mješovitom podlogom (Grundgestein)
od III., IV. i V. vrsti podloge.
U sliedečem pregledu označuje rimski broj razred podloge,
drugi broj znači obrast, treći konkretnu drvnu masu, a četvrti
proračunanu masu kod podpunoga obrasta za 1. Ha. Gdje su
uz oznaku podloge izkazana dva broja, označuje veći maksimum,
a manji minimum u dotičnoga razreda podloge. Gdje nije doba
posebno izkazana, odnose se podatci na dobu sastojine od 120
godina.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 184
K CD
9 ?
o o
~5 00
o-
j
o
dl B
o
-S
° <.
B B ° Ili BS B i
sa ^
JE 8 |
^ TO
00 O
I-´ COTO l ^ Oi
to LO
o o
?3 ?s<
O O´
O ^? r
r> p
p o
tf?
o
00 4^
O TO
O Oi
t—´ oCO oO O
o;
O
O
o
05
C" o p o p p o p p o o c
69 p o"^0 0
O P
00 00
p o
s
9 .1 H— CD
to o
O o
-J So o
to OT
o o
v^
-1
~]
O O
a ; t o TO
00 O *- h)i.
010X 0 0
to ffiTO h-
O´ O
to O CD
It^ ((^ 00
Oi o o
I O o i
o
= B
e f 00
If^ toO Oi
00 tl^
0x 0
-.11-^
O C"
o o
00 -a
h-´ GlO O
-´tOTOht´
OOOO i
TOO
OO«
TO^CI
OO o I to CD
TO OD
O o^
= B I = B^ TO Oi
TO to
Ox O
3 3 ai^ sK
3 3o
33 g
c
S-.sS
o ^ . <
-´ 00
00 rfx
OT O
©
b>.
or t o
OJ oo
O O
o
B
3
o
CD P
o 5-
M^ GO
LC OO
O OT
a. o
5 3
s.-^ ^ >-i.
5.
o
p
= s^
» *
V
9
t
l—i
.<&
»
<1 K ^
o o o o
O o o o o o p oob<]
pop o
TOo p
-jo%
op o
di-^b i
© o
IO oOT o !´ CO00 CDcn O
IO g ;
05 2
cn O
IO
^ to
o OT
o( 00O o
ox to to h^
OOTOC U
to I-
O O
a : o h—
criO o


h- to TO rf^ 00 H-´ t^ cn^-i I—´CJikP.O CXOO tOCuLl


00 00 It^ TO >J^ I—I


hi^ o ^^^ oi


O OT O Ot o o< o o Ocn OOOOi OO mOo
3 » 3 B


3 B




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 43     <-- 43 -->        PDF

185 —


Interesantni su podatci o šikari,
na podlozi I. 10— 50 m^ poprečno 26 m^


II. 20-
70 » » 45 »
III. 7-
100 » » 40 »
IV. - 90 » » — »
V. 10-
125 » » 58 »
III. IV. 10-
115 » » 36 »


» » IV. V. 45— 50 ^> » — »
Na ove brojke uplivaju težko panjevi, kresanici (Kopfholzer).
Ovdje ćemo spomenuti još njeka pokusna stabla.


Jela u Crnoj gori 350 godina stara, 50 mt. visoka, pr.
promjer 137 cm., sadržaj 30 m^ U istoj šumi ima omorikah
preko 60 mt. visokih.


Omorika u Kosidolu 96. cm. pr. promjer, 48 cmt. visoka


sadržaj 15*44 m^ bez kore.
Crnibor u području Drine 45 mt. visok 15 m^
U Paleču mjereno je 1200 starih bukava, koje su dale


tvoriva drva 5169 m´, a granjeviae 2476 m^.
Podatci 0 hrastu manjkaju, jer su starija stabla već davno
posječena.


5. Obter ećen je šume i nj ezina važnost u narodnom
gospodarstvu. Mi smo već govorili o nerazumnom trošenju
i uništavanju šume. Šume su se palile naširoko i daleko, samo
da bude vise paše. Najprije su pri tom stradale hrastove šume,
koje su bile najbliže. Hercegovačkom krasu najviše je doprineslo
palenje šumah. Ljudi su mislili, šuma se neda kao ni
zrak potrošiti. Narodu, koji je naučio tako sa šumom postupati,
težko je primiti stege šum. zakona, pak ga baš ove stege,
makar se vrlo oprezno i postepeno provagjaju, najviše vriegjaju.
Narod još živi u osjećaju preobilja šume i ne uvigja potrebu
čuvanja šume. Osim tereta služnosti drvarije, tereti šume
sječa lista i pravo paše u državnim šumama. U Austriji dolazi
na svakoga stanovnika 0´41, u Ugarskoj 0*52, a u Bosni
i Hercegovini 1 62 ha šume Uzprkos tomu ipak se osjeća u
Hercegovini velika oskudica drva. Dovoz iz Bosne je težak, jer
visoke planine diele Bosnu od Hercegovine.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 186 —


Poprečno izdaje se godišnje na račun servituta 1,729.388
m^ raznoga drva, od toga odpada lOVo = 172.938 m^ na gragjevno
i tvorivo a 90% = 1,556.460 m^ na ogrevno drvo.


Računamo li poprečno m^ gragjevnog i tvorivog drva po
2 K, a m^ ogrevuog drva po 0´50 K, to iznosi vriednost servitutnoga
drva 1,124.000 K.


U pravilu svaki starosjedioc uživa pravo služnosti paše i
drvarije nnutar granicah svoje obćine.
Potrebe pravoužitnika rastu od dana u dan, pak je uprava
sliedede mjere poprimila:
a) Servitutno drvo mora se doznačiti i to toliko, koliko
pravoužitnik zaista treba, nipošto više.


b) Stega paše dobrovoljnim odstupom pravoužitnika; odnosno
izključeni su njeki dielovi od ogi´omnili šum. i pašnjačkih
površina kao zabrane, a pravoužitnieama ostavljeno toliko pašnjaka,
koliko ga trebaju.


c) Naseljenici ne uživaju nikakova prava služnosti. (Ova
preoštra mjera za sada se ne provagja.)


d) Zabrana paše koza u pojedinim šumama.


e) Zabrana paše i drvarije u devastiranim šumama i pojedinim
dielovima krasa. Zabrane su provigjene nadpisima »Zabranjena
šuma«.
f) Stega, kojom je odregjeno, koja se vrst drva ima izdavati
i kako se ima drvo izrabiti.
g) Djelomično uregjenje prava paše i drvarije po visokim
planinama (Alpama).


Kod ovih sredstava najteže je umanjiti broj kozaa. Ovo
se provagja tako, da se porez na koze povisuje, a na krupno
blago umanjuje. Za otomanske vlade iznosio je porez na sitnu
stoku, koze i ovce bez razlike 40 h (2 piastra) od komada.
Danas se plaća stočarina od ovce 20 h po glavi. U Hercegovini
i u bos. kotarima Cajnica, Foča, Fojnica, Prozor i Zupanjac
ne plaća se za 10 ovaia (za jednu kuću) ništa.


Za kozu plaća se do 10 komada 40—44 h po komadu,
za preko 10—50 komada, a za preko 50 kom. 1 K po kom.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 187 —


Stočarina je preliminarana u budgetu za god. 1904. sa


860.000 K. Od paše trpi najviše šuma, no ipak se ovaj iznos
ne zaračunava kao prihod iz šuma.
Krivi je nazor, da ovca šumu ne šteti. Šteti, nu nešto
manje nego koza.
Stelja se u Bosni i Hercegovini nigdje ne kupi, ali se
zato mnogo list sječe.
Šume Bosne i Hercegovine terete težke služnosti, koje se
još konačno urediti moraju, jer do danas ne ima katastra služnosti.
Osim za pokriće služnostih izdaje se godišnje još za potrebe
zemaljske, kulturne i bogoslovne, obćinama i privatnicima


320.000 m´ drva.
I ovi izdatci niesu kao prihod od šumah zaračunati.
(Svršit će se.)


Što bi valjalo poduzeti, da se osjegura povoljniji
avancement naših šumarskih vježbenika
i pristava stojećih u javnoj šumarskoj
službi?


Ved smo u prošl. broju našega lista upozorili na činjenicu,
da se naši šumarski vježbenici stojeći u službi kod naše političke
uprave, pak šumarski vježbenici i pristavi stojeći u službi
kod imov. obćina u bivšoj Vojnoj Krajini, nalaze sada u doista
nepovoljnim prilikama gledom na daljne unapredjenje u službi.
Obećali smo ujedno, da ćemo se na to još pobliže osvrnuti.
Sliedećim redcima želimo ovo naše obećanje iskupiti.


Da se uzmognu sada vladajuće nepovoljne prilike glede
daljnjeg unapredjenja u službi bolje prosuditi, valja nam se ponajprije
osvrnuti na uzroke, zašto je daljni avancement ovih
naših šumarskih vježbenika i pristava slab, a tekar po toni
preći na to, koje bi se mjere mogle ili možda i morale poprimiti,
da se tomu zlu doskoči. Velimo zlu, jer doista previše