DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 3     <-- 3 -->        PDF

«aatiM Iiilt.
Br. 4. u ZAGREBU. 1. travnja 1905. God. XXIX.
%-— ^^^ ^
Uvrstbina oglasa: za l stranicu 16 E.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/, stranice


5 K. 20 fl].; za ^|^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Još nešto o šumarstvu Bugarske.


Radosno se sjedajudi svoga trogodišnjeg boravka u Hrvatskoj
i znajući, da prilike moje domovine zanimaju bratski
narod, latih se pera, da kao mladi stručar napišem nešto o
šumarstvu Bugarske, te time barem donekle uSinim ono, što
mi nalaže dužnost uzajamnog upoznavanja obaju naroda, a ujedno,
da nadopunim ono, što je u istom predmetu napisao vrijedni
gosp. Vučkovid.


Poznata je činjenica, da se šumarstvo Bugarske nalazi
na niskom stupnju svoga razvitka; ali da je ono za samu
zemlju od velike važnosti, odmah demo razabrati,


Čitava Bugarska zaprema površinu od 9,570.510 Ha. Od toga
otpada na šume 3,041.126-4 Ha., dakle 31-87o od ukupne
površine; iz toga pak slijedi, da je Bugarska šumovitija od
sviju ostalih evropropejskih država, izim Austrije i Švedske.
Ovdje moram malo ispraviti podatke o šumama Bugarske kako
ih čuh na akademiji, gdje je šumska površina Bugarske označena
samo sa 895.000 Ha. ili ISV^ ,a površina čitave Bugarske
4,172.220 Ha Pogriješka je mislim u tome, da su kao
šume Bugarske označene samo državne, a površina zemlje uzeta
za polovicu manja. (Mogude, da su to stari podatci samo za
sjevernu Bugarsku.) Prema posjednicima razdijeljene su šume
kako slijedi:




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 4     <-- 4 -->        PDF

- 146 —
Državne šume ... . 902.618-6 Ha
Općinske » 1,565.242-0 >^
Privatne » 519.630-9 »
Šume: crkava, manastira, škola,džamija itd. 53.628-9 »


Ukupno . . VT,041.126-4Ha
Iz ovoga opet slijedi, da općine posjeduju više od ´/^ svih
šuma, država — skoro ´/s. ^ privatnici, crkve i t. d, više od Yg.
Pučanstvo kneževine iznosi prema sadanjem statističkom
izkazu 3,309816 ljudi. Dakle kod šumarske površine od
3,041.126´4 Ha. otpada na jednog stanovnika skoro 1 Ha
šume. To bi bilo dakako i previše jednom stanovniku, kad bi
bile šume jednako podijeljenje po čitavoj površini zemlje. Ali
to ne stoji. Dok šume u kotaru Kazanlik i Peštera zapremaju
877o čitave površine, zauzimlju one u kotaru Svištov i Nikopol
jedva 47o čitave površine. Od svih 82 kotara zapremaju šume
u 14 njih 50 do 877o čitave površine, u 32—25 do 497o u
ostalih 4 do 247o- Iz toga sHjedi, da gotovo polovici svih kotara
šume manjkaju, a žiteijstvo si mora nabaviti drvo izvana.
Glavne vrsti drveća koje se nalaze po bugarskim šumama
jesu: Od listača: hrast kitnjak, lužnjak, cer, breza, bukva,
grab, klen, pitomi kesten, jalša, jasen, brijest, lipa i vrba.
Ovamo moramo još ubrojiti i razno grmlje, kao što je: ljeska,
glog, dren, trn, ruj, bazga, kalina i t. d. Od iglača zastupan
je: bijeli i crni bor, klekovina, smreka, jela i razne vrsti borovica.


Najveću šumsku površinu zapremaju bukove šume, zatim
hrastove i mješovite, a najmanju iglače i to većinom bijeli bor.
Najveće i najbolje hrastove šume nalaze se po ravnicama istočne
Bugarske oko glavnih primorskih gradova Burgas i Varna.
Ovdje moram napomenuti, da su te šume većim dijelom državne.
Po sjevernim stranama Stare-Planine (Balkan) i Srednje Gore
ispremiješane sa bukove šume sa grabom, brezom i jalšom.
Iglače rastu po visinama Rila i Vitoša, a najviše ih nalazimo
u Rodopi-Planini na Tursko-bugarskoj međi, nu naći ih je tu
i tamo i na Balkanu.


Prama nadmorskoj visini položaj šuma jest slijedeći:




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 5     <-- 5 -->        PDF

147


Do 400 m nadOd
400—1000 m. Od 1000—2000 m.
morske visine nadmorske visin nadmorske visine
Po posjedu


Hektari


Državne šume 296.646-9 847-546-7 258.525-0
Općinske šume 791.365-0 466.648-7 307.228-3
Privatne šumeitd, 314.307-45 179.381-85 79.576-6


1,402.219.35 993.577-25 615.329-8
3,041.126-4 Ha.


Po vrsti uzgoja zauzimaju najveću površinu niske i to
hrastove šume, zatim dolaze visoke i to vedim dijelom bukove
i borove šume, a najmanju pak srednje šume i mješovite.


Svekolike državne šume raskidane su u 438 komada,
opdinske u 2.966 komada, dok su privatne šume tako rasparcelirane,
da ih je teško prebrojiti.


Manjak katastralne izmjere, kao što i nesigurno omeđašenje,
daje povoda bezkonačnim parbama o vlastničtvo šume,
i mi vidimo, da je prijeporno:


Između države i opdine 160.855*0 Ha.
» » » privatnika 1.809´2 »
» općine i općine 204,047*0 »
» privatnika i općine 3.150´9 »
» samih privatnika 25.176´7 »


Ukupno . . ~ 395.038-8 Ha.


Oficijelnim statističkim podatcima pronašlo se je, da su u
razdoblju od 4 godine samo općine potrošile na te parbe
1,519.689*36 leva* i da je kod toga ranjeno 72, a ubijeno 18
ljudi!


Hrvatskom kolegi stručnjaku činiti će se još nevjerojatniji
statistički podatci o promjenama šumskog zakona, te o
premještanju šumskog osoblja. Dok u Hrvatskoj rabe još


* 1 lev = 95 filira.
*




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 6     <-- 6 -->        PDF

~ 148 —


uvijek isti zakon od godine 1852., kod nas je od godine
1883., kada je izdan prvi šumski zakon, do danas promijenjeno
upravo 6 zakona!


U zadnje se 4 godine kretao broj upravno-šumskog osoblja
između 60 — 70. (Danas oko 70 ljudi). Za ove 4 godine (od
početka godine 1901.) premješteno je 171 osoba, otpušteno od
službe 117 osoba, a namješteno njih 126. Iz toga sliedi, da
je svaka osoba bila za ove 4 godine premještena barem 2 Va puta,
odpuštena od službe 1´/^ puta i opet l´/a puta namještena u
službu. Imađe ali slučajeva, kod kojih je jedna te ista osoba
u isto to doba premještena bila i 10 puta, odpuštena 5 puta,
a nadi je šumarija, kod kojih je za isto doba promijenjeno 10
i više šumara !* . . . Mislim, da uz ovakove prilike bugarskomu
šumaru, koji je inače dosta dobro opskrbljen, ne treba baš
jako zavidjati. Premještani i otpuštani od službe bili su dakako
oni šumari, koji su bili najbolji i koji su vršili svoju službu
najsavjestnije Nije ovo bilo učinjeno privolom šumarskog odsjeka,
ved stranačkim uplivom nadležnog ministarstva na ugodu
stranke, ali na štetu šumarstva. Zato si je pako šumarski
odsjek stvorio neko osobito ali zato i opravdano mnijenje, da
je onaj šumar, kao takav, najbolji, koji je više puta bio [iremješten
i odpušten od službe.


Nema sumnje, da uz ovakovo stanje stvari ne može biti
govora 0 napretku šumarstva, jer kod toga se ide više natrag,
nego li napred. Ni današnjim se šumarskim zakonom, koji je
nesravnjivo bolji, nego li svi dojakošnji, ne će ništa moći postidi,
jer već mnogi pod uplivom stranaka zag varaju njegovu
izmjenu. Pak sve, da se i znželi, da se taj zakon potpunoma
provede, ne bi to bilo moguće radi pomanjkanja šumarskog
osoblja, jer dok u Hrvatskoj za 1,142.106-22 Ha. šume, ima
513 šumarskih činovnika, kod nas je za tri put veću površinu
namješteno samo 70 Činovnika ili 7 puta manje. Čuvarsko je
osoblje još manje. Uzevši u obzir samo državne čuvare (lugare)


* Naknadno nam javlja gosp. pisac, da je i on sam premješten — a bio je
tek mjesec dana na šumariji! Urednićtvo.


ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 149 —
kojih 500 ljudi, — uz površinu državnih šuma od 902 618-6 Ha.
otpada na jednoga čuvara kojih 1805 Ha., dok na jednoga hrvatskoga
lugara dolazi samo 364 Ha šume. Time je dakako
provadjanje zakonskih propisa i čuvanje šuma jako oteščano.
Zato se i šume devastiraju posvuda, šumski kvarovi kao
što i šumski prekršaji u potpunom su mahu, šumska paša pustoši
šume, požari ih uništavaju a bujice ih zatiru. Godine
1903. uništio je požar 14.593 Ha iglače i 839-5 Ha listače.
I^te godine sastavljeno je za razne šumske kvarove i prekršaje
41.929 prijavnica na svotu procijenjenu na 359.6H5-65 leva. Od
svih je prijavnica njih 5.816 sastavljeno za prekršaje počinjene
u državnim šuma, 18.608 u općinskim i 3 987 u privatnim
šumama. Za to isto doba izrečeno je 39.956 odluka (odluke
izriču šumari) na ukupnu svotu od 939.652-3a leva. Od ovih odluka
postadoše pravomoćnima njih 21.109 na svotu od 254.944-97,
leva; 12.795 na svotu 649.760´39 leva uložiše utok; njih 6.640
na svotu 157.772-17 leva bile su potvrđene po sudu, dok ih
je 4.863 na svotu 213.96 3 77 leva odbijeno. Iste je godine izvezen
iz svih šuma slijedeći materijal;
Građevno drvo u Gorivo drvo u Ugljen
Po posjedu
kub m. kub. m. u kgr.


Državne šume 8.730-40 209.873 23 1,438.351
Općinske šume 131.949-70 563.98473 4,362.816
Privatne šume 142.694-04 560.461 44 757.006


Ukupno . 283-374-14 1,334.319-40 6,558,172


Ovo također moram napomenuti, da je taj materijal puno
veći nego što je u ovoj skrižaljci izkazano, jer je, kako rekoh,
radi pomanjkanja šumarskog osoblja kontrola vrlo teška. Isto
tako ovdje nije ubrojena kora, žir i t. d. što se iz šume iznosi.


Šumarska je industrija kod nas vrlo slabo razvijena. Glavni
šumski proizvod jest gorivo drvo. Kao ovakovo rabi najviše
hrastovina, jer misle, da je ona najbolja za gorenje. Nju rabe




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 150 i
u graditeljstvu. Bukovo drvo služi u maloj domaćoj industriji,
a izrađuju: lopate, korita, kopanje, poklopce, škatulje,
sanduke, pipe, osi i slične kolarske stvari. Malo manje rabe
ju za daske i u strojarstvu. Iglače izrađuju najviše u podvlake,
režu zatim razne vrsti dasaka, a upotrebljavaju i kao gorivo!
Izrađivanje jest dakako najprimitivnije. Ono se obavlja rukom,
ručnom pilom ili najviše primitivnom pilom jarmačom, t. zv.
čarkovom na vodu, kod kojega otpaci više puta presižu 507o
cijele drvne gromade. Ovdje moram napomenuti, da izrađivanje
podvlaka zatire šume iglače. Time se bavi najviše pučanstvo
muslimanske vjere t zv. rodopski Pomaci, koji često upale
same šume; jer kažu, da če ostati u Bugarskoj dotle, dok ima
šuma za obrađivanje, a onda će se otseliti u Tursku.


Drvarenjem i obrađivanjem raznih drvenih produkata bavi
se oko 100.000 ljudi, muških i ženskih.


Pogledamo li statističke podatke za izvezenu i uvezenu
drvnu robu, doći ćemo do zaključka, da ovako šumovita zemlja,
kao što je Bugarska, ipak uvozi drvnih produkata najviše izvana.
Tako je godina 1886—1899. uvezeno drvenih produkata za
svotu od 46´16 milijuna, dok je za isto doba izvezeno samo za
10´26 milijuna leva. A evo što vele najnoviji podaci:


Izvezeno


1908. 1904.


Vrst materijala
Količina Cijena Količina Cijena
u kgr. u levima u kgr. u levima


Građevno drvo sirovo ili
samo otesano . . . 5,979.588 875 123 3,626.31)5 197.120


Građevno drvo piljeno ili
poluobrađeno . . . 10.607.646 633.706 10,579.090 653.048


Ukupno . . 16,578.234 1,008.829 14,203.455 850.168




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 9     <-- 9 -->        PDF

151


U
1903. 1904.


Vrst materijala
Količina Cijena Količina Cijena
u kgr. u levima n kgr. u levima


Kezbarska, pletena roba
(košnice) i izrađeni
predmeti 29,625.569 2,342.267 46,315.604 3,768.355


Ukupno . . 29,625.569 2.342.267 46,315.604 8,768.356


Statistika za mjesec prosinac 1904. kaže nadalje, da u
Bugarsku najviše drvenih produkata uvozi Austro-Ugarska
1,981.854 kgr. za svotu 171.469 leva, zatim Turska 168.107 kgr.
za svotu 29,706 leva, Njemački 9.013 kgr. za 12.568 leva,
Franceska 7.804 kgr. za 6.181 lev, Italija 1233 kgr. za
3871 lev i ostale države ukupno 2,945.509 kgr. za svotu od


180.125 leva.
U istom je mjesecu izvezeno u Tursku 409.051 kg. drvenih
produkata za svotu od 25.861 leva u ostale države


11.840 kg. svotu od 944 leva. Prihod držav. šuma god. 1903.
iznosi 331.344-47 leva, dok je rashod za istu godinu 688.700
leva. Dakako ovaj rashod ne mora pasti jedino na teret državnih
šuma, pošto su tu uračunane i place šumarskog osoblja,
koje upravlja sa svim šumama države. Ali bilo ono kako mu
drago, ipak prihod bugarskih šuma nije takav, kakav bi morao
i mogao da bude. Bugarske su šume vedinom devastirane, ali
ih ipak ima u tolikoj množini, da bi se mogla crpsti puno
veda korist, kad bi se samo kod ostalih, nedevastiranih, uredilo
valjano šumsko gospodarenje. Sume su devastirane po
ravnicama i prigorju, ali po visokim planinama stoje one netaknute.
Sve je to posljedica toga, da tamo nema puteva,
drugih transportnih sredstava, pa se šumski proizvodi ni ne
mogu iz^ažati. Osnovati ta transportna sretstva ne bi bilo baš
tako teško, jer su planine bogate na šumskim potocima i vedim
rijekama, pa bi se mogla izgraditi točila, sklizaljke, putoklizi,
šumske željeznice i t. d. Ali da se sve to izvede, potrebna je


ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 152 —


veća stalnost i u zakonu i u osoblju, a također i veća specialna
naobrazba i bolja praksa. Na veliku žalost manjka nama
i prvo i drugo i treće, pa čak i Ćetvrto.


Glede naobrazbe šumarskog osoblja napomenuti mi je,
da je većina najboljih šumara svršila u Križevcima ili u
Lavovu. Funo ih je svršilo revirnu školu u Pisku, a ima ih
dosta i takovih, koji su svršili samo srednju gospodarsku školu
u Bugarskoj. Ima i takvih, koji imadu samo općenitu gimnazijalnu
naobrazbu. Šumara akademičara vrlo je malo. Tim dakako
ne ću da kažem, da je naobrazba šumara tomu kriva, što
se nije u nas moglo doći do boljeg uspjeha. Ali dosada nje prilike
u šumarskoj struci kod nas bile su takove, da su šumari
bili jedino administratori, kancelaristi — zato im je dakako i
praksa manjkava. Tomu je također doprinelo još i to, što se
kod nas mladi ljudi, bez ikakve pred-prakse, namještaju odmah
na samostalna mjesta, i onda svaki radi onako, kako se njemu
pričinja, da je najbolje. Posljedica toga jest, da ćete kod svake
šumarije naći posebni neki način gospodarenja, i različno razumjevanje
jedne te iste stvari.


Nema dvojbe, da su sve ove prilike nepovoljno djelovale
na šumarstvo, pa vidimo, da je šumarstvo Bugarske zaostalije
možda, nego u ijednoj evroskoj državi, ma da Bugarska spada
skoro medju najšumovitije zemlje u cijeloj Evropi. Novi šumski
zakon poprimio je ustanove, od kojih bi se moglo očekivati
više uspjeha, ali hoće li krenuti na b^lje, mi šumari jako sumnjamo,
a ne će biti veliko čudo, ako se u nas promjenom
vlade naskoro promjeni i današnji naš najbolji šumski zakon.


Georgi Petroff.


Drvarska trgovina.


Naglo razvijanje industrije i raznovrstna upotreba drveta
u industriji, daje mu sve veću važnost u trgovini, uslied Čega
postaje sve važniji artikl uvoza i izvoza pojedinih država.