DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 169 istodobno pošumljuju goljeti i takova zemljišta, koja nijesu prikladna za uzgoj ratarskih bilina, kakili zemljišta na žalost ima u svakom kraju domovine dosta. U tom pogledu valjano sabrani podatci bit će od velike važnosti, jer ćemo tad vidjeti, koliki je s jedne strane odpad, a s druge prirast na šumskoj površini svake godine. Rekli smo gore, da ima u svakom kraju domovine, pustoši i goljeti, a u nekojim ima ih na žalost i odviše, te se šire tolikom brzinom, da postepeno i sigurno mijenjaju klimatičke odnošaje dotičnih krajeva, koji ruše i unistuju sve uslove materijalnom razvitku dotičnoga naroda. Živi svjedoci tomu jesu puste i gole brdine gornje Krajine, po kojima je do nedavna rasla zelena trava, koju su pasla bijela stada ovaca i čopori goveda, a danas po njima raste paprat i bujad, iz koje sve više proviruje golo kamenje Mirni gor-ki potoci, koji su do nedavna svojim ugodnim žuborom ovde povećavali onu veličanstvenost šume, koja nam se ugodno duše dojimala, kada smo njome prolazili, pretvaraju se danas sve više u gorske bujice, koje divljom silom trgaju velike komade najčvršćih pećina, te noseći veliki mulj i krš, zasiplju i zamuljuju plodne oranice i zelene livade, te time riješavaju hiljade duša eksistencije. Uz tako vladajuće prirodne nepogode nije čudo, da gornjo Krajišnik, koji je živio i umirao za cara, danas bježi u zemlju novoga svijeta, gdje u borbi za opstanak obavljajući teške poslove, gubi svoju duševnu i tjelesnu snagu. Nije li prema gore istaknutom prijeka nužda, da znamo koliko u zemlji ima bujica, popuzlina i goljeti, te što se u tom pogledu dosada učinilo? Koliko iznosi šum. površina, koja se nalazi u području bujica, popuzhna i t. d., koje bi se imale temeljem {;§. 6. i 7. š. z. proglasiti zaštitnima i zabranbenima šumama. Što je dosada učinjeno za pošumljenje golijetih, a da ne govorimo o pošumljenju Krasa — toj sveopćoj našoj narodnoj nevolji? Osim toga još je jedna nevolja, koja narod bije, koja ga toči, kao što toči crv drvo, a to su šumske štete. Šumske štete |