DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 163 — svoje drvo unovčiti, a manjak novca, koji u državu ulazi usljed izvoza drvenog surogata, nadoknaditi će se izvozom industrijskih preradjevina. Ali gde su se šume bez računa sekle, samo da se povisi izvoz drveta, i što više novca u zemlju unese, kao sto je bio običaj u Norveškoj, tu če to opadanje izvoza znatno uticati na blagostanje u zemlji iz dva razloga. Jedno što će u zemlju ulaziti sve manje novca za drveni materijal, a drugo, što de i sama domaća industrija usljed pomanjkanja surovine početi ramati, a većeg udara za zemlju, u kojoj je industrija razvijena, ne treba. Osim navedenih izvozničkili zemalja, nabavlja Europa veliki kvantum drveta iz Amerike, što će se viditi iz statističkih podataka uvozničkih zemalja. Da nije toga, pored svega naprezanja ove četiri izvozničke zemlje, ne bi se mogla industrija nekih uvozničkih zemalja ni blizo toliko razviti, koliko se je u stvari do danas razvila. Pre nego što predjemo na uvozničke zemlje, spomenuti nam je, da bi danas izvozničke zemlje mnogo više učinile za ekonomsko blagostanje naroda, kad bi postepeno počele umanjivati izvoz drveta iz zemlje. Štednjom drvenog kapitala, koji se nikada, pod nikakovim izgovorom ni uz najpovoljnije uslove ne bi smeo eksploatisati, u veliko bi koristili budućnosti. Industrija izvozničkih zemalja razgranjuje se, ona će se i u buduće sve više razgranjavati, a te države su danas u sretnom gotovo zavidnom položaju, da očuvanjem šuma, omoguće i u dalekoj budućnosti, pružiti svojoj industriji dovoljno materijala za preradu. Medjutim šta vidimo! Te države, koje bi obustavom izvoza drveta, sprečile daluje razvijanje industrije uvozničkih zemalja, potpomažu to razvijanje indirektno. One se upravo nude uvoznicima, štete čak i svoj sopstveni kapital u drvetu, idu tako daleko, da nemilice upropašćuju čitave šumske površine, a to samo za to, da podpomognu na |