DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 159 —


Kad se tome doda, da je 1888. god. uvezeno samo


293.500 m´ u vrednosti od 6, 247.933 K., a god. 1898. popeo
se je uvoz na 369.000 m´ u vrednosti od 7,966.296 K.
onda vidimo, da je razlika u izvozu i uvozu bila posije deset
godina manja za 29.505 m´´.


Kad se tome opadanju izvoza doda, da Vs norveških šuma
odpada nu kršne goleti, baruštine i ritove, i da na 867o ne
vodi država većeg nadzora, onda ne samo, da moramo poverovati
u tvrdnju Melarda: »izvoz drva za gradjn i preradu iz Norveške
uskoro se primiče svome kraju«; nego smo čak mišljenja, da
ćemo u skoro viditi Norvešku ubrojanu u redu uvozničkih
država.


Ovo naše mišljenje utvrdjuje još i ta okolnost, što u Norveškoj
fabrikacija celuloze uzima sve više maha, a za ovu proizvodnju
satire se najviše mlada gora.


Bademlijić po Mčlardu iznosi ove statističke podatke o
proisvodnji celuloze:
1875. god. izvezeno je celuloze 8.500 tona u vrednosti od


944.000
K.
1888. god. izvezeno je celuloze 162.455 tona u vrednosti
12.738.000
K.
1898. god. izvezeno je celuloze 315.274 tona u vrednosti
24,050.000 K.
Drži se, da je za fabričku preradu drva u celulozu u
1898. godini moralo biti utrošeno oko 1,400.000 m^ drveta.
Iz svega izloženoga vidi se, da Norveška, ako ne misli,
usljed razvijanja svoje industrija, pasti uskoro u red uvozničkih
zemalja, i u buduće u mesto primanja, izdavati po nekoliko
miliona kruna za drvo i drvne surogate, mora nastati oko pošumljen
ja svojih velikih kršnih goleti, težeći pri tome, da zakonitim
putem natera i privatne vlasnike šuma na racionalno
gospodarenje sa šumama.


Ovo je po nju od velikoga značaja, jer joj goleti i privatni
vlasnici zauzimaju preko % celokupne šumske površine,
koja inače nije velika, jer se pošumljenost Norveške računa na