DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 158 — Pogledom na pošumljenost Švedske, koja iznosi 407o celokupne površine, ona bi mogla i više da izveze, ali trošeći i sama veliki kvantum na svoju industriju, a ne sekud više od godišnjeg etata, taj izvoz ne samo da ne de biti vedi, nego de se razvijanjem domade industrije morati postepeno umanjivati. Razume se, da to umanjivanje ne de odmah nastupiti, jer i Švedska, kao i ostale izvozuičke države ima svojih uštedjevina, koje se nisu mogle iseči usljed pomanjkanja transportnih sredstava Ona bi mogla svoj izvoz i za u budude povisiti jedino štednjom, odnosno uklanjanjem rdjavih navika domade potrošnje drveta, gdje drvo može zaTaeniti sa uspehom drugi materijal, kao kod gradjenja kuda i staja, podizanja ograda i slično, a zatim pošumljivanjem čistina i goleti, i nastojanjem pomodu gajenja i podizanja šuma, za što većim godišnjim etatom. Norveška : Držedi se principa »što vedi izvoz, a što manji uvoz«, koga se i ostale države pridržavavaju, Norveška nije pravo pomišljala na bududnost. Nije se pomišljalo, da drvo nije to isto što i ostali trgovački artikli, koje država prama vedoj tražnji može u vedoj meri proizvoditi. Proizvodnja drveta jedne države može idi satno do izvesnih granica, koje se ne dadu nikako povisiti. Ne vodedi računa o toj okolnosti, a pridržavajud se rečenog principa, koji važi za ostale trgovačke artikle. Norveška je svoje šume gotovo upropastila. Ovo upropašdivauje brzo je napredovalo još iz razloga, što od 6,818.000 ha celokupne šumske površine odpada 867o suma samoupravnim seoskim opštinama i privatnim posjednicima, nad kojima država ne vodi gotovo nikakva nadzora. Izvoz drva iz Norveške ved je počeo da opada, što nam svedoče statistički podatci, jer dok je u god. 1888. izvezeno 1,802.837 m´ u vrednosti 43,469.579 K. dotle je u razmaku od 10 god. dakle u god. 1898. izvezeno 1,848.882 m´ u vrednosti od 44.578.723 K. |