DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 158 —


Pogledom na pošumljenost Švedske, koja iznosi 407o
celokupne površine, ona bi mogla i više da izveze, ali trošeći
i sama veliki kvantum na svoju industriju, a ne sekud više
od godišnjeg etata, taj izvoz ne samo da ne de biti vedi, nego
de se razvijanjem domade industrije morati postepeno umanjivati.


Razume se, da to umanjivanje ne de odmah nastupiti, jer
i Švedska, kao i ostale izvozuičke države ima svojih uštedjevina,
koje se nisu mogle iseči usljed pomanjkanja transportnih
sredstava


Ona bi mogla svoj izvoz i za u budude povisiti jedino
štednjom, odnosno uklanjanjem rdjavih navika domade potrošnje
drveta, gdje drvo može zaTaeniti sa uspehom drugi materijal,
kao kod gradjenja kuda i staja, podizanja ograda i slično, a
zatim pošumljivanjem čistina i goleti, i nastojanjem pomodu
gajenja i podizanja šuma, za što većim godišnjim etatom.


Norveška : Držedi se principa »što vedi izvoz, a što
manji uvoz«, koga se i ostale države pridržavavaju, Norveška
nije pravo pomišljala na bududnost. Nije se pomišljalo, da drvo nije
to isto što i ostali trgovački artikli, koje država prama vedoj
tražnji može u vedoj meri proizvoditi.


Proizvodnja drveta jedne države može idi satno do izvesnih
granica, koje se ne dadu nikako povisiti. Ne vodedi računa o
toj okolnosti, a pridržavajud se rečenog principa, koji važi za
ostale trgovačke artikle. Norveška je svoje šume gotovo upropastila.


Ovo upropašdivauje brzo je napredovalo još iz razloga, što
od 6,818.000 ha celokupne šumske površine odpada 867o suma
samoupravnim seoskim opštinama i privatnim posjednicima, nad
kojima država ne vodi gotovo nikakva nadzora.


Izvoz drva iz Norveške ved je počeo da opada, što nam
svedoče statistički podatci, jer dok je u god. 1888. izvezeno
1,802.837 m´ u vrednosti 43,469.579 K. dotle je u razmaku


od 10 god. dakle u god. 1898. izvezeno 1,848.882 m´ u vrednosti
od 44.578.723 K.