DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 132 — manjoj vriednosti tih objekta, pak u pomanjkanju one velike konkurencije, kakovom se iztiču prodaje u hrastovim šumama. Ipak upUv tih planinskih, naročito kraških šuma, na klimu i stojbinske prilike u obće, daleko je veći i zamašniji, nego šuma nizinskih, pak bi i veće zanimanje za sječu tih brdskih šuma opravdano bilo. Kako će u obće teći prodaja ovih brdskih šumskih objekta, ne može se pravo reći, ma da su u zadnje vrieme ciene bile bolje, i to s tog razloga, jer nitko ne zna, što će biti sa našim do sele zajedničkim carinskim područjem, a po tom i sa trgovačkimi ugovori. Kad bi se kod nas sve drvo ili bar većina istoga u tuzemstvu potrošila, ne bi ti trgovački ugovori bih od osobite važnosti po našu trgovinu drvom : nu kako smo mi u glavnom s našom šumskom robom upućeni na izvoz, to o tim ugovorima upravo ovisi buduće stanje ciele na.še šumske trgovine. Veliko je naime pitanje, hoće li za slučaj, da bude Ugarska sa Hrvatskom tvorila posebno carinsko područje, biti našoj trgovini s drvom osjegurane one pogodnosti, kakove je ona uživala pod zajedničkim carinskim područjem. Do sele se nije nitko u nas ozbiljnije bavio ovim pitanjem, jer se nije ni predvidjalo, da će to pitanje možda doskora postati aktuelnim. Kako je ono najednoć razvojem parlamentarnih prilika u Ugarskoj došlo nenadano na dnevni red, valja mu posveti nuždnu pažnju. Morat će stog i interesenti našega šumarstva i naše šumske trgovine s tim se pitanjem prilježno pozabaviti, da nas nagli razvitak dogodjaja i na tom polju nepripravne ne zateće Različite viesti. Ob(5ina grada Beča kao šumovlastnica. Grad Beč imao je i u starije vrieme šumskoga posjeda u t. zv. „Bečkoj šumi", nu taj nije bio ni osobito velik ni od osobite važnosti za sam grad. Nu od kako se je Beč pripojenjem izokolniii kotara i mjesta teritorijalno znatno povećao i iz prijašnjeg Beča nastao t. zv. „Veliki Beč", oćutila soje potreba, da se uz postojeći glasoviti vodovod, izvede još i drugi takav. Ovim će se iz visokih brdina alpinskih dovesti toliko zdrave gorske vode u Beč, koliko je treba za sadašnji veliki teritorij. Vele, da će izvedenje novoga vodovoda iz dalekih visokih alpinskih predjela, biti djelo takovo, kakovog na svietu ne imn, niti ga je još ikada bilo. Da si bečka obćina podpunoma osjegura šumsko-planinsko područje iz kojega ce vodu za svoj novi vodovod crpsti, kupila je ogromne šumsko površine u visokim Alpama i time najednoć došla u prvi red najvećih šumovlastnika u Dolnjoj Austriji. Sa svekolikim svojim šumama gospodari bečka obćina |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 133 — vanredno konservativno; nije joj stalo do velike šumske rente — već samo do vode. Sieče se vrlo malo, sječine osobito pomno kultiviraju a mladje sastojine oprezno proredjuju. Šumski posjed grada Beča zaprema sada površinu od 5483 ha ili od prilike 9620 katastral. rali. Da li mladim biljkama u kulturama traTa hasni ili škodi? Mnogi misle, da za vrućega ljeta trava zaštićuje mlade biljke u šumskim kulturama; naročito, da ta trava spriečava izsušivanje zemljišta, pa da bi se stoga čuvati morala. Kako je upravo minuloga ljeta vladala silna žega i suša, mogla su se lako steći izkustva, je li bolje u kulturama travu ostavljati ili ju dati požeti. Doista je utvrdjeno činjenicama, da su na mnogim mjestima kulture propale, gdje je oko biljka bilo bujne trave: nasuprot održale su se one mlade biljke, izmedju kojih je trava već prije odstranjena bila. Drži se, da je trava i zadnju vlagu iz zemlje izvukla, pak su se toga radi biljke posušile ondje, gdje je trave bilo. Zemaljski šumski zakon za dolj. Austriju. U dolj. austrijskom saboru bilo je nedavno govora o tom, da se ustanove obćega šumskoga zakona — a taj je zakon još i danas i naš glavni šumski zakon — pooštre posebnim zemaljskim šumskim zakonom, da se može štetnomu uživanju šuma još i bolje na put stati. Slični su zakoni dosele stvoreni za Štajersku, Korušku i Salzburžku. Ipak većina šumoposjednika i šumara doljnjo-austrijskih ne drži, da bi izdanje takovog posebnog zemaljskog šumskoga zakona bilo od nuždo, i to stog, što već oštrija primjena obćeg šumskoga zakona pruža dovoljno garancije, da se sprieči svako haračenje šuma, a preoštre bi mjere najviše osjećao seljački šamovlastnik. Predlog, da se izda poseban šumski zakon za dolj. Austriju, stavljen je dolj. austrijskom saboru po Dr. K. Lugeru, bečkom načelniku i drugovima, te pruža dokaz kako isti veliku važnost šuma ciene. Urod A iua u Francuzkoj i promet sa dužicama. Već više od jednoga stoljeća službeno se od strane ministarstva za poljoprivredu oglašuje koliki je pojedine godine bio prirod na vinu. Već od starijih vremena slovila je Francuzka kao prva vinorodna zemlja evropska, pače cieloga svieta. Svojedobno silno su nastradali francuski vinogradi uslied trsne uši; nu i ta je pogibelj svladana, tako da je prihod tamošnjih vinograda sada veći, nego li je bio prije zaraze filokserom. Prema službenim podatcima iznosio je prihod vina sa trsa god. 1903. samo 35 milijuna hektolitara, nu osim toga dobiveno voćnoga vina 56 milijuna hektol. dakle ukupno 40´6 hl. Urod prošle god. 1904, bio je vanredno obilan, te je dobiveno pravoga vina 66 mil. hektol. Osim toga urodilo je, ko nikada, voće, tako te je tog voćnog vina dobiveno 41 mil. hektolitara. Prema tomu polučeno je ukupno vina 107 milijuna hektolitara, toliko, koliko još nikada prije. Ta će činjenica s tog povoljno djelovati |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 134 — na prodju naše francuzke dužice, koje prodja u prvom redu ovisi o berbi u Francuzkoj. I ovo je jedan od uzroka, da su se hrastove čestice u našim šumama kod jesenskih dražba toliko tražile, a procjene znatno nadbijene, jer je i sama francuzka dužica opet došla do ciene. Medjunarodni poljodjelski zavod. Na predlog talijanskoga kralja pokrenula je talijanska vlada pitanje o ustrojstvu medjunarodnoga poljodjelskoga zavoda. Od tog zavoda imali bi crpsti koristi poljodjelci, ne samo ciele Evrope, već i čitavog svieta. Od ovoga zavoda, u kojem bi bile po svojim izaslanicima zastupane ne samo vlade raznih država, već i važne privatne gospodarske organizacije, imali bi poteći predloži kako da se poljodjelstvo, ta temeljna grana privrede, u raznim državama unapriedi. Time bi se pomoglo poljodjelskomu staležu, koji je najbrojniji a često ga pripadnici ostalih privredniti grana, kao bolje organizovani, izcrpljuju. Svrha bi tog zavoda bila još i ta, da se produkcija poljodjelaca nekako medjunarodno reguliše, a da se ujedno o.sjegura medjunarodna provedba takovih mjera, kojima je svrha obezbiediti gospodarsku proizvodnju, a za koje mjere ne dostaje ni sama državna vlast pojedinih država. Tako mjere kod bolesti stoke, bolesti gospodarskih rastlina, koje ne može državna vlast pojedine države sama za sebe uspješno provoditi. Inicijativa imala bi u takovim slučajevima poteći iz toga medjunarodnoga poljodjelskoga zavoda, te bi taj zavod ima dužnost ne samo preporučivati pojedinim državama, kakove da se mjere u pojedinim konkretnim slučajevima poprime, već i kontrolirati kako se preporučene i uvedene mjere provadjaju. Ustrojstvo takovoga zavoda svakako je plemenita i shodna misao, te bi od nje mogla agrikultura u buduće mnogo dobra očekivati. Kako je inicijativa glede ustrojstva tog zavoda potekla od talijanske strane, vjerojatno je, da će se taj zavod osnovati u Rimu. Prve odlučne korake u toj stvari talijanska je vlada već poduzela — kako razne novino javljaju. Pošto je Hrvatska još i danas zapravo čista agrikulturna zemlja, može nas taj korak talijanske vlade osobito zanimali, a osvjedočeni smo, da će i naši mjerodavni krugovi, a na uhar našeg poljodjelstva, rad oko osnutka tog zavoda i daljneg mu razvoja dužnom i vriednom pažnjom pratiti. Tečaj za drvotržce. Takov poseban tečaj osnovan je prošle godine na trgovačkoj akademiji u Budimpešti, a svrha mu je dati budućem drvotržcu onu teoretsku a po mogućnosti i praktičnu izobrazbu, bez koje danas, uz oštru konkurenciju na tom polju, biti ne može. Dosele sticao si je takovu spremu samo praksom, a često ga je ta praksa i dosta novaca stajala. Drži se, da bi si ovim tečajem moglo po vrenii nu i to polučiti, da bi se drvotržci u buduće, uz veće specialno znanje |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 135 — i u pomoćnim predmetima, od čiste proizvodnje surove robe i polufabrikata, mogli baciti i na proizvodnju gotove robe, te tako od običnih drvotržaca postati industrijalci obradjujuć drvnu surovinu mehanički ili kemički, što bi bilo od vehke blagodati po narod, kojemu bi seuvedenjžm novih obrtnih grana pružila mogućnost obilnije zarade. Time bi se djelovalo i na umanjenje iz?eljivanja, kojemu je ipak glavni uzrok pomanjkanje, bar primjereno plaćenog, rada. Carinsko oddieljenje i hrvatski industrijalci. U tom važnom za razvoj naših budućih gospod. prilika gotovo sudbonosnom pitanju, koje se, po našem sudu, ne može dosta da preporuči brizi mjerodavnih naših faktora a i čitave javnosti, javljaju naše novine sliedeće: Na 20 pr. mj. se obdržavala u Zagrebu odborska sjednica „saveza hrvatsko-slavonskih industrijalaca", te se nakon živahne debate o samostalnom carinskom području, u kojoj su svi prisutni učestvovali, te se većina izrazila proti samost. car. području, odlučio glavnoj skupštini predložiti ovaj predlog: Pošto odbor nije još imao zgode saslušati mnienje svih hrvatskih industrijalaca, to za sada predlaže, da se izabere odbor, koji bi proučio ova pitanja: koje štete bi imala od samost. car. područja hrvatska industrija, poljodjelstvo, maloobrt i trgovina, naročito: kako bi djelovalo car. oddieljenje na pojedine grane industrije, koje bi grane imale bitnu korist, koje štetu, i da li bi u obće oddieljenjem mogli biti dani uvjeti za obćeniti razvoj gospodarskog našeg života. Ako bi komisija pronašla shodnost odieljenja, koje bi se nove institucije i uredbe imale dati Hrvatskoj, da osigura svoj razvoj i to u obće za gospodarstvo, kao što i za pojedine privredne grane. Koji bi prolazni rok trebala Hrvatska i Slavonija, da izbjegne eventualnim poremećenjima svoga gospodarstva i kako da se taj rok uredi. Na koji bi se način mogle osigurati one grane privrede, koje bi bile ugrožene oddieljenjem. Kakova bi imala biti ugarsko-hrvatska carinska politika i kakovu bi uredili trgovačku politiku. Ova komisija bi mogla uzeti u svoj krug i druge stručnjake i industrialco, te stupiti u dogovor sa drugim gospodarskim korporacijama, a izvješće bi podastrla glavnoj izvanrednoj skupštini saveza. Na to je sastavljena listina te komisije, u kojoj su zastupane sve grane industrije. Povišica plaća i naše autonomno šumarstvo. Pod konac zasjedanja našega zemalj. sabora podniela je naša zemalj. vlada osnovu o poboljšanju plaća zemaljskoga činovničtva. Povišica obuhvaća sve činovne razrede počam od najnižeg — XI. — pak sve do uključivo III. a prihvaćena je po saboru gotovo onako, kako je predložena. — Nitko nas neće moći s pretjerivanja obiediti, ako uztvrdimo, da medju zemaljskim činovničtvom gotovo ne ima grane koja bi, ma i kakvu, pobojjšicu toli teško i |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— ]36 — željno iščekivala, kao šumarski tehničari naših kr. kot. oblasti. Razumljivo je to, kad se uzme u obzir da su uvršteni u XI. i X. činov. razred, a da je prije nekoliko godina — prigodom izjednačenja plaća s činovnicima ostalih grana uprave — plaća onih stojećih u XI. razredu još i snižena. Za ove šumar, tehničare toplo se je zauzeo g. narodni zastupnik Dr. Vrbanić, upozoriv na činjenicu, da bi danas i oni morali početi službovati u X. čin. razredu, kao i svi ostali činovnici od kojih se zahtjeva akademska sprema. Ovo doista stoji, jer od ove godine ne mogu više u obće stupiti u šumar, službu kod pol. oblasti drugi, nego svršeni šumarski akademičari. Bilo bi stog doista u redu, da se već jednoć ukine XI. čin. razred, bar za kr. kot. šumare kao takove, i oni svi dodju u X. razred kao i oni u službi kod uprave držav. šuma i imov. obćina. Akcija, koja je u tom smjeru povedena prošle godine po samim tim šumarskim tehničarima i po našem šumarskom družtvu, mora se nastaviti, jer je unatoč obće poboljšice ostalo ipak sve pri starom gledom na plaću i položaj tih stručnjaka naprama ostalom upravnom činovničtvu. Da se nije još u oči razprave o poboljšici plaća povela po našem družtvu namjeravana krepčija akcija za poboljšanje njihovog slabog položaja, pripisati je tomu, što je s mjerodavne sirane jasno izjavljeno, da bi se povodom takove akcije moglo lahko to dogoditi, da se uredjenje plaća šumarskih tehničara, stojećih u zemalj. službi, odgodi na kasnije, a dotle nebi oni ni na obćoj poboljšici participirali a bolji je,. polag one narodne, vrebac u ruci, nego li golub na krovu. Najbolji dokaz tomu je stanovište zauzeto s mjerodavne strane glede beriva onih nastavnika naše kr. šumarske akademije, koji kao učitelji iste a uz naslov profesora izključivo na njoj djeluju, a na koje se nije mislilo prigodom obće poboljšice beriva stog razloga obzir uzeti, jer da će se to kasnije prigodom zakonitog uredjenja njihovog položaja i beriva učiniti, te je istom u zadnji čas s mjerodavne strane do izjave došlo, da će im se do tog vremena osjegurati pogodnosti § 1. zakonske novele o poboljšici plaća. Po našem sudu bolja je inedjutim ma i neka rek bi obročna ali faktičn a izplata, nego li najveća obećanja, da će se nječem u buduće udovoljiti; dapače više nego li sama zakonom zajamčena prava, kako svjedoče izjave pale u vis. saboru s mjerodavne strane kad se je spomenulo poboljšanje beriva činovnika imovnih obćina u bivšoj Vojnoj Krajini, a koje ih se, kako čujemo, nisu baš najugodnije dojmile. Iz sveg se ovoga vidi, da nisu osobito ružičasti dnevi u kojima sprovodi naše šumarstvo svoj viek i da će trebati još živoga nastojanja dok se ono dovine onih pogodnosti, na koje scieni da ima opravdanog naslova. Svi će se dakle faktori, kojima je u prvom redu povjerena skrb oko dobrobiti pripadnika našega šumarskoga stališa, morati živo zauzeti |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 137 — da mu izvojšte ono za čim isto teži, a po našem mnienju trebati će naročito živog zauzimanja slavnog našeg šumarskoga odsjeka vis. kr. zemalj. vlade. Ovaj je odsjek ne samo najprvi na to po svom položaju zvan, već je po našem sudu i najbolje u stanju da shodnim predočivanjem postojećih tegoba mjerodavne faktore sklone, da se iste po mogućnosti odstrane. Naši šumarski pristavi Icod krajišliih imovnili obćina i šumarski vježbenici kod političke uprave nalaze se danas u dosta nepovoljnim prilikama gledom na daljnje unapredjenje u službi. Kod imov. obćina ne izpražnjuje se naime sada nego malo mjesta šumara, jer su takova većinom mladim silama popunjena, u zemalj. pako službi ima razmjerno previše vježbeničkih mjesta, a još su k tomu neka šumarska mjesta rek bi dokinuta. S oviii je glavnih razloga za jedne i druge avancement previše spor, —naročito na one, koji imaju akademičku naobrazbu — sporijinego bi to i u interesu same službe bilo, pak bi bilo poželjno, da se mjerodavnim mjestima podastru neki predloži, kako bi se to donekle bar popraviti dalo. U slijedećim broju našega lista mi ćemo se ovim pitanjem podrobnije pozabaviti. izkaz 0 uplaćenoj, odnosno od nagradah za člank» u Šumarskom listu i Lugar, viestniku uztegnutoj članarini i predbrojnini za vrieme od 20. studena 1904. do 20. veljače 1905. Jarić S. 310 K; Ljuština N. 2 K; Krišković M. 8 K; Stublić Vj 7-60 K; Kauders A. 4 K; Prpić P. 5 K ; Trivanović M. 5 K ; Vorkapić L. 20 K; Dugač B. 10 K; Novaković J. 10 K; Arambajsa J. 2 K Laksar D. 10 K; Wurth SI. 10 K; Humljan JVI. 2 K; Kehn S. 2 K Tumbaš S. 2 K; Šimunčić A. 2 K; Balloš P. 2 K; Tuškanac S. 2 K Gjurdjik M. 2 K; Bubnjar P. 2 K; Jakopec J. 30 K; Patzak A. 10 K Ringl G. 10 K; Stublić Vj. 2 40 K; Turković E. 10 K; Križevačka imovna obćina 50 K; Korljević A. 10 K; Rogić T. 2 K; Jovanovac A. 2 K; Grepić A. za sebe 6 K, a po 2 K za lugare: Aleksić M., Birtić M., Bošnjaković M., Debelić A., Drenković V., Janković J., Kesegić A., Lukić M., Marković P., Starčević T , Stojanović J., Salić L., Šokčević M., Verner S. i Lovaković M.; Soska Gj. 10 K; Šuštić J. 12 K; Kuhynka J. 10 K; Kr. šumarsko ravnateljstvo i to 2 50 K za: Vasiljević VI, Boeriu V., Janušek St, Šteller SI.; po 1-75 K za: Eremić Gj., Sučević M., GJamočlija St.; po PoO K za: Lisac L., Dabić .!., Miljuš P., Švob N., Bengar A., Maričić T., Glavač P., Zuber P., Obradović M , Habel I., Vrga P., Davidović A., Janjanin P., Cučković P., Galogaža M., Cop M., Komadina P., Obradović J., Vorkapić S., Kotoranin M., Oraščanin N., Celap I., Lončar I., Rajaković P., Mikić I., Tišljar F.; po 50 fil za Uzelac M., Krznarić T., Jurčić J., Balen P., Butković J., Gvitković J., Golik A., Miletić P., Krpan I., Miščević S., Pavlić J., Polić J., Milošević S., Golik M., Komadina M., Manojlović R., Budiselić A., Vojnović Gj., |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 138 — Starčević A., Mihelčić J., Tomac J., Crnić N., Halain T., Dragišić M., Pauković I., Grgurić A,, Begović D., Pintar F., Spraic A., Franjković Gj., Rendulić M., Pavlović J., Sušić N., Šepić N., Staininger J., Minić M., Crnić V., Starčević I., Turkalj M., Turkalj J., KarićM., Priić Gj., Oštatčević I., Krpan A., Brozičević M., Tomić 3., Trbović R., Hrljević I., Manojlović I., Šepić K., Šubat N., Perković J., Stipić I., Dembić F., Klarić I., Dukić V., Badrić SI., Komlenović A., Micić P , Crevar R., Heraković J., Heraković P., Grbošić M., Gumura A., Dukić D., Forenbacher K., Marković S., FJajpan J., Robetić St., Miletić M., Klobučar A., Ferković T., Crnković D., Obradović A., Tkalčević M, Kosanović L, Božić G., Tomac -J., Birtić Gj., Mrazović M , Kosanović S., Lipovac I., Kovačević J., Solar J., Pavlović J., Babić V., Kosanović S., Kolaković Gj., Krašić M.. Požgaj I., Razer F., Grković D., Tatalović N. i Kovač F.; Baličević A 6 K za Zjalića Z., a po 2 K za: Dostičić P., Djulić Gj., Ganiš L., Kiš P., Kosijer Gj., Kukić V, Pečanić F., Prijić M., Šomodji I., Vidaković A., Vranešević V, Vujković J., Vuković L. i Zec Gj.; Nagy V. 10 K; Kundrat E. za sebe 10 K, po 6 K za: Tomašević R. i Medaković M., a 2 K za: Stambolija M., Lotina D., Durman V., Adamović J., Opalić T. i Vuruna R.; Kr. šumski ured u Otočcu u ime predplate 100 K; Gsikoš v. St. 10 K; Kozarac J. 5 K; Tordonv E. 10 K ; Kr. šumski ured u Vinkovcih u ime predplate 100 K; Peičić pl. V. 10 K ; Rozgony pl. L. 10 K; Kotarska šumarija u Nikincih po 2 K za : Kovačević Ž., Miljašević S., -Jovanović G., Purić P., Malović P., Popović 2. i Antonijević St., Baličević A. ; Šumska uprava Nj. J. kneza Odescalchija 20 K; Potočnjak Vj. 10 K; Benzon I. 10 K; Csipkaj [. 10 K ; Pančoff V. S. 23-75 K; Bilić P. 10 K; Stromszky L. 10 K; Rosmanith A. lO K; Kr. šumarsko ravnateljstvo u Zagrebu predbrojnine 160 K; Žerdik L. 10 K; Sacher J. za sebe 10 K, a u ime predbrojnine za Lug. viestnike 32 K; Kr. šumarija Jasenovac za Pere W. 10 K, a po 2 K za: Dešić S., Roknić V., Trivunčić I., Kos T., Vršajko Gj., Gatar S. i Gjuresek I.; Radić P. 3 K; Ravnateljstvo zem. dobra Božjakovina 10 K; Gzeisberger E. 10 K; Weiner M. za sebe 10 K, po 2 K za: Petrak I., Palaić L, Dasović L., Milosavljević P., Krpeš St,, Petreković I.. Radić L, Rebić I., Mikulčić I.i Kumpes A., Hornatić G. i Prigorac I, te po 3 K za : Horvatić I., Pilepić I. i Krpes J.; Groger F. 10 K; Kasapić N. 12 K; Szentgyergy Lj. za sebe 10 K i za 6 lugara 12 K ; Vac G. 10 K; Kolibaš R. 4-80 K; Ogrizović Vj. 704 K; Aue J. 6-80 K; Kosanović VI. 2-40 K; Cesarić Gj. 2-24 K; Vučković V. 1 K; Hankony pl. St. 10 K; Basara T. 10 K; Bubanj Vj 20 K; Viđale J. 10 K; Magjarević L 10 K; Koča Gj. 10 K; Kezele J. 2 K; Herak E. 20 K ; Kr. šumarija u Vrbanji po 2 K za: Matinac I., Holzl St., Nikolić Š., Kadić J., Mikinac M. i Benaković A.; |