DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 35     <-- 35 -->        PDF

129 —


Na upodpunjenje izvještaja o drvarskoj trgovini u god.
1903. sliedi konačno ovdje sumarni pregled na prodaju došavših
šumskih čestica u Hrvatskoj i Slavoniji.


Iznad


Utržak


prociene


Vlastničtvo


polučeno
u 7o vize


u krunama


Zajedničkog ugarsko-hrvatskog državnog
erara 2,031.598 2,390.297 17-6
Krajiške inveaticijone zaklade . . 1,137.284 1,6!8.181 44-9
Imovnih obćina (brodske, petrovara


dinske, gjurgjevačke, križevačke
II. banske) 4,049.653 4,527.027 11´7
Privatnolinske)
(nadbiskupsko i vlaste5,896.995
6,423.320
L´kupno . . 13,115.630 I 14,988.825 14-3


Produkcija drvena ugljena. U šumskim predjelima
gdje je izvoz drva nemoguć ili skopčan sa većim troškovima
te se ne izpladuje, proizvadja se drveni ugljen, i to ponajviše
iz bukova drva, jer je onaj iz hrastova manje vriedan. Mlado
svježe drvo daje teži i bolji ugalj. a iz odležanog starijeg dobiva
se laglji i kvalitativno lošiji proizvod. Stotinu q ugljena
dobiva se obično od 18—25 hvati drva. Na produkciju djeluju
nepovoljno i oborine, jer jednom prokisnuti ugljen gubi svoj
sjaj, težko se suši, lahko se drobi i u prah pretvara, pa po
tom gubi prometnu sposobnost i vriednost.


Produkcija drvena ugljena bijaše u god. 1903. kvantitativno
slabija nego u predidućoj godini, prije svega sbog preobilne
produkcije u Bosni, koja tišti ciene, zatim sbog klimatskih
neprilika te napokon s toga, jer talionice počeše u vedoj mjeri
mjesto drvena uglja upotrebljavati tako zvani retortni. Sve te
okolnosti prouzrokovale su nazadovanje ciene, koja je notirala
K 260—300 (prema tomu, da li je mjesto produkcije dalje ili


11