DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 120 — Stanje industrije drva i reziva u području zagrebačke trgovačko-obrtničke komore u g. 1903. Iz komorskog izvjesna vadimo sliedede: ladustrij a drva i reziva. Industrija, odnosno obrt drva i s tim u savezu stojeda trgovina sa drvom tvori uz gospodarsku produkciju najvažniju privrednu granu u Hrvatskoj. Skupinu ovu sačinjava 1151 poduzede odnosno za 7 manje nego u god. 1902., i to poimence sliedeća: 802 stolara, 172 bačvara, 50 tokara, 30 košarača, 16 kefira, 12 česljara 11 brdara, 9 pletioca stolara, 6 pozlatara, 1 pletioc hasura, zatim 11 proizvadjača sirovih štapova, 3 tvornice pokučtva i drvene robe, 2 tvornice štapova te po 1 tvornica kefa i metala i parketa. Stolarstvo . Kod obrtš, ovamo spadajudih iztidu se koli brojem toli obsegom rada stolari, koji u glavnom gradu radi živahne gradjevne sezone imadjahu u god. 1903. prilično mnogo posla u svim granama svoga obrta. Težko se ipak u pogledu pokudtva osjeda utakmica tvorničke industrije, i to u neznatnoj mjeri od domade, ali od strane, austrijske, koja putem trgovine (trgovaca sa gotovim pokudtvom ima u području zagrebačke komore 15) poplavljuje domada tržišta sa prostijom i finom robom. Da se toj utakmici po mogudnosti odhrvaju, ustrojiše zagrebački stolari prije tri godine udrugu za proizvadjanja pokudtva i tapetarske robe, koja se sve to bolje razvija, kako de 0 tom kod obrtnog udrugarstva obširnije biti spomena. Ostali obrti drva. Bačvarski obrt pridiže se lagahno uslied regeneracije domadeg vinogradarstva. Košaračtvo pak, koje promede poglavito proizvode kudnog obrta, razvija se uztrajno sve to bolje, osobito u zagorskim predjelima, gdje se kosare ol slame, pleteri, rogozne torbe razna druga prosta košaračka roba i pčelinje košnice u više stotina hiljada komada prave, a ponešto se i u Austriju izvaža. Finija gotova roba košaračka uvaža se za tuzemne potrebe iz Ceske i Njemačke, a prostija ponešto iz Ugarske. |