DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 — nike protegnuti, te da i oni nakon položenja državnog izpita za samostalno vodjenje šumskog gospodarstva postaju činovnicima bar u XI. činovnom razredu extra statum, pa da ne čekaju prazno mjesto, dok jedan od starijih kolega podje u mir ili dok ga Svemogudi pozove k sebi. Kraj vladajućih toli nepovoljnih prilika u avancememtu bilo bi doista od preko nužde, da se svak o prazno mjesto popuni i tim donekle bar omogući unapredjenje pojedinaca, na koje svaki čeka kao gladan kruha. Obrazloživši tako temeljito, biedno stanje šumarskih vježbenika službujudih kod zemaljske službe, pozivam sve moje kolege kao i one službujuće kod imovnih občina, da i oni svoju (reku) kažu u našem dičnom Šumarskom listu. A ne bi bilo loše, ako bi se zajedno i sa slušatelji naše akademije dogovorili za deputaciju k Preuzvišenom gospodinu banu, jer »tko kuca, otvorit de mu se«.* R. K. §§. 14. i 15. naputka A) za imovne obćine prama današnjim okolnostima kod I. banske imovne obćine, naposeb šumarije glinske. Prama §. 14. imadu se sve promjene pravoužitničke obitelji, nastavše prodajom ili diolom, u katastar pravoužitnika provadjati. Kod otoga je iztaknuto, da se kod sastavka pravoužitničkog katastra pronadjeni broj cielih 7*, Vi i V4 selišta pod nijedan način umnažati ne smije, i da se dakle prama tomu, ako se na priliku ^|^ selišta na tri jednaka diela dielilo bude, svakomu novomu dielu ne pripada diel uživanja ^|^ selišta, ved jedino tredi dio uživanja od ^^ selišta. §. 15. ograničuje djelivost selištah u toliko, da se diel *) Ima već dulje vremena — dvie godine — od kako smo primili ovaj sastavak´ kojim se istinski opisuju doista kukavni izgledi ovih naših šumarskih vježbenika. Kako se je držalo neoportunim objelodaujenje ovog sastavka, nismo ga do sele objelodanili, nadaj ud se, da će po vremenu i za tu ranu lieka biti; kako ga ali sve do danas ne ima, postalo je objedanjenje tog sastavka doista nužđnim, ne bili tako rekuć u dvanajstoj uri uspjeli obratiti pažnju mjerodavnih faktora na nepovoljne prilike iztaknute u tom sastavku. Uredn. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— u — uživanja cielog selišta najviše na 4, 74 najviše na 3, najviše na 2 diela podieliti može, dočim dio uživanja V» selišta absolutno nije djeljiv. Ako li se dakle stranke mimo odredjene izmjere na dalnje razkomadanje djelova uživanja sporazumiju, tada se molbi za provedbu takovog sporazumljenja ne smije zadovoljiti, ved se imadu stranke pozvati, da se na novo u granicah gornjih ustanovah sporazumiju uz primjetbu, da će do novoga sporazumka cieli dosadanji dio uživanja izdavan biti na stari popisni broj, a da de se novo nastala selišta smatrati kao neovlaštena na uživanje. Odnošaj tih dvajuh paragrafa stoji u opreci prama današnjoj potrebi naroda. Kako je uslied diobe došlo u bivšoj prvobanskoj pukovniji do toga, da su ;se po osnutku imovne obdine i sastavku pravoužitniekog katastra, pojedine zadruge posliednjih godina razdielile na više grana,, a starih kude-brojeva najviše je bilo koji su imali pravo užitka u imovnih šuma sa V4, V2 selišta, riedje sa ^4 i jedno cielo, to je zavladala prava mizerija med jednim dielom naroda u pogledu obskrbljivanja na gradjevnom a po gotovu na gorivom drvu. Mnoga tako novo osnovana ognjišta ostala su temeljem gornjih paragrafa bez prava uživanja na šumah imovne obdine, jer uslied ograničeno dieljivosti selišta i njegovih dielova, ili su evidentirani na starom kude-broju, ili su eventualno uslied nagode lišeni prava uživanja. (Ako je u obde do nagode dođi moglo, jer nijedan podjeljenik u ovim krajevima ne de se tako lahko prava uživanja odredi. Takove nagodbe su riedke ili ih u obde niti nema). Težki su to i pretežki ođnošaji. A počimlju sve to teži bivati. Zima je tu, grijati se mora, drugih šuma izuzam imovno obdinskih u blizini nema, državne su šume predaleko, da si takovi ljudi tamo potrebno drvo na dražbi kupe, 0 privatnim šumama nema skoro niti govora, dočim obdinske šikare ved su odavna sikiri podlegle. Kuda li je upuden sada takav podje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 — Ijenik, kojemu je pravo uživanja s razloga dvajuh gornjih paragrafa uzkraćeno ? Svoje šume nema, obdinske šikare su opustile, a kupiti drva kod imovne obdine ne može, jer godišnji etat potrebuje imovna za podmirbu svojih pravoužitnika! Takav čovjek je nuždom primoran nedozvoljenim načinom potrebito drvo u šumah imovne obdine si prisvajati, pošto nema prilike, da si upravo i uz gotov novac potrebito drvo kupi. Posljediea toga jest svakako šumska šteta, koju si danomice nato varuje. Primjerice neka bude navedeno, Trojica brade živili su u zadruzi; ta njihova zadruga imala je pravo uživanja sa V« selišta. Medju njima dodje do diobe, i podiele se na tri diela. Najmladji brat slučajem ostane na starom ovlaštenom kudebroju, doČim starija dvojica si osnuju nova ognjišta. Pošto kompetencija y^ selišta nije djeliva, to najmladji brat koji je ostao na starom kude-broju, ostao je i nadalje kao pravoužitnik, dočim dva starija brata uslied toga što su si osnovali nova ognjišta, ostadoše bez svakoga prava. Daklen ova dvojica i njihovi pitomci lišeni prava uživanja temeljem navedenih dvajuh paragrafa — primorani su da sada i u budude da prave šumsku štetu, pošto im se ne. pruža prilika, da si potrebito drvo kupe. Podvrženi su kaznama, globami od strane vlastih, a samo drvo ved prama počinjenoj šteti i na to odnosedem se šumsko kvarnom cjeniku moraju višestruko pladati, dočim onaj najmladji brat, koji je ostao na starom kude-broju dobiva potrebito drvo uz sniženu cienu, te nije primoran praviti šumsku štetu, niti nositi njezine štetne posljedice. Ljudi podjeljenici pritužuju se u takovim slučajevima, šumariji, gospodarstvenom uredu, a držim i Visokoj vladi, a to prituživanje trajati de u budude sve dotlen, dok se ustanove tih dvojnih naslovnih paragrafa ne modificiraju u toliko, da se dovedu u koliko je to makar mogude u sklad sa današnjom cjelokupnom narodnom potrebom. Kada se napred navedeno dobro promozga, nastupiti de kod pojedine gospode stručara različita mnenja. A ta sva mnenja, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 — držim, da de dobro doći kada se promjena ustanovah tih d vajuh paragrafa preduzimala bude, jer do toga prije ili posije doći mora. Obzirom na to iznjeti ću evo ja moje skromno mišljenje u tom pravcu. Ako li bude zeleno, neka ga tople zrake razmišljavanja gg. kolega ugriju, da dozrieti bude moglo. Evo dvajuh načina: Prv i način . Sadržina tih dvajuh paragrafa morala bi se mjenjati sa promjenom zadružnog zakona, to jest: na koliko god grana se koja zadruga dieli i u koliko je ta djelivost po po zadružnom zakonu dopustiva, na toliko djelova užitaka bi se selišta i selištni dielovi djeliti trebali, pa makar takav dio i minimalan bio. Time bi si svaki podjeljenik zadržao podpuni karakter pravoužitnika, pa ako bi dobio godimice bilo to samo i dva metra drva, to bi onda svi skupa ipak u nekom razmjerju participirali na užitku, razmjerno jednako bi podnašali nestašicu drva, a i razmjeran bi bio i dug šumske štete, a ne da oni podjeljenici (kako je to sada) koji su prigodom diobe ostali u pravu uživanja, uživaju tu blagodat i dalje, a drugi podjeljenici primorani okolnostima, kako je prije spomenuto, moraju preko ciele godine nedozvoljenim načinom drva priskrbljivati. Godimice ostaje više selištah i djelovah selištah vakantnih uslied izseljivanja, razprodaje i izumiranja naroda. Takovim vakantnim selištima imali bi se nadopunjivati dielovi uživanja onih podjeljenika, koji su prigodom diobe — kada bi se selišta i dielovi selištah prama broju podjeljenika dieliti morala — minimalan dio dobili. Daklen vakantna selišta služila bi za nadopunu minimalnih dielova, koji bi mogli rasti do stanovite neke normale, koja bi se mogla opredjeliti recimo prama današnjem uživanju sa V4 uživanja od jednoga cieloga selišta. Posao evidencije u tom pogledu bio bi taj: Glede izseljenih, izumrlih i razprodanih kudnih brojeva kojih su vlastnici pravo, uživanja imali, morao bi se od strane občinskih poglavarstvah godimice izkaz sastavljati i taj izkaz dostavljati go |
| ŠUMARSKI LIST 1/1905 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 37 — spodarstvenom uredu. Gospodarstveni ured bi po primitku tih izkaza a prama pravoužitničkom katastru morao sbrojiti cjelokupna ta vakantna selišta i taj zbroj vakantnih selišta godimice razdjeljivati jednako na one pravoužitnike, koji su prigodom diobe minimalan dio uživanja dobili. Time se selišta ne bi umnožala, a svi podjeljenici ostali bi u pravu uživanja. Drug i način . Sva selišta od svijuh pravoužitnika sbrojiti i bez obzira na dosadanji dio uživanja ponovno razdieliti na sve stare i od ovih proiztekle nove kude-brojeve, svima sa jednakim dielom uživanja. Takova dioba morala bi se recimo svake 15. godine ponovno preduzimati obzirom na novo nastale kao i obzirom izselivanjem, razprodajom i izumiranjem nestale kuće-brojeve. Mogude, da bi kod ovog načina bilo prigovora što bi današnji uživaoci cielog, trijuh četvrtina i dvijuh četvrtina selištah bili godimice prikraćeni u pravu uživanja; ali kod toga je opaziti to, da danas ima veoma mnogo onih koji su prigodom osnivanja katastra stekli pravo uživanja na jedno cielo, ^/^ i 7^ selišta prama tadanjem svome posjedu, a danas nemaju moguće niti 2, 3 rali posjeda, pa im je potreba drva — prama evidentiranom u katastru pravu uživanja — manjom postala, a onaj koji je kod osnivanja katastra stekao onda obzirom na ondašnji njegov posjed samo ´A selišta (ili još manje, recimo kasnijom diobom stekao si samo V4 uživanja od jednog cielog selišta) ima danas obzirom na to, što si je svojim trudom svoj posjed proširio, jednaku potrebu na drvu kao i onaj prvi. Potreba drva kod svih seoskih krajiških kuća danas je, vise manje, makar kod I. bansko imovne občine, podjednaka, pošto su velike zadruge veoma riedke, jer su uslied diobe izčezle, pa bi uslied toga i jednaki dielovi uživanja u šumah imovne občine doneklen opravdani bili. Gedeon Ogrisović kot. šumar. |