DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 698 — dati, jer su one najmjerodanije prodaje vrlo povoljno izpale. I doista je tomu tako, jer su i kod svih kasnijih dražba šumskih čestica postignute vrlo povoljne ciene — one su se rekbi na jagmu razgrabile. I samom izradbom drva odpočelo se je već svagdje u šumama, jer je svakom drvotržcu mnogo stalo do toga, da kupljena stabla što brže izradi i to s dva glavna razloga: s jedne strane, da što prije gotovu robu na drvarsko tržište baciti može, a s druge strane da prištedi na kamatama uloženoga novca, te bi se te okolnosti svagda i svagdje .uvažavati morale, da se trgovina s drvom, jedna od najvažnijih grana naše trgovine u obće, što povoljnije razvijati uzmogne. Ne ima naime sumnje, da baš ovom granom trgovine znatne količine novaca godimice u našu zemlju dolaze. Kupljeno drvo većinom će ove godine otići u razne pilane, jer je prodja naročito rezane robe sada vrlo povoljna, na suprot ne će da oživi trgovina s francuskom dužicom, koja je u prijašnje vrieme bila za prodju hrastovine najvažnija. Sadanje obćenito povoljno stanje trgovine s drvom, ima se u prvom redu pripisati povoljnom ovogodišnjem stanju graditeljskoga obrta, koli u zemljama naše monarkije, toli u državama, u koje se naše drvo izvozi. Kako medju timi državama zauzima Njemačka vrlo važno mjesto, od vevelike će važnosti biti i po našu domaću trgovinu s drvom kakav će se carinski i trgovački ugovor sklopiti izmedju naše monarkije i Njemačke. Na žalost pregovori izmedju naše monarkije i Njemačke, koji se sada vode, ne teku onako gladko, kako bi bilo za želiti, a dobrim dielom upravo s tog razloga, što Njemačka traži znatno veću carinu na izradjeno drvo, nego do sele, a to bi i na naš eksport nepovoljno djelovalo. Nadamo se medjutim da će i Njemačka od svojih pretjeranih tražbina u tom pogredu konačno odustati, te tako u korist obih država — odnosno naših producenta a tamošnjih konsumenta — doći ipak do zaključka povoljnog carinskog i trgovačkog ugovora. Uspjeh dražbe hrastovih stabala na 31. listopada o. g. kod gjurgjevačke imovne obćine u Bjelovaru. Šumu Plavo 357 hrastova, procienjenih na 19007-16 K. dostao S. Benedik i sin, Zagreb za 25556 kruna. Šumu Mesaricu 1893 hrasta, procienjena na 91891-70 K., dostala Neuschlossova tvornica tanina i parna pilana u Našicama za 127884 K. Različite viesti. t Antun barun Mollinary. U visokoj od 84 godine preminuo je početkom prošl. mjesec c. i kr. general topničtva A. barun Mollinarv od Monte Pastella na svom dobro na obali jezera Como u Italiji, gdje je |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 699 — živio nalcon svojega umirovljenja. S razvojačenjem naše slavne Vojne Krajine, segregacijom krajiških državnih šuma, pak ustrojstvom naših krajiških imovnih obćina ime je Mollineryevo uzko skopčano, jer je glede svega toga imao Mollinary, tada zapovjedajući general u Zagrebu i glavar krajiške uprave, glavnu rieč, a nastojao je, da sva ta pitanja u korist Krajišnika i njihovoga potomstva rieši. Blagopokojni barun Mollinary odlikovao se je kao glavar uprave Vojne Krajine pravednošću i živim zanimanjem za interese krajiškoga pučanstva, jer mu je to pučanstvo, kao rodjenomu Krajišniku, bilo milo i drago. Sve da se možda i nisu nakon razvojačenja Vojne Krajine izpunile sve nade naših Krajišnika, ipak će se još i kano potomstvo junačkih Krajišnika s ljubavlju i poštivanjem sjećati se svojeg nekadašnjega glavara baruna Mollinarija. „Slava mu!" Požar parne pilane u Drvaru. Učestnici prošlogodišnje ekskursije našeg hrv. slav. šumarskoga družtva u Bosnu i Dalmaciju ugodno će se sjećati liepoga dočeka priredjenog im po gg. činovnicima i radničtvu krasne i na najmoderniji način uredjene pilane tvrdke Steinbeis i dr. u Drvaru u Bosnoj. Kako domaće novine javiše postao je taj uzorni objekt na žalost nedavna žrtvom elementarne nepogode — požara, a time je nanesena ne samo velika šteta spomenutoj tvrdki, već i vrlo brojnomu radničtvu, koje je u toj pilani dobru zaslužbu nalazilo. Vojničke karabinke i naše lugarsko i lovačko osoblje. U novije vrieme ušlo je u običaj, da se naše lugarsko i lovačko osoblje providja često vojničkim karabinkama staroga — Werndlovoga sustava. Obzirom na javnu osigurnost, držimo, moralo bi se tomu posvetiti više paske. Trebe naime držati na umu, kuglja iz ovakove puške ubojno gadja još na kilometre daleko. Dakle i u rukama vrlo opreznoga čovjeka može takovo oružje vani u terrainu biti od osobite pogibelji, a nekmo li u rukama manje opreznoga. Pogotovo je pogibelj velika u ravnim predjelima, u kojima bi se uporaba takovog oružja naprosto zabraniti morala. LoTski zakon za Italiju izradila je talijanska vlada i kani ga, ako već nije, predložiti saboru. To bi bio u obće prvi lovski zakon talijanski, jer je tamo još od rimskih vremena lov slobodan, te se lovi u svako doba na sve i sva, a poznato je da i nesretne ptice pjevice od talijanskih lovaca, pravih „pečenkara", silno stradaju. Nije stoga čudo što se proti stegama, koje bi bile tim lovnim zakonom propisane, diže sve i sva, te ima malo nade, da bi vlada s tom svojom zakonskom osnovom u saboru prodrti mogla. Ostatci prastare hrastove šnme u Švedskoj odkriveni su nedavno u prostranom tresetištu provincije Schonen, kako je listu „Munchner Neueste Nachrichten" javljeno. Hrasti su se sasvim dobro sačuvali, dapače i one |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 700 — s hrastovima zajedno rastuće brese i borovi. Kora tih breza tako je uzčuvala svoju prvotnu bielu boju, da bi se komadi ove brezovine mogli lahko zamieniti brezovinom posječenom prije godinu dana. Ciela ta hrastova šuma, kojoj da doba iznosi oko šest tisuća godina, došla je na svoje sadanje mjesto uslied prirodne katastrofe, naime uslied jedne silne opuzine. Na stablima su konštatovani razni parasiti, zareznici, kojima danas više u tom sjevernom kraju traga ne ima, te oni, kao i sama ta hrastova šuma, potvrdjuju mnienje stručnjaka, da je u to vrijeme imala Švedska mnogo blažju klimu nego li ju danas ima. Promjena u ministarstvu za poljodjelstvo u Austriji. Dosadanji ministar Dr. Karlo barun G i o v a n e 11 i odstupio je, a imenovan je na njegovo mjesto ministrom za poljodjelstvo Ferdinand grof Buquo i veleposjednik a ugledan agrarae, kojega obćenito ciene sbog solidnoga znanja i velikog govorničkoga dara. Novi ministar bio je dosele predsjednik „Centrale za očuvanje interesa gospodarstva i šumarstva", pozna dobro potrebe gospodarstva i šumarstva, a literarno je mnogo i s uspjehom radio. U svojim brošurama osvietlio je mnoga suvremena agrarna pitanja, proučiv prije na svojim putovanjem gospodarske prilike naprednih europskih zemalja. Austrijski šumarski stručnjaci s velikim su zadovoljstvom pozdravili imenovanje ministrovo. Reforma šumarske nastave u Ugarskoj. Već u proš. broju našega lista priobćili smo, da je na kr. ug. rudarskoj i šumarskoj akademiji u Ščavnici već do 1. listopada o. g. stupila u kriepost nova naučna osnova, kojom je naukovanje sa slušače šumarstva produljeno na četiri godine. Tom su sgodom još i neke ine preinake ođredjene, kako se vidi iz Previšnjega riešenja od 3. kolovoza 1904. Tako je medju ostalim naziv „akademija" zamienjen nazivom „visoka škola". Ta se visoka škola raspada sada u četiri odjela: 3 rudarska i 1 šumarski. Do sele se je šumarski odjel raspadao u 2 pododjela: i to jedan za izobrazbu šumarskih upravitelja, a drugi za izobrazbu šumarskih inžinira. Naukovanje u prvom trajalo je 3, a u drugom 4 godine. Nuzgredno budi spomenu o, da je taj šumarsko-inžinirski odjel jedva nekolicina slušača svake godine polazila. Sada je samo jedan jedinstveni odjel za šumare, naukovanje 4 godišnje, uči se mnoštvo inžinirskih disciplina, a onaj koji je taj odjel svršio, pa kad je nakon dvogodišnje prakse položio državni izpit, steći će time pravo nositi naslov „šumar-inžinir". Kako je mjesto dojakošnjega trogodišnjeg i za šumara uvedeno četir-godišnje naukovanje, obuka je u nekim disciplinama proširena, odnosne neke su discipline na novo uvedene. Od 1. listopada o. g. vriedi za slušače šumarstva sliedeća nova naučna osnova: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 43 <-- 43 --> PDF |
- 701 — Naziv predmeta I. Godište. Zimski semestar. Matematika I. dio , Deskriptivna geometrijaKemija. I. dioKonstruktivno crtanjeNarodno gospodarstvo Lj etni semestar. Kemija II. dioFizikaObća geologijaTehničko crtanje I. dioTrgovačko i mjenbeno pravoRačunovodstvo II. Godište. Zimski semestar. Botanika I. dioMehanika i šumarsko strojarstvoGraditeljstvo I. dioŠumarska zoologijaKlimatologijaAnalitička agrikulturna kemija Ljetni semestar. Botanika, II, dioNauka o stojbiniGraditeljstvo, II. dioDendrometrijaUpravno i privatno pravo III. Godište. Zimski semestar. Računaje vriednosti šumaUredjenje šuma, I. dioGeodezija, I. dioGradnja cesta i željeznicaŠumarska uprava i statistikaTehničko crtanje, II. dio Broj sata nedeljno Predavanje Vježbe 8 6 4 — 6 — — 6 3 — 21 r2~ 5 — 3 — 3 4 — 4 3 — 2 — 16 8~ 4 6 5 4 4 4 3 2 2 — 1 4 19 2(r" 4 10 3 4 3 6 5 8 5 — 18 28^ 8 2 4 4 4 4 3 2 3 — — 6 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 702 — Naziv predmeta Broj sata nedeljiio Ljetni semestar. Predavanje Vježbe Uzgoj šuma 5 8 Uredjenje šuma, II. dio 4 8 Geodezija, II. dio 3 8 Vodo i mostogradnje 3 2 Phytopatologia 2 — Voćarstvo 1 2 18 28~" IV. Godište. Zimski semestar. Čuvanje šuma 3 2 Lovstvo i nauka o oružju 3 10 Fiziologija i anatomija šumskoga drveća ... . 2 2 Nauka o šumskim prometilima, I. dio 3 2 Uporaba šuma i šumarska tehnologija I. dio . . 5 4 Šumarski zakoni 3 — 19 20~ Lj etni semestar. Ratarstvo i livadarstvo 4 2 Ribarstvo 1 2 Praktična elektrotehnika 3 2 Nauka o šumskim prometilima, II. dio ... . 3 2 Uporaba šuma i šumarska tehnologija II. dio . 4 8 Strieljanje — 8 Uredjenje bujica 2 — Praktično upravno pravo 1 — Šumarski pokusi — 4 18 28"" Kako u tmini djeluje drro na fotografsku ploču? Engleski učenjak, dr. J. W. Russell, koji je već prije jednom dokazao, da su mnoga tjelesa kadra, da u tmini djeluju na fotografsku ploču, pokazao je nedavno, da toga svojstva ima i u sviju vrsti drveća, u jednih dakako više u drugih manje. Da drvo na fotografskoj ploči izazove sliku treba, ili da je s njom u dodiru, ili da je u nekoj udaljenosti od nje. Vrijeme koje je nužno, da drvo u tmini sliku izazove, varira izmedju V2 sata do 18 sati, a temperatura ne smije prekoračiti 55" C. Vrlo je aktivno drvo četinjača. Ono daje vrlo jasne 1 izrazite slike, na kojima se dapače dadu razabrati i godovi. Potiče li pak taj učinak od vodikova superoksida — tako se bar do sada mislilo — nema sumnje, da ovdje |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 703 — taj učinak izvode smolaste tvari, kojih drvo četinjača ima u obilju. Osim četinjača još je vrlo aktivna hrastovina, bukovina, kestenovina, pa drvo akacije i platane ; razmjerno je pak samo malo aktivno drvo jasena, brijesta i divljeg kestena. Nadalje je važna i zanimiva činjenica, da je taj utjecaj drveta na fotografsku ploču jači, ako drvo prije pokusa izvrgnemo uplivu svjetla. Ako n. pr. komad drveta do polovice oblijepimo staniolom, pa ga 5—10 minuta izložimo uplivu svjetla, i onda tek dovedemo u blizinu fotografske ploče, dobiti ćemo, pod onom polovicom, koja je bila neoblijcp- Ijena, na koju je dakle svjetlo jače djelovalo tamniju sliku, dok će slika pod onom drugom neosvijetljenom polovicom biti slabija i nejasnija. Pa i same one vrsti, za koje malo prije rekosmo, da su razmjerno malo aktivne, daju, ako ih na malo vremena izvrgnemo jakom svjetlu, tamne i jasne slike. Čini se, da se ovo pojačanje aktiviteta uplivom svjetla javlja kod sviju vrsti drveća. Ono ni ne iščezava brzo. Taj je učinak doduše iza 24 sata već nešto slabiji, intenzitet mu s početka pada brže nego za kasnijih dana, nu zna proći po 14 dana pa će i 4 tjedna, dok se drvo opet ne vrati u svoje prijašnje stanje. A. V. ml. Državni izpit za samostalno TOdjenje šumskoga gospodarstva u jesenskom roku o. g. održan je u razdoblju od 28. studena do uključivo 2. prosinca u prostorijama hrv.-slav. šumarskoga družtva u „šumarskom domu" u Zagrebu pod predsjedanjem g. Roberta Fisch bach a kr. zemalj. šumarskoga nadzornika I razr., a kao izpitni povjerenici fungirali su gg. profesori F. Kesterčanek i I. Partaš. Izpitu podvrglo se je 5 kandidata i to gg.: Dušan Ostoi ć šum. vježbenik im. obć. petrovaradinske u Klenku, V´ladimir Mikši ć bos, herc. zemalj. šumarski vježbenik u Zavidoviću, Milan Trivanović šumar, vježbenik imov. obćine gradiške u Oriovcu, Petar P r p i ć šum. vježbenik im. obćine gradiške u Oriovcu i Gjuro Strapajevi ć vlast, šumarski pristav u Valpovu. Dne 28. i 29. studena održani su jiismeni izpiti, a iza toga slie diše ustmeni izpiti. Na pismenomu izpitu imali su kandidati, da odgovore na sliedeća pitanja: 1. dan. M j e račin a šuma : Kod sastavka šumsko-gospodarstvene osnove od potrebe je u svrhu prikladne razdiobe u dione česti, zatim u svrhu odredjenja generalne mreže šumskih puteva i prosjeka izmjera neravnosti terraina. Kako valja obaviti dotičnu izmjeru (plošnu nivelaciju) na polju ; kojim načinom i sa kojim geodetskim strojevima. Kako se izmjereni podatci mapiraju u katastralnim mapama, te kako |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 704 — se predoče na planu neravnosti tla ako konfiguracija kupiranog terraina zahtjeva konstrukciju slojnica (Schichtenkurven) ? Čuvanj e šuma : Što su šume „zaštitne", a što šume „zabran bene" ; koji propisi postoje glede titi šuma, te koji izvidi i uredovanja te po komu se imaju preduzeti; kada se ima koja šuma proglasiti za štitnom ili zabranbenom? Sadjenje i gojenje šuma. Do sele neredovitom sječom uži vanu, popriečno 60 godišnju, na 0´7 obrasta djelomice iz panjeva uz rastu bukovu šumu valja pretvoriti u mješovitu šumu tako, da će uz bukvu u buduće hrast zapremati bar 0´3—04 površine. Obhodnja neka bude u buduće za bukvu 80 godišnja, a za hrast 120 godišnja. Kako bi se ta pretvorba i uz koje šumsko-uzgojne mjere mogla najzgodnije provesti, a i za buduće osjegurati? 2 dan. Ur edj enje šuma: Za jednu 60 rali veliku obćinsku šumu ima se sastaviti šumsko-gospodarstvena osnova (program), kojom se ima osjegurati potrajno gospodarenje. Šuma je to mješovita bukova i hrastova u kojoj se je do sele neurednom prebornom sječom sjeklo. Koju bi metodu izračunavanja prihoda odnosno uredjenja odabrali, da gornjoj svrhi udovoljite; koje bi se radnje preduzeti morale i kojim redom, da tu osnovu (program) sastavite i od kojih bi se dielova sastojati morala. Obrazložite zažto ste neku izvjestnu metodu uredjenja odabrali, te koje su joj velike prednosti a eventualno i mane ? Metodu izračunavanja prihoda valja povoljnim računskim primjerom objasniti. Uporab a šuma ; Što znadete u obće o izradi [željezničkih podvlaka, a što napose obzirom na tu trgovinu u Hrvatskoj i Slavoniji. Kako se razlikuju podvlake prema vrsti i svrhi uporabe. Koji t. zv. normalni profili i dimenzije vriede u tom pogledu za naše državne željeznice, a koji za t. zv. vicinalne pruge. Koji se zahtjevi stavljaju s obzirom na vrstnoću drva´ i izradu, Koje su mane i pogrieške u tom pogledu dozvoljene. Koju minimalnu debljinu mora imati deblo, da bude u obće sposobno za izradu i jedne podvlake za pruge prvoga reda; koje za dvie i četiri. Koliko iznosi pri tom gubitak (odpadak) na drvu? Dendrometrija i računanje vriednosti šuma: Neka stara bukova šuma sposobna je samo za izradbu ogrjevnoga drva. Kako bi obaviU procjenu takove šume, da ista ne bude preskupa, a kako izračunati šumsku taksii za pojedine sortimente ogrievnoga drva? Povoljnim računskim primjerom valja čitav postupak obrazložiti. Dne 1. i 2 prosinca održan je ustmeni izpit, te su četvorica kandidata izpit položila, dočim je jedan reprobovan do sliedećega roka. |