DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— G96 — Tko bez dozvole krči ili upropašduje šumu, bila čija mu drago, osudiće se na globu do 100 1, osim štete, koja se plaća povrijeđenom šumoposjedniku, predviđenu do 50 leva po dekaru. Opustošena mjesta opet će se pošumiti po šumaru na račun prekršitelja. Ako je prekršitelj sam i šumoposjednik, mjesto odštete platiti će dvostruku globu. Ako je šuma i prazna mjesta oko iste zaštitna, globa je dvostruka, a ako je strogo uzgojena (zabrana), globa je trostruka (cl. 66.) Tko kvari šumske puteve, otvara nove, razvaljuje pregrade na zagrađenim putevima i šumske kolibe, kazniće se globom do 50 1. kao i da plati odštetu. A za razvaljivanje šumskih unutrašnjih i pograničnih znakova, krivci će s6 kazniti po čl. 366 kazn. zakona i platiće počinjenu povredu. Za svaki prekršaj proti propisima ovoga zakona, kojeg počini koji malodobnik, kao i za prekršaje, koje su počinile sluge, odgovorni su za povrede roditelji, nadstojnici ili njihovi gospodari. Svaki drugi prekršaj, koji se ne predviđa u ovom zakonu, kazniće se po općem kaznenom zakonu. Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo izraditi će pravilnik za primjenu ovoga zakona (čl. 70.) Ovaj zakon zamjenjuje šumski zakon od 12. ožujka 1897. godine kao i sve druge zakone i naredbe, koje mu protuslove (Čl. 72.) Ovim je iscrpljen današnji šumarski zakon kneževine Bugarske, a drugom prilikom ćemo se pozabaviti u kratko sa pravilnikom, koji je izdan za provađanje ovoga zakona. V. Vučković. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 695 — Ako se u opredjeljeno vrijeme sječe ne ukloni posječeni drvni materijal sa sjecišta, prekršitelj će se oglobiti sa 60 leva a materijal oduzeti i prodati u korist države, (čl. 61.) Šumskom osoblju zabranjuje se pod prijetnjom globe od 50 do 500 leva i otpusta iz službe, da se bave kakovom trgovinom drva.i^ (61. 62.) Nikom nije dozvoljeno ložiti vatru u samoj šumi ili naokolo ove u udaljenosti od 20 m. u lisnatim, i od 50 m. u četinjastim šumama, i to od 1. svibnja do 1. listopada bez odobrenja šumarske vlasti. Prekršitelji de se kazniti po čl. 528. kaznenog zakona. U slučaju, da nastane požar, prekršitelj de se osuditi, da plati šumoposjedniku ustanovljenu štetu. Radnici, vozači i pastiri u četinjastim šumama, koji vide ostavljenu vatru, a ne pogase ju, kazni de se globom do 10 1. (čl. 63.) Za vrijeme duge suše, rajonski šumarski nadrornik u sporazumu sa Ministarstvom trgovine i zemljodjelstva, može da zabrani za izvjesno vrijeme svaku sječu, izrađivanje i izvažanje drva. Prekršitelj de se kazniti sa globom do 100 1. (čl. 64.) U slučaju, da se porodi požar u šumi, dužna su obližnja sela i općine odmah, da idu na gašenje; za tu svrhu nadležni kmetovi i njihovi zamjenici naređuju sami potreban broj gasača, koji ne mogu da budu mlađi od 18, a stariji od 50 god. Ako neko od određenih lica otkaže, te ne dođe na određeno mjesto i vrijeme, da gasi, kazniti de se globom po 5 1. za svaki dan, dok požar traje. Ako pako kmet ili njegov zamjenik ili član opdinskog vijeda otkaže, da naredi gasače, kazniti de se globom do 200 leva. Svaki je gasač dužan, da uzme sobom sjekiru, motiku ili lopatu. Ako bi njetko pri gašenju požara pretrpio tjelesnu povredu ili izgubio i sam život, tada takav ili njegova obitelj ima pravo na mirovinu, koja je predviđena u zakonu za policijske stražare (čl. 65.) |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 694 — plati vlasniku određenu štetu i globu : za konja, vola, bivola, mazgu i kozu po 50 stotinki, za ovcu, svinče i magarca po 20 stotinki. Privatni vlasnici, koji puštaju stoku na pašu u svoju šumu, u kojoj je paša zabranjena, kaznide se globom u dvojakom smjeru. Globa je dvostruka, ako je suma zaštitna ili mlada kultura, a trostruka je, ako je šuma strogo uzgojena (t. j . zabrana). U slučaju, da se stoka nađe u šumi bez gospodara ili pastira, tada će se ova istjerati i predati kmetu ili njegovom zamjeniku na pričuvu, i ako se za 10 dana ne javi vlastnik, tada će se s njom postupati po posebnom slučaju ovoga zakona, (čl. 58.) Ko bez ove dozvole sječe drveta, bila Čija mu drago vlasničtvo — privatna, općinska ili državna — ili ukrade posječena ili oborena drveta, ili sječe, ako i sa dozvolom, nu druga drveta, a ne ona, koja su pokazana ili markirana (buletana) po šumskoj vlasti, ili pak sječe izvan određenih, sjecišta, ili povrijedi drveta na koji god način, osudiće se, da plati šumoposjedniku vrijednost učinjene povrede na drveću i da plati globu, koja je jednaka vrijednosti povrede. Ako je prekršitelj ujedno i šumoposjednik, tada vrijednost odštete ide u korist državne blagajne. Posječena drveta kod učinjeuog prekršaja će ee konfiskovati i prodati u korist državne blagajne. Ko učini štetu u novozasađenim, vještački podignutim šumama, u rasadnjacima ili zaštitnim sumama, globa se podvostručava. Vrijednost povrede računa se po cjeniku^ (čl. 59.) Za čupanje biljaka, bijeljenje kore, zasjecanje drveta i gulenje, prskanje lišća sa slanom vodom i sječa brsta, kazniti će se isto tako, kao da se cijelo drvo posječe. Ko bi posjekao drvo, koje je ostavljeno na sjecištu i požarištu za sjemenjake i zasjenu, oglobiti će se sa 5—40 1. za svako drvo i isto će se konfiskovati i prodati u korist državne blagajne. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 693 — Šumarski organi imaju pravo, da ulaze u dvorišta, tvornice, pilane^ parne mlinove i drugo, ako im adu osnovane sumnje da ove imaju nezakonito sječene šumske produkte, sadnice i dr., pa ako im se podozrenje obistini, da taj materijal konfiskuju i sastave zapisnik. Pri tom poslu imade ih pratiti nadležni kmet, njegov pomodnik ili koji opdinski časnik. Općinski kmet ili njegov zamjenik dužan je odmah, da organe slijedi, da se izvid učini. Ako obvezatne osobe ne će da slijede šumske vlasti pri vršenju njihove službene dužnosti, ili same ne ispunjavaju svoje obveze, koje im propisuje postojeći zakon, kazniti će ih nadležni ministar sa globom od 10 do 100 leva, kao i da plate posljedice, od te štete nastale po šumoposjednika. Odluke nadležnog ministra, kojom je naloženo plaćanje globe i šteta do 100 1., kao i one, kojima je naložena globa i ustanovljena šteta veća od 100 1, vrhu kojih prekršaja nisu prekršitelji blagovremeno podnijeli apelativnu žalbu, bivaju okončane, te nadležni sudovi izdaju punomoćne rješitbe na ime okružnog upravitelja, da utjera kako globu, tako i štetu. Globa se unaša kao prihod u državnu blagajnu, a šteta se predaje šumoposjedniku. Ko bez dozvole rajonskog šumarskog nadzornika pravi, ili je već napravio u unutrašnjosti šume, — ma koje kategorije vlasničta ili izvan iste u udaljenosti od 100 m. peći za vapno ugljen, katran, opeku ili druge industrijalne zavode kazni će se globom do 300 1. — Takove će se naprave porušiti po šumarskoj vlasti (61. 56.) Zabranjeno je kopati u državnoj i općinskoj šumi pijesak, glinu, ploče, kamen i drugo slično bez dozvole šumara. Prekršitelj će se kazniti globom do 10 1, kao i da plati učinjenu povredu. U državnim i općinskim šumama dozvoljeno je brati gubu, jagode, maline i druge slične plodove bezplatno. Ko pušta blago na pašu u šumu, u kojoj je paša zabranjena, a bez dozvole vlasnika, ma čija bila, osudiće se da 52 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 692 — Prekršitelj je dužan, da u roku od 20 dana od uručenja odluke, ako nije podnio žalbu, plati odštetu šumoposjedniku, a globu u državnu blagajnu ; u protivnom slučaju će se globa i odšteta utjerati ovršnim putem. U slučaju ponovljenog prekršaja, globa se podvostručava. Ova ponova postoji samo onda, ako nije prošlo 6 mjeseci od pretrpljene kazne, te je u to vrijeme prekršitelj počinio drugi prekršaj po onome zakonu. Za slučaj, da je globa neutjeriva zamjenjuje se ova zatvorom. Sudovi su dužni, da brzo rešavaju prekršaje počinjene po ovom zakonu, (čl. 51.) Zapisnici o prekršajima šumskoga zakona čiae potpuni dokaz pred sudom, no okrivljeniku se ne brani, da dokaže njihovu neistinitost; naprotiv, dokaz zapisnika pred sudom vrši se samo po svjedocima, koji su zapisnike potpisali pri sastavljanju, ili po onima, na koje se okrivljeni pozvao. Ako organi šumske vlasti ulove krivca po ovome zakonu, oduzeti će im sjekiru, pilu i drugo za dokaz, osim blaga i kola, te (Se ove predati najbližoj policijskoj ili općinskoj vlasti pod spiskom na pohranu dotle, dok ne zatraži nadležni sud, ili dok ne dobije zakonsku silu odluka ili presuda. Uzapćeni predmeti vračaju se vlasniku samo u slučaju, ako se opravda. Drva i druge šumske produkte, koji se oduzmu, pošto je ustanovljen neki prekršaj, prodaje šumska vlast javnom licitacijom a dobivena svota unaša se u pohranu, dok se djelo ne svrši. Ta se svota povraća prekršitelju samo u slučaju, ako se opravda; inače se unosi ova svota kao prihod u državnu blagajnu. Ako je krivac iza granice sa tuđe države, to se ovome uzima zalog za globu i učinjenu povredu, kojoj podleži, i koja se spominje u spisima. U slučaju, ako nema zaloga, zadržaje se blago i drugi uzapćeni predmeti. Ako za 10 dana od kako je ustanovljen prekršaj, prekršitelj ne donese zaloga, tada će se blago i drugi oduzeti predmeti prodati javnom licitacijom, te se od dobivene svote namiri globa i odšteta ; ako se suvišak za 6 mjeseci ne digne, unaša se u korist državne kase (R. 53.) |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 691 — a) vrijeme i mjesto sastava, kao i vrijeme i mjesto samoga prekršaja, i da li je prekršitelj uhvaćen na samom činu ili gdje drugdje i gdje: b) ime, prezime i zvanje lica, koje je zapisnik sastavilo ; c) ime, prezime, zvanje, i mjesto obitavališta prekršitelja ; d) vrsta, razmjera i obstojnost prekršaja ; e) odgovor i objašnjenja prekršitelja ; f) vrsta zadržanog materijala, oruđa i drugo ; g) imena i dokazi svjedoka. Zapisnik potpisuje sastavitelj, optužitelj i najmanje jedan svjedok, koji je bio pri otkrivanju prekršaja ili sastavljanju zapisnika. U slučaju, ako se prekršitelj ne javi sastavitelju zapisnika i uskrati potpis, da bi oborio obstojnost zapisnika, tada ovoga ovjerovljuje kmet ili njegov zamjenik. Šumarski, policijski, mitničarski financijski i svi službeni organi primaju se za svjedoke isto kao i privatna lica. Zapisnik se po mogućnosti sastavlja još isti dan, kad je prekršaj otkriven, no može da se sastavi i kašnje, ako imade svrhu, da se poluči potpuni dokaz o izvršenom djelu. Tako sastavljeni zapisnici odašilju se najkašnje za 20 dana nadležnom šumaru, (čl. 50.) Šumar u produženju od 20 dana, kako zapisnik primi, izdaje odluku i nalaže prekršitelju, da plati globu i odštetu u zakonu predviđenu. Prepis od ove odluke saopdi nadležni kmet prekršitelju najkašnje za 20 dana od kako je izdana. U slučaju, ako prekršitelj nije kod kude, predaje se ista ukućanima, ili onome koji mu pazi na imanje ili kuću. U roku od 14 dana od uručene odluke može prekršitelj, da se žali preko šumara po apelativnom redu pred mirovnim sudijom, ako globa bez odštete ne prekoračuje 300 leva, ili pred okružnim sudom, ako je svota veća od 300 leva ; u protivnom slučaju dobija odluka zakonsku moć, te se u tu svrhu izdaje pismeni nalog, da se ova izvrši. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 690 — b) koja se prostiru u vrelovlju, pritocima rijeka, bregovlju i ronjivoj podlozi dolina i rijeka, i c) koja se šire po primorskim bregovima i bližim ravnicama neophodno nužnib za zaštitu jakih zračnih struja i zaštitu podloge od ispiranja i odronjivanja. Sve ove šume i prazna mjesta oglašuju se kao zaštitna, te se kao sa takima i gospodari. Zaštitne šume se sijeku preborno ili na uske pruge (tijesne pojase) po gospodarskom planu, kojega šumar izradi (čl. 47.) Ona planinska zemljišta, koja su izložena velikoj opasnosti odronjivanja, ili se je bojati, da bi zasula bliža ili udaljenija djelatna zemljišta, sela, industrijalne zavode i drugo slično, imde šumska vlast objaviti kao strogo zaštitne (t. j . kao zabrane — Bannwalder). Ako su takva zemljišta općinska ili privatna svojima, te se vlasnici ne pokoravaju odredbama šumarske vlasti, da se ista osiguraju, država ce ih oduzeti i na svoj račun osigurati. Slična zemljišta, ako osiguravaju opčine ili privatna lica, oslobađaju se od svakoga poreza, (čl. 48.) Ako se pokaže izvanredna potreba, ima pravo šumska vlast, da objavi jedno mjesto kao strogo zaštitno (kao zabranu) i prije nego što iziđe komisij´B, čim vidi, da je ovo zaista takovo. U granicama strogo zaštitnih mjesta — naime u perimetru, — mogu se uključiti i neka djelatna zemljišta, ako se pokaže potreba, da se ista pošume i osiguraju, (čl. 49.) Razpored kažnjivih djela. Prekršaji šumarskoga zakona opredjeljuju se, isleđujusude prema niže izloženom redu. Vrhu svakog prekršaja sastavljaju zapisnik samo organi šumske vlasti. Prekršaje, koje otkriju kmetovi, općinski časnici (savjetnici), vojne, policijske i druge službene osobe, priopćuju se najbližoj šumskoj vlasti, koja nakon što providi fakta, sastavlja nužni zapisnik, koji treba da sadržaje slijedeće : |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 689 — c) do 1000 dekara u razmaku od 10 godina; d) do 6000 dekara u razmaku od 15 godina; e) veća od 5000 dekara u razmaku od 30 godina. Svake godine treba, da se odnosni dio pošumi u kojem se dvije godine prvo zabrani pasa blaga. Ova mjesta imadu vlastnici ograditi zidom, opkopom, pleterom i drugim. Novopošumljena mjesta, ma čije vlastničtvo bilo, oslobađaju se za 30 god. od svakoga poreza. Potrebno sjemenje i sadnice za pošumljavanje praznih mjesta suglasno ovome zakonu, daje država bezplatno. Kopanje jama, ograđivanje dotičnih mjesta, sijanje i zasađivanje po istima, vrše sami vlasnici tih mjesta, dakako sve pod nadzorom šumske vlasti. Ove općinske i privatne šume, koje su u opće nepravilnim gospodarenjem opustošene, te su sasvim rijetke i zakržljale, treba da se obnove po gore navedenom redu. Privatni šumoposjednici, koji ne pošume ili ne obnove pripadajući im dio, kaznit će se globom prema ustanovama ovoga zakona. Ako cijelo selo ili neki žitelji otkazu, da izvrše propise ovoga zakona (cl. 43.), šumska vlast će izvršiti posao na njihov račun, za koju svrhu mogu da dignu potrebnu glavnicu iz zemljodjelske banke. Ova glavnica zajedno sa kamatama sabire se još iste godine od odnosnih lica po administrativnom redu, te se vraća natrag u banku. (cl. 45.) U uzrasloj šumi dozvoljava pašu rajonski šumarski nadzornik na predlog šumara. Ova se bezuslovno zabranjuje u nedorasloj, uzgojnoj i strogo uzgojnoj ;^šumi (t. j . u zaštitnim šumama i zabranama). Zaštitne šume. Pod osobitu zaštitu potpadaju šume i prazna mjesta: a) koja se nalaze na položajima, gdje se je bojati popuzina, i koja služe za osiguranje djelatnog zemljišta i naseljenih mjesta od poplave ili zasipavanja sa kamenom, pijeskom, snijegom i drugim. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 688 — ne plaća se nikakova taksa. Iznimku čine od ovoga privatni potoci i putevi. (čl. 35.) Država i općine mogu da dadu koncesiju za pravljenje izvjesnih šumskih puteva, željeznica, regulacije rijeka i drugo. Općine, da podignu nužne šumske puteve mogu upotrijebiti drvo iz svojih šuma; u tu svrhu mogu praviti i zajmove, a za otplatu istoga, dozvoljeno im je unovčiti i stanovite šumske produkte, kako odredi nadležna administrativna vlast. Eksploatacija općinskih šuma na gospodarski način (t. j . u vlastitoj režiji) vrši se pod neposrednim nadzorom države. Pri eksploataciji državnih i općinskih suma bilo prodajom ili na gospodarski način, u svakom slučaju treba uzimati domaće najbliže radnike i vozare (kirajdžije). Slučajno da ovih uzmanjka, ili se pak ne mogu složiti, da rade pod istim uvjetima pod kojima bi drugi radnici, tada se uzimaju radnici i vozari iz drugih mjesta (čl. 39.) Uzgajanje šuma. Najmanje jednom polovinom od državnih i jednom trećinom od općinskih šuma, treba da se gospodari kao sa visokom šumom. Sa privatnim kao i sa općinskim šumama, koje čine privatno vlastničtvo, može se s njima gospodariti i mogu se preobraćati u onu formu, kakvu im gospodarstvo zahtjeva, samo ako nisu šume zaštitne. Visoke šume bile čije mu drago, ne mogu da se sjeku u manjoj ophodnji od 60 godina, a niske šume ne pri manjoj ophodnji od 10 god., izuzam vrbe, topole, drena, bagrena, grabića raznih vrsti trnja, kao i onih niskih suma, koje su opredjeljene za dobivanje kore za štavljenje, lika i sadnica, gospodarenja na glavu i kolosjeka — po predhodnom odobrenju šumara. Prazna mjesta, određena prema postojećem zakonu, treba da se pošume kako slijedi (čl. 41.). a) mjesta do 100 dekara najkasnije za 4 godine; b) do 500 dekara u razmaku od 7 godina; |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 687 — 1. svibnja do 15. kolovoza, a potvrđuje ih rajonski šumarski nadzornik. Privatna lica, koja se ne jave blagovremeno, da im se sjecišta opredjele, mogu se obratiti šumaru i kašnje, ali za učinjeni očevid dužni su mu platiti potrebne putne dnevnice, (čl. 30.) Cetinjasta šuma sječe se kroz cijelu godinu, a lisnata od 15. rujna do 1. travnja. Za to vrijeme treba da se posječe i iznese sav materijal sa sjecišta. Čišćenje šume od otpadaka i suhog drveća, može da se vrši preko cijele godine po redu, što ga opredjeli šumar, a potvrdi rajonski šumarski nadzornik. Sječa šumskih izdanaka, od kojih se guli kora za štavljenje (činenje) kože i dobivanje lika vrši se do 1. lipnja, a za lisnik za hranu blaga od 1. kolovoza. Sječa pruća, pritaka, obručeva i drugo slično dozvoljava se i u zabranjeno vrijeme, no samo od lijeske, grabića, raznog trnja, vrba i topola i to po redu, kako šumar opredjeli. Privatni šumoposjednici mogu i u zabranjeno vrijeme sječe, da posijeku u svojoj šumi potrebitu građu, u slučaju da stradaju od požara, poplave i druge bijede, a u državnim i općinskim šumama može se u tu svrhu posjeći samo takvi materijal, koji se ne može kupiti na trgu, i to sa sjecišta za buduću godinu (čl. 31.) Cjenike za državne šume izrađuju šumari, a za općinske, općinski savjet, a oba potvrdjuje rajonski šumarski nadzornik. Ovi ne smiju trajati dulje od 3 godine. Za podlogu pri procjenjivanju šumskih proizvoda uzima se kubni metar. Za laki i jeftini izvoz drva iz šume imadu se svuda, gdje se pokaže potreba, napraviti šumski putevi, željeznice, vodare, spuzalice i drugo. Otuđivanje za ovu svrhu potrebnog zemljišta, vrši se po zskonu. Za prevoz izrađenog drvnog šumskog materijala do tržnih tačaka, bilo po suhom ili po vodi, preko zemljišta drugih sela. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 686 opredjeljena sjecišta posijeku se na jedanput ili najviše na dva puta u jednoj sezoni za sječu. Materijal se iznese, te ga općinski savjet razdijeli na jednake dijelove među žitelje po obitelji. Sječa i izrada drvnog materijala ne može da traje dulje od dva mjeseca svaki put. Samo za vanredno ružnog vremena i drugih važnih razloga može šumar da produlji rok još za 20 dana. Kad se razdijeli dobiveni materijal u općinskoj šumi, svaki je slobodan, da uzme svoj dio, Čim plati pravodobno propisanu taksu po cjeniku. Ako neko otkaže i ne će da primi pripadajući mu dio, tada se isti stavlja općini na raspoloženje, da ga unovči na koji god način hoće. Kada neko selo i grad ne sječe određeno sjecište u općinskoj šumi ili ako 20 dana prije isteklog roka za sječu, sjecište u redu ne ostavi, obavlja sve potrebno šumar na račun općine, u koju se svrhu potrebna svota u općinskom proračunu predviđa (čl. 27.) Za slučaj, ako se u državnoj i općinskoj šumi pojave elementarne nepogode (požari, vjetrolomi, kukci i t. d.), te je izrađeno i izneseno drvo od toga pretrpilo štete, može u sporazumu sa ministarskim savjetom, ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo, da snizi taksu i promjeni uslove naplate. Ako je pak opasnost veoma velika, može ministarstvo i novčano da potpomogne, da se materijal iznese i šuma očisti. Privatni sumoposjednici, koji imadu do 500 dekara šume, koja nije zaštitna ni zabrana, mogu da je posjeku na jedanput ili na sjecišta po predhodnoj dozvoli šamara. Veće šume od 500 dekara treba da se sijeku po izrađenim planovima za sječu. U oba slučaja posjednici su dužni najkašnje za tri godine iza sječe, da pomlade šumu na sjecištima, u protivnom slučaju prekršitelji će se kazniti sa globom do 5 1. po jednom dokazu prve godine, a za svaku slijedeću godinu sa 2 leva više od poslednje globe (čl. 29.) U šumama, čije mu drago bile, za koje nema izrađenih posebnih planova za sječu, opredjeljuje sjecišta šumar od |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 685 — Ako se postavljaju za više šumovlastnika opći stražari, tada ih šumoposjednici prema prostoru šume razmjerno i pladaju. Sve državno i opdinsko šumarsko osoblje postavlja i otpušta ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo, a niže rajonski šumarski nadzornici na preporuku dotičnih šumara. Plada šumarskim stražarima isplaćuje se iz općinske kase, a odredjuje ju okružni upravitelj u sporazumu sa rajonskim šumarskim nadzornikom. Nu ova ne može da bude manja od 40 leva mjesečno za pješake, 60 1. za konjanike i 75 1. za starije stražare. (čl. 21.) Državni, općinski i privatni šumarski stražari nose stanovitu uniformu i oružje — državni na račun države, a općinski na račun sela ili grada, čija je već šuma. Privatni šumoposjednici dužni su da postave i nužni broj čuvara. Njihove se prijave uzimaju kod suda u pretres samo onda, ako su odobrene od dotičnog šumara. Eksploatacija suma. Državne i općinske šume eksploatiraju se po izrađenim gospodarskim planovima, odjeljeno za svaku šumu. Svaki gospodarski plan mora imati svrhu, da se osigura potrajnost u šumskom gospodarstvu. Gospodarske planove za državne i općinske šume izrađuju šumarske vlasti, a trošak za izradu istih nosi sama država. Eksploatacija državnih šuma vrši se na slijedeći način: a) na gospodarski način po samoj državi; b) davanjem koncesije i c) prodajom na trgu. Drvni materijal dobiven pri gospodarskoj eksploataciji iz državnih šuma, prodaje se ili pomoću državnih šumski marki (?) po cijeni predviđenoj u cjeniku, ili na trgu. Od toga materijala najprije se prodaje mjesnim žiteljima do 15 m^ na jednu obitelj (čl. 24.) Općinske se šume eksploatiraju na isti naćin kao i državne. Osim gornjeg načina u općinskoj šumi, može da vi´ši eksploataciju na sjecišta jošte i samo selo. U takom slučaju |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 684 — Za čnvanje državnih šuma postavljeno je niže šumsko osoblje, koje se sastoji od starijih i mlađih konjanika i mlađih pješaka, šumskih stražara i stražara kontonera. Broj nižeg šumarskog osoblja predviđa se svake godine u proračunu, imajući u vidu, da ni na jednoga stražara ne otpadne više od 15.000 dekara šume. Za svaku administrativnu šumariju predviđa se od 3—7 starijih šumskih stražara. Osim ovoga redovnog osoblja predviđa se svake godine u proračunu po potrebi još i dovoljan broj šumskih pomodnika, mjerača i drugog tehničkog osoblja. Za rajonske šumarske nadzornike, šumare i procjenitelje (taksatore) postavljaju se osobe, koje imadu višu ili srednju naobrazbu, prvi osim toga treba da su služili najmanje 5 godina u državnoj šumarskoj službi, a šumarski pomočnici postavljaju se i sa nižom naobrazbom, ako ih nema sa višom. Šumski stražari treba da su dosta pismeni i da su odslužili vojnu dužnost, a stariji šumarski stražari treba da su odslužili najmanje 5 godina kao mlađi; ovi se primaju iz kursa ili ako imadu posebno šumarsko ili zemljodjelsko obrazovanje. Za slučaj potrebe može ministarstvo da prima i tuđince u šumarsku tehničku službu pod ugovorom, (cl. 17.) Državni šumarski stražari stariji i mlađi mogu se koristiti sa pravima, koja imadu i policijski stražari. Sela, općine i privatna lica, koja imadu više od 60000 dekara šume, dužni su, da uzdržavaju napose »općinskog šumara «, a oni, koji imaju manje šume od gornjega prostora, vode nad istima, kao u opće i nad svima šumama, nadzor neposredno državni šumari. Dapače dozvoljeno je, da se neka susjedna sela i privatnici ukotare i da drže jednoga šumara. Prema prostoru šume, općine su dužne, da uzdržavaju potreban broj starijih i mlađih stražara kanlonera po istoj normi kao i država. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 683 — zumu stranaka ili suglasno prema zakonu za otuđivanje u opdu korist (eksproprijacija). Za vrijeme od šest godina nakon publikovanja ovoga zakona, imadu sve privatne, opdinske i državne šume i pašnjaci biti ograničeni sa vidljivim i trajnim graničnim znacima. U opće pri izlučivanju komada koje god vrsti, ima da se po mogućnosti poluči zaokrugljeni oblik. Ograničavanjem šuma ima da se po mogućnosti poluči zaokrugljeni oblik. Ograničavanje šuma ima da uslijedi najkašnje godinu dana iza publikovanja ovoga zakona i treba, da se ovrsi u opredje- Ijeno vrijeme, a svake godine treba, da se određeni razmjerni dio ograniči. (Čl. 15.) Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo izdati će potrebni naputak za ograničavanje šuma i pašnjaka. Privatni šumoposjednici, koji ne ograniče svake godine pripadni im dio, kaznit će se godišnje globom od 100 leva. Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo može da proda javnom licitacijom u korist državne kase one državne šumice, koje su manje od 3000 dekara*, čiji se nadzor i gospodarstvo po državu ne isplaćuje. Na isti se način prodaju i odjeljeni komadi općinske šume do 100 dekara. (čl. 16.) Uprava suma. Opći nadzor nad svim šumama u Kneževini vodi mini starstvo za trgovinu i zemljodjelstvo sa svojim podčinjenim organima, koji su za vršenje istoga razdijeljeni po zemlji u smislu ovoga zakona. U tu svrhu se nalazi pri ministarstvu šumarski odsjek sa slijedećim osobljem: jedan načelnik (šef) odsjeka, jedan glavni nadzornik (revizor), jedan šumski inžinir i dva načelnikova pomoćnika, svi sa višom naobrazbom. Cijela Kneževina razdieljena je na šest šumskih rajona, a svi skupa na četrdeset administrativnih šumarija, a svaka šumarija na nekoliko šumskih gospodarskih jedinica. * U Bugarskoj je jedinica za površinu dekar (t. j . 10 ara ^ 1000 m´). |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 682 — Sto treba od današnjih državnih, opdinskih i privatnih šuma na zemljištu svakoga sela i nadalje, da bude predmetom šumskog gospodarstva, koja pozna mjesta da se iznova pošume, koja mjesta treba da ostaju za stalne pašnjake za mjesnu korist, koja za djelatnu zemlju, a koje šume i mjesta imadu da budu zaštitna i zabrane t. j . uzgojna i strogo uzgojna, opredjelit 6e jedna komisija, koja se sastoji od jednoga šumara kao predsjednika, a članovi su: nadzornik zemljodjelstva, dva vješta zemljodjelca, izabrana od okružnog odbora, a odobreni po Ministarstvu za trgovinu i zemljodjelstvo, i mjesnoga kmeta. Putne i daevne troškove za rad ovih komisija plaća država izuzevši mjesnoga kmeta. Rešenja ovih komisija dobivaju svoju snagu odmah, čim ih potvrdi Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo. Uživanje tih pašnjaka, opredjeljenih po toj komisiji za mjesno blago u državnim i općinskim šumama, daje se besplatno. Izlučena mjesta na gornji način od državnih i općinskih suma za djelatna zemljišta prodaju se samo susjednim žiteljima. Pri izlučivanju takovih mjesta za pašnjake i djelatna zemljišta, treba da ima komisija u vidu samo takove šume, koje nemaju nikakove budućaosti, da nisu zaštitne (uzgojne), da su blizu sela i potoka, i da imaju duboku i plodnu doljnju podlogu. Samo ona mjesta mogu se izuzeti, da se ne izluče kao šumski predjeh, koja je komisija opredjelila za pretvorbu u djelatna zemljišta, (čl. 12.) Pri izvrsivanju toga svoga posla, treba komisija da ima pred očima slijedeće: 1. čisto brdska sela treba da imadu najmanje 457o od cjelokupnog zemljišta pokrito sa šumom ; 2. Srednje brdska mjesta najmanje 257o i 3. Cista poljodjelska mjesta najmanje 67o. (čl. 13.) Ona zemljišta i šume, koje se nalaze u unutrašnjosti državnih ili općinskih šuma ili se u ove protežu, da im oblik kvare, imadu se otuđiti u korist vlasnika šume ili zamjeniti sa drugim zemljištem iste vrijednosti. Otuđivanje se vrši u spora |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 681 — Močvare su državna svojina. Opdinske šume prve vrsti su neotuđive, dočim o svojimi drugih reševa komisija, postavljena od Ministarskog savjeta, (čl. 1) Za vrijeme od dvije godine, od kako je ovaj zakon publikovan, imadu mjesni šumari opredjeliti i ustanoviti u zapisniku (protokolu) granice svih općinskih, državnih i privatnih šuma i pašnjaka. Ove protokole imadu potpisati susjedi odnosnih šuma, te ako nisu sporazumni sa radom šumara, imadu pravo utoka u roku od dva mjeseca. Ne podnesu li utok za to vrijeme dobivaju moć, kao da su potpisani, nakon što bude objelodanjeni u »Državnom Vjesniku.« Ove će sporove prvo resa vati jedaa komisija u sporazumku sa mjesnim šumarom. Ista se sastoji od predsjednika ili podpredsjednika mjesnog okružnog suda kao predsjednika komisije i članova: od jednog člana mjesnog okružnog suda izabranog po vijećnicima toga suda, i mjesnog mirovnog sudije. Proti rešenju ove komisije pristoji pravo nezadovoljnoj strani priziv pred vrhovnu komisiju, koja se sastoji od dva sudca mjesnog apelativnog suda, izabrata na općem zboru toga suda i jednoga sudije od okružnog suda, neizključujući predsjednika ili podpredsjednika kojega bira opći zbor okružnoga suda. Rešenja ove vrhovne komisije su pravomoćna. (61. 5.) Ove komisije rešavaju sporove kako za granice, tako i za svojinu šuma i pašnjaka: a) među državnu i općinsku, b) među državnu i privatnih lica c) među općine od općine i d) medju općina i privatnih lica. Ove komisije rešavaju svaki spor na licu mjesta po redu, kako su već prizivi stigli. Komisije su dužne, da stranke upute na pomirnu pogodbu, dočim se država ne može, da upušta u pogodbu sa strankama. Ove pogodbe za općine treba da budu utvrđene po postojećem redu (čl. 7.) Do kraja mjeseca ožujka svake godine predsjednici apelativnoga i okružnoga sudišta imadu razdjeliti svoje poslove po pravilima izloženim u ovom zakonu. Prvonačelna komisija rešava sve sporove bez sudbenih troškova. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 680 — tičnom životu, a na korist svoga naroda. Velim spremniji radi toga, što su ovđe slušatelji u manjem broju, te svaki uz prinuđenu kolegijalnost jedan drugoga bodri na rad, a osim toga su i svakome pojedincu mnogo pristupačniji pojedini objekti pri praktičnim demostracijama. Osim toga velika je materijalna blagodat, što su ovđe životne prilike možda jeftinije, nego ma u kojem drugom mjestu gdje se nalazi visoka šumarska škola. Sve je ovo sigurno. Bugarska je vlada uvidila, te je pošla pravim putem, a ne kao n. pr. susjedna nam Srbija radi baš protivno, te šalje svoje pitomce najviše samo u Njemačku i Francusku, što je bez zazora svake zamjere vrijedno. Prije nego prijeđemo na sam sadržaj današnjeg bugarskog šumarskog zakona, valja spomenuti, da se sam zakon prema svojoj sadržini kretao u što tješnjim granicama šumarske znanosti, te je radi toga i sadržaj istoga dosta skučen, a i manjkav. Naprotiv pravilnik, koji je izdat za provađanje istoga zakona, jeste mnogo opsežniji. Isti je po svojoj suštini za šumara interesantniji od samoga zakona, te ćemo se i s njim kašnje u kratko pozabaviti. Današnji šumarski zakon, koji je stupio u krepost 25. veljače* 1904. zamjenio je stari zakon od 21. ožujka 1897. god. Opća razdioba šuma. Po ovome današnjem zakonu dijele se sve šume u kneževini Bugarskoj: a) na privatne, b) općinske i c) državne. Privatne su šume one, koje su vlasničtvo privatnih i juridičkih osoba. ! Općinske su šume dvojake: šume, koje su od davnine ustupljene njekomn gradu ili selu na vječito uživanje, i šume, koje su privatno imanje općina. Državne šume jesu one, koje nisu ni privatnih lica ni općinske. * Radi lakšeg pregleda svi su datumi uzeti ovdje po starom kalendaru. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 679 S toga treba samo propise naredbevis. kr, zem. vlade od 17. prosinca 1902. broj 60926. shodno protegnuti i na uredovanja odredjena u §. 1. naputka, pak je time riešeno i pitanje glede oblastnog političkog uredjenja usurpacija šuma i pašnjaka zemljištnih zajednica! Pošto u Hrvatskoj i Slavoniji ima na posjedu naših zemljištnih zajednica, neizmjerno mnogo usurpiranoga tla, šuma i pašnjaka, bilo bi od prieke nužde, da nadležni faktori i ovome velevažnome pitanju posvete štoviše pažnje, naročito na zemljištne zajednice u bivšem krajiškom području! Dok se posjedovni odnošaji zem. zajednica kod nas ne urede, ne može se u obće ni pomisliti na gospodarstveno uredjenje šuma i pašnjaka, naročito u bivšoj Voj. Krajini. Nadamo se, da ćemo i u tom pogledu željenu svrhu postidi, pošto je to u obćem interesu, a naročito u interesu zemljištnih zajednica! Daj Bože, da se ovdje ueobistini ona latinska: »Oleum et operam perdidi!« O šumarstvu Bugarske. Biti će svakako od interesa ne samo po naše stručnjake, nego de bez sumnje zanimati i druge ljubitelja šumarstva, ako pred njih iznesemo najnovije zasade o šumarskim prilikama bratske kneževine Bugarske. To će više biti od interesa, što Bugarska osjećajući i gajeći više simpatije za slavenske naučne zavode, nego li za neslavanske, šalje ovamo svake godine po nekoliko svojih pitomaca na našu šumarsku akademiju. Uvjerena sjedne strane, da će joj pitomci moći ovdje lakše svladati one male poteškoće u svom slavenskom jeziku, a s druge strane da će odavde još spremniji otići u svoju domovinu, nego li sa drugih neslavenskih zavoda ove vrsti, gdje će svoje stečeno teoretičko i praktično znanje primjeniti u svom budućem prak |