DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— G96 —


Tko bez dozvole krči ili upropašduje šumu, bila čija mu
drago, osudiće se na globu do 100 1, osim štete, koja se plaća
povrijeđenom šumoposjedniku, predviđenu do 50 leva po dekaru.
Opustošena mjesta opet će se pošumiti po šumaru na
račun prekršitelja. Ako je prekršitelj sam i šumoposjednik,
mjesto odštete platiti će dvostruku globu.


Ako je šuma i prazna mjesta oko iste zaštitna, globa je
dvostruka, a ako je strogo uzgojena (zabrana), globa je trostruka
(cl. 66.)


Tko kvari šumske puteve, otvara nove, razvaljuje pregrade
na zagrađenim putevima i šumske kolibe, kazniće se globom
do 50 1. kao i da plati odštetu. A za razvaljivanje šumskih
unutrašnjih i pograničnih znakova, krivci će s6 kazniti po čl.
366 kazn. zakona i platiće počinjenu povredu.


Za svaki prekršaj proti propisima ovoga zakona, kojeg
počini koji malodobnik, kao i za prekršaje, koje su počinile
sluge, odgovorni su za povrede roditelji, nadstojnici ili njihovi
gospodari.


Svaki drugi prekršaj, koji se ne predviđa u ovom zakonu,
kazniće se po općem kaznenom zakonu.
Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo izraditi će pravilnik
za primjenu ovoga zakona (čl. 70.)


Ovaj zakon zamjenjuje šumski zakon od 12. ožujka 1897.
godine kao i sve druge zakone i naredbe, koje mu protuslove
(Čl. 72.)


Ovim je iscrpljen današnji šumarski zakon kneževine Bugarske,
a drugom prilikom ćemo se pozabaviti u kratko sa
pravilnikom, koji je izdan za provađanje ovoga zakona.


V. Vučković.


ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 695 —


Ako se u opredjeljeno vrijeme sječe ne ukloni posječeni
drvni materijal sa sjecišta, prekršitelj će se oglobiti sa 60 leva
a materijal oduzeti i prodati u korist države, (čl. 61.)


Šumskom osoblju zabranjuje se pod prijetnjom globe od
50 do 500 leva i otpusta iz službe, da se bave kakovom trgovinom
drva.i^ (61. 62.)


Nikom nije dozvoljeno ložiti vatru u samoj šumi ili naokolo
ove u udaljenosti od 20 m. u lisnatim, i od 50 m. u
četinjastim šumama, i to od 1. svibnja do 1. listopada bez
odobrenja šumarske vlasti. Prekršitelji de se kazniti po čl. 528.
kaznenog zakona. U slučaju, da nastane požar, prekršitelj de
se osuditi, da plati šumoposjedniku ustanovljenu štetu.


Radnici, vozači i pastiri u četinjastim šumama, koji vide
ostavljenu vatru, a ne pogase ju, kazni de se globom do 10 1.
(čl. 63.)


Za vrijeme duge suše, rajonski šumarski nadrornik u sporazumu
sa Ministarstvom trgovine i zemljodjelstva, može da
zabrani za izvjesno vrijeme svaku sječu, izrađivanje i izvažanje
drva. Prekršitelj de se kazniti sa globom do 100 1. (čl. 64.)


U slučaju, da se porodi požar u šumi, dužna su obližnja
sela i općine odmah, da idu na gašenje; za tu svrhu nadležni
kmetovi i njihovi zamjenici naređuju sami potreban broj gasača,
koji ne mogu da budu mlađi od 18, a stariji od 50 god.


Ako neko od određenih lica otkaže, te ne dođe na određeno
mjesto i vrijeme, da gasi, kazniti de se globom po 5 1.
za svaki dan, dok požar traje. Ako pako kmet ili njegov zamjenik
ili član opdinskog vijeda otkaže, da naredi gasače, kazniti
de se globom do 200 leva.


Svaki je gasač dužan, da uzme sobom sjekiru, motiku ili
lopatu.


Ako bi njetko pri gašenju požara pretrpio tjelesnu povredu
ili izgubio i sam život, tada takav ili njegova obitelj
ima pravo na mirovinu, koja je predviđena u zakonu za policijske
stražare (čl. 65.)




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 694 —


plati vlasniku određenu štetu i globu : za konja, vola, bivola,
mazgu i kozu po 50 stotinki, za ovcu, svinče i magarca po
20 stotinki.


Privatni vlasnici, koji puštaju stoku na pašu u svoju šumu,
u kojoj je paša zabranjena, kaznide se globom u dvojakom
smjeru. Globa je dvostruka, ako je suma zaštitna ili mlada
kultura, a trostruka je, ako je šuma strogo uzgojena (t. j . zabrana).


U slučaju, da se stoka nađe u šumi bez gospodara ili
pastira, tada će se ova istjerati i predati kmetu ili njegovom
zamjeniku na pričuvu, i ako se za 10 dana ne javi vlastnik,
tada će se s njom postupati po posebnom slučaju ovoga zakona,
(čl. 58.)


Ko bez ove dozvole sječe drveta, bila Čija mu drago vlasničtvo
— privatna, općinska ili državna — ili ukrade posječena
ili oborena drveta, ili sječe, ako i sa dozvolom, nu druga
drveta, a ne ona, koja su pokazana ili markirana (buletana)
po šumskoj vlasti, ili pak sječe izvan određenih, sjecišta, ili
povrijedi drveta na koji god način, osudiće se, da plati šumoposjedniku
vrijednost učinjene povrede na drveću i da plati
globu, koja je jednaka vrijednosti povrede. Ako je prekršitelj
ujedno i šumoposjednik, tada vrijednost odštete ide u korist
državne blagajne. Posječena drveta kod učinjeuog prekršaja će
ee konfiskovati i prodati u korist državne blagajne.


Ko učini štetu u novozasađenim, vještački podignutim šumama,
u rasadnjacima ili zaštitnim sumama, globa se podvostručava.
Vrijednost povrede računa se po cjeniku^ (čl. 59.)


Za čupanje biljaka, bijeljenje kore, zasjecanje drveta i
gulenje, prskanje lišća sa slanom vodom i sječa brsta, kazniti
će se isto tako, kao da se cijelo drvo posječe.


Ko bi posjekao drvo, koje je ostavljeno na sjecištu i požarištu
za sjemenjake i zasjenu, oglobiti će se sa 5—40 1. za
svako drvo i isto će se konfiskovati i prodati u korist državne
blagajne.




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 693 —


Šumarski organi imaju pravo, da ulaze u dvorišta, tvornice,
pilane^ parne mlinove i drugo, ako im adu osnovane sumnje
da ove imaju nezakonito sječene šumske produkte, sadnice i
dr., pa ako im se podozrenje obistini, da taj materijal konfiskuju
i sastave zapisnik. Pri tom poslu imade ih pratiti nadležni
kmet, njegov pomodnik ili koji opdinski časnik.


Općinski kmet ili njegov zamjenik dužan je odmah, da
organe slijedi, da se izvid učini. Ako obvezatne osobe ne će
da slijede šumske vlasti pri vršenju njihove službene dužnosti,
ili same ne ispunjavaju svoje obveze, koje im propisuje postojeći
zakon, kazniti će ih nadležni ministar sa globom od 10
do 100 leva, kao i da plate posljedice, od te štete nastale po
šumoposjednika.


Odluke nadležnog ministra, kojom je naloženo plaćanje
globe i šteta do 100 1., kao i one, kojima je naložena globa i
ustanovljena šteta veća od 100 1, vrhu kojih prekršaja nisu
prekršitelji blagovremeno podnijeli apelativnu žalbu, bivaju
okončane, te nadležni sudovi izdaju punomoćne rješitbe na ime
okružnog upravitelja, da utjera kako globu, tako i štetu. Globa
se unaša kao prihod u državnu blagajnu, a šteta se predaje
šumoposjedniku.


Ko bez dozvole rajonskog šumarskog nadzornika pravi, ili
je već napravio u unutrašnjosti šume, — ma koje kategorije
vlasničta ili izvan iste u udaljenosti od 100 m. peći za vapno
ugljen, katran, opeku ili druge industrijalne zavode kazni će
se globom do 300 1. — Takove će se naprave porušiti po šumarskoj
vlasti (61. 56.)


Zabranjeno je kopati u državnoj i općinskoj šumi pijesak,
glinu, ploče, kamen i drugo slično bez dozvole šumara. Prekršitelj
će se kazniti globom do 10 1, kao i da plati učinjenu
povredu.


U državnim i općinskim šumama dozvoljeno je brati gubu,
jagode, maline i druge slične plodove bezplatno.
Ko pušta blago na pašu u šumu, u kojoj je paša zabranjena,
a bez dozvole vlasnika, ma čija bila, osudiće se da
52




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 692 —


Prekršitelj je dužan, da u roku od 20 dana od uručenja
odluke, ako nije podnio žalbu, plati odštetu šumoposjedniku,
a globu u državnu blagajnu ; u protivnom slučaju će se globa
i odšteta utjerati ovršnim putem.


U slučaju ponovljenog prekršaja, globa se podvostručava.
Ova ponova postoji samo onda, ako nije prošlo 6 mjeseci od
pretrpljene kazne, te je u to vrijeme prekršitelj počinio drugi
prekršaj po onome zakonu. Za slučaj, da je globa neutjeriva
zamjenjuje se ova zatvorom.


Sudovi su dužni, da brzo rešavaju prekršaje počinjene po
ovom zakonu, (čl. 51.)


Zapisnici o prekršajima šumskoga zakona čiae potpuni
dokaz pred sudom, no okrivljeniku se ne brani, da dokaže
njihovu neistinitost; naprotiv, dokaz zapisnika pred sudom vrši
se samo po svjedocima, koji su zapisnike potpisali pri sastavljanju,
ili po onima, na koje se okrivljeni pozvao.


Ako organi šumske vlasti ulove krivca po ovome zakonu,
oduzeti će im sjekiru, pilu i drugo za dokaz, osim blaga i
kola, te (Se ove predati najbližoj policijskoj ili općinskoj vlasti
pod spiskom na pohranu dotle, dok ne zatraži nadležni sud,
ili dok ne dobije zakonsku silu odluka ili presuda. Uzapćeni
predmeti vračaju se vlasniku samo u slučaju, ako se opravda.
Drva i druge šumske produkte, koji se oduzmu, pošto je ustanovljen
neki prekršaj, prodaje šumska vlast javnom licitacijom
a dobivena svota unaša se u pohranu, dok se djelo ne svrši.
Ta se svota povraća prekršitelju samo u slučaju, ako se opravda;
inače se unosi ova svota kao prihod u državnu blagajnu.


Ako je krivac iza granice sa tuđe države, to se ovome uzima
zalog za globu i učinjenu povredu, kojoj podleži, i koja se
spominje u spisima. U slučaju, ako nema zaloga, zadržaje se
blago i drugi uzapćeni predmeti. Ako za 10 dana od kako je
ustanovljen prekršaj, prekršitelj ne donese zaloga, tada će se
blago i drugi oduzeti predmeti prodati javnom licitacijom, te
se od dobivene svote namiri globa i odšteta ; ako se suvišak
za 6 mjeseci ne digne, unaša se u korist državne kase (R. 53.)




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 691 —


a) vrijeme i mjesto sastava, kao i vrijeme i mjesto samoga
prekršaja, i da li je prekršitelj uhvaćen na samom činu ili
gdje drugdje i gdje:


b) ime, prezime i zvanje lica, koje je zapisnik sastavilo ;


c) ime, prezime, zvanje, i mjesto obitavališta prekršitelja
;
d) vrsta, razmjera i obstojnost prekršaja ;
e) odgovor i objašnjenja prekršitelja ;
f) vrsta zadržanog materijala, oruđa i drugo ;
g) imena i dokazi svjedoka.
Zapisnik potpisuje sastavitelj, optužitelj i najmanje jedan


svjedok, koji je bio pri otkrivanju prekršaja ili sastavljanju
zapisnika. U slučaju, ako se prekršitelj ne javi sastavitelju zapisnika
i uskrati potpis, da bi oborio obstojnost zapisnika,
tada ovoga ovjerovljuje kmet ili njegov zamjenik.


Šumarski, policijski, mitničarski financijski i svi službeni
organi primaju se za svjedoke isto kao i privatna lica.


Zapisnik se po mogućnosti sastavlja još isti dan, kad je
prekršaj otkriven, no može da se sastavi i kašnje, ako imade
svrhu, da se poluči potpuni dokaz o izvršenom djelu.


Tako sastavljeni zapisnici odašilju se najkašnje za 20 dana
nadležnom šumaru, (čl. 50.)


Šumar u produženju od 20 dana, kako zapisnik primi,
izdaje odluku i nalaže prekršitelju, da plati globu i odštetu
u zakonu predviđenu.


Prepis od ove odluke saopdi nadležni kmet prekršitelju
najkašnje za 20 dana od kako je izdana. U slučaju, ako prekršitelj
nije kod kude, predaje se ista ukućanima, ili onome
koji mu pazi na imanje ili kuću.


U roku od 14 dana od uručene odluke može prekršitelj,
da se žali preko šumara po apelativnom redu pred mirovnim
sudijom, ako globa bez odštete ne prekoračuje 300 leva, ili
pred okružnim sudom, ako je svota veća od 300 leva ; u protivnom
slučaju dobija odluka zakonsku moć, te se u tu svrhu
izdaje pismeni nalog, da se ova izvrši.




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 690 —


b) koja se prostiru u vrelovlju, pritocima rijeka, bregovlju
i ronjivoj podlozi dolina i rijeka, i


c) koja se šire po primorskim bregovima i bližim ravnicama
neophodno nužnib za zaštitu jakih zračnih struja i zaštitu podloge
od ispiranja i odronjivanja.


Sve ove šume i prazna mjesta oglašuju se kao zaštitna, te
se kao sa takima i gospodari.
Zaštitne šume se sijeku preborno ili na uske pruge (tijesne
pojase) po gospodarskom planu, kojega šumar izradi (čl. 47.)


Ona planinska zemljišta, koja su izložena velikoj opasnosti
odronjivanja, ili se je bojati, da bi zasula bliža ili udaljenija
djelatna zemljišta, sela, industrijalne zavode i drugo slično, imde
šumska vlast objaviti kao strogo zaštitne (t. j . kao zabrane —
Bannwalder).


Ako su takva zemljišta općinska ili privatna svojima, te
se vlasnici ne pokoravaju odredbama šumarske vlasti, da se
ista osiguraju, država ce ih oduzeti i na svoj račun osigurati.


Slična zemljišta, ako osiguravaju opčine ili privatna lica,
oslobađaju se od svakoga poreza, (čl. 48.)


Ako se pokaže izvanredna potreba, ima pravo šumska vlast,
da objavi jedno mjesto kao strogo zaštitno (kao zabranu) i prije
nego što iziđe komisij´B, čim vidi, da je ovo zaista takovo. U
granicama strogo zaštitnih mjesta — naime u perimetru, —
mogu se uključiti i neka djelatna zemljišta, ako se pokaže potreba,
da se ista pošume i osiguraju, (čl. 49.)


Razpored kažnjivih djela.


Prekršaji šumarskoga zakona opredjeljuju se, isleđujusude prema niže izloženom redu.


Vrhu svakog prekršaja sastavljaju zapisnik samo organi
šumske vlasti. Prekršaje, koje otkriju kmetovi, općinski časnici
(savjetnici), vojne, policijske i druge službene osobe, priopćuju
se najbližoj šumskoj vlasti, koja nakon što providi fakta, sastavlja
nužni zapisnik, koji treba da sadržaje slijedeće :




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 689 —


c) do 1000 dekara u razmaku od 10 godina;


d) do 6000 dekara u razmaku od 15 godina;


e) veća od 5000 dekara u razmaku od 30 godina.


Svake godine treba, da se odnosni dio pošumi u kojem
se dvije godine prvo zabrani pasa blaga. Ova mjesta imadu
vlastnici ograditi zidom, opkopom, pleterom i drugim.
Novopošumljena mjesta, ma čije vlastničtvo bilo, oslobađaju
se za 30 god. od svakoga poreza.


Potrebno sjemenje i sadnice za pošumljavanje praznih
mjesta suglasno ovome zakonu, daje država bezplatno. Kopanje
jama, ograđivanje dotičnih mjesta, sijanje i zasađivanje po istima,
vrše sami vlasnici tih mjesta, dakako sve pod nadzorom šumske
vlasti.


Ove općinske i privatne šume, koje su u opće nepravilnim
gospodarenjem opustošene, te su sasvim rijetke i zakržljale,
treba da se obnove po gore navedenom redu.


Privatni šumoposjednici, koji ne pošume ili ne obnove
pripadajući im dio, kaznit će se globom prema ustanovama
ovoga zakona.


Ako cijelo selo ili neki žitelji otkazu, da izvrše propise
ovoga zakona (cl. 43.), šumska vlast će izvršiti posao na njihov
račun, za koju svrhu mogu da dignu potrebnu glavnicu iz zemljodjelske
banke. Ova glavnica zajedno sa kamatama sabire
se još iste godine od odnosnih lica po administrativnom redu,
te se vraća natrag u banku. (cl. 45.)


U uzrasloj šumi dozvoljava pašu rajonski šumarski nadzornik
na predlog šumara. Ova se bezuslovno zabranjuje u nedorasloj,
uzgojnoj i strogo uzgojnoj ;^šumi (t. j . u zaštitnim šumama
i zabranama).


Zaštitne šume.


Pod osobitu zaštitu potpadaju šume i prazna mjesta:


a) koja se nalaze na položajima, gdje se je bojati popuzina,
i koja služe za osiguranje djelatnog zemljišta i naseljenih
mjesta od poplave ili zasipavanja sa kamenom, pijeskom, snijegom
i drugim.




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 688 —


ne plaća se nikakova taksa. Iznimku čine od ovoga privatni
potoci i putevi. (čl. 35.)
Država i općine mogu da dadu koncesiju za pravljenje
izvjesnih šumskih puteva, željeznica, regulacije rijeka i drugo.


Općine, da podignu nužne šumske puteve mogu upotrijebiti
drvo iz svojih šuma; u tu svrhu mogu praviti i zajmove,
a za otplatu istoga, dozvoljeno im je unovčiti i stanovite šumske
produkte, kako odredi nadležna administrativna vlast.


Eksploatacija općinskih šuma na gospodarski način (t. j .
u vlastitoj režiji) vrši se pod neposrednim nadzorom države.


Pri eksploataciji državnih i općinskih suma bilo prodajom
ili na gospodarski način, u svakom slučaju treba uzimati domaće
najbliže radnike i vozare (kirajdžije). Slučajno da ovih
uzmanjka, ili se pak ne mogu složiti, da rade pod istim uvjetima
pod kojima bi drugi radnici, tada se uzimaju radnici i
vozari iz drugih mjesta (čl. 39.)


Uzgajanje šuma.


Najmanje jednom polovinom od državnih i jednom trećinom od
općinskih šuma, treba da se gospodari kao sa visokom šumom.


Sa privatnim kao i sa općinskim šumama, koje čine privatno
vlastničtvo, može se s njima gospodariti i mogu se preobraćati
u onu formu, kakvu im gospodarstvo zahtjeva, samo
ako nisu šume zaštitne.


Visoke šume bile čije mu drago, ne mogu da se sjeku u
manjoj ophodnji od 60 godina, a niske šume ne pri manjoj
ophodnji od 10 god., izuzam vrbe, topole, drena, bagrena, grabića
raznih vrsti trnja, kao i onih niskih suma, koje su opredjeljene
za dobivanje kore za štavljenje, lika i sadnica, gospodarenja
na glavu i kolosjeka — po predhodnom odobrenju šumara.


Prazna mjesta, određena prema postojećem zakonu, treba
da se pošume kako slijedi (čl. 41.).


a) mjesta do 100 dekara najkasnije za 4 godine;


b) do 500 dekara u razmaku od 7 godina;




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 687 —


1. svibnja do 15. kolovoza, a potvrđuje ih rajonski šumarski
nadzornik.
Privatna lica, koja se ne jave blagovremeno, da im se
sjecišta opredjele, mogu se obratiti šumaru i kašnje, ali za
učinjeni očevid dužni su mu platiti potrebne putne dnevnice,
(čl. 30.)


Cetinjasta šuma sječe se kroz cijelu godinu, a lisnata od


15. rujna do 1. travnja. Za to vrijeme treba da se posječe i
iznese sav materijal sa sjecišta.
Čišćenje šume od otpadaka i suhog drveća, može da se
vrši preko cijele godine po redu, što ga opredjeli šumar, a
potvrdi rajonski šumarski nadzornik.


Sječa šumskih izdanaka, od kojih se guli kora za štavljenje
(činenje) kože i dobivanje lika vrši se do 1. lipnja, a za lisnik
za hranu blaga od 1. kolovoza.


Sječa pruća, pritaka, obručeva i drugo slično dozvoljava
se i u zabranjeno vrijeme, no samo od lijeske, grabića, raznog
trnja, vrba i topola i to po redu, kako šumar opredjeli.


Privatni šumoposjednici mogu i u zabranjeno vrijeme sječe,
da posijeku u svojoj šumi potrebitu građu, u slučaju da stradaju
od požara, poplave i druge bijede, a u državnim i općinskim
šumama može se u tu svrhu posjeći samo takvi materijal,
koji se ne može kupiti na trgu, i to sa sjecišta za buduću
godinu (čl. 31.)


Cjenike za državne šume izrađuju šumari, a za općinske,
općinski savjet, a oba potvrdjuje rajonski šumarski nadzornik.
Ovi ne smiju trajati dulje od 3 godine.


Za podlogu pri procjenjivanju šumskih proizvoda uzima
se kubni metar.


Za laki i jeftini izvoz drva iz šume imadu se svuda, gdje
se pokaže potreba, napraviti šumski putevi, željeznice, vodare,
spuzalice i drugo. Otuđivanje za ovu svrhu potrebnog zemljišta,
vrši se po zskonu.


Za prevoz izrađenog drvnog šumskog materijala do tržnih
tačaka, bilo po suhom ili po vodi, preko zemljišta drugih sela.




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 686
opredjeljena sjecišta posijeku se na jedanput ili najviše na dva
puta u jednoj sezoni za sječu. Materijal se iznese, te ga općinski
savjet razdijeli na jednake dijelove među žitelje po obitelji.


Sječa i izrada drvnog materijala ne može da traje dulje
od dva mjeseca svaki put. Samo za vanredno ružnog vremena
i drugih važnih razloga može šumar da produlji rok još za 20 dana.


Kad se razdijeli dobiveni materijal u općinskoj šumi, svaki
je slobodan, da uzme svoj dio, Čim plati pravodobno propisanu
taksu po cjeniku.


Ako neko otkaže i ne će da primi pripadajući mu dio,
tada se isti stavlja općini na raspoloženje, da ga unovči na
koji god način hoće.


Kada neko selo i grad ne sječe određeno sjecište u općinskoj
šumi ili ako 20 dana prije isteklog roka za sječu, sjecište
u redu ne ostavi, obavlja sve potrebno šumar na račun
općine, u koju se svrhu potrebna svota u općinskom proračunu
predviđa (čl. 27.)


Za slučaj, ako se u državnoj i općinskoj šumi pojave
elementarne nepogode (požari, vjetrolomi, kukci i t. d.), te je
izrađeno i izneseno drvo od toga pretrpilo štete, može u sporazumu
sa ministarskim savjetom, ministarstvo za trgovinu i
zemljodjelstvo, da snizi taksu i promjeni uslove naplate. Ako
je pak opasnost veoma velika, može ministarstvo i novčano
da potpomogne, da se materijal iznese i šuma očisti.


Privatni sumoposjednici, koji imadu do 500 dekara šume,
koja nije zaštitna ni zabrana, mogu da je posjeku na jedanput
ili na sjecišta po predhodnoj dozvoli šamara. Veće šume od
500 dekara treba da se sijeku po izrađenim planovima za sječu.


U oba slučaja posjednici su dužni najkašnje za tri godine
iza sječe, da pomlade šumu na sjecištima, u protivnom slučaju
prekršitelji će se kazniti sa globom do 5 1. po jednom
dokazu prve godine, a za svaku slijedeću godinu sa 2 leva
više od poslednje globe (čl. 29.)


U šumama, čije mu drago bile, za koje nema izrađenih
posebnih planova za sječu, opredjeljuje sjecišta šumar od




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 685 —


Ako se postavljaju za više šumovlastnika opći stražari,
tada ih šumoposjednici prema prostoru šume razmjerno i
pladaju.


Sve državno i opdinsko šumarsko osoblje postavlja i otpušta
ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo, a niže rajonski
šumarski nadzornici na preporuku dotičnih šumara.


Plada šumarskim stražarima isplaćuje se iz općinske kase,
a odredjuje ju okružni upravitelj u sporazumu sa rajonskim
šumarskim nadzornikom. Nu ova ne može da bude manja od
40 leva mjesečno za pješake, 60 1. za konjanike i 75 1. za
starije stražare. (čl. 21.)


Državni, općinski i privatni šumarski stražari nose stanovitu
uniformu i oružje — državni na račun države, a općinski
na račun sela ili grada, čija je već šuma.


Privatni šumoposjednici dužni su da postave i nužni broj
čuvara. Njihove se prijave uzimaju kod suda u pretres samo
onda, ako su odobrene od dotičnog šumara.


Eksploatacija suma.


Državne i općinske šume eksploatiraju se po izrađenim
gospodarskim planovima, odjeljeno za svaku šumu. Svaki gospodarski
plan mora imati svrhu, da se osigura potrajnost u
šumskom gospodarstvu.


Gospodarske planove za državne i općinske šume izrađuju
šumarske vlasti, a trošak za izradu istih nosi sama država.


Eksploatacija državnih šuma vrši se na slijedeći način:


a) na gospodarski način po samoj državi; b) davanjem
koncesije i c) prodajom na trgu.


Drvni materijal dobiven pri gospodarskoj eksploataciji iz
državnih šuma, prodaje se ili pomoću državnih šumski marki (?)
po cijeni predviđenoj u cjeniku, ili na trgu. Od toga materijala
najprije se prodaje mjesnim žiteljima do 15 m^ na jednu
obitelj (čl. 24.) Općinske se šume eksploatiraju na isti naćin
kao i državne.


Osim gornjeg načina u općinskoj šumi, može da vi´ši
eksploataciju na sjecišta jošte i samo selo. U takom slučaju




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 684 —


Za čnvanje državnih šuma postavljeno je niže šumsko
osoblje, koje se sastoji od starijih i mlađih konjanika i mlađih
pješaka, šumskih stražara i stražara kontonera.


Broj nižeg šumarskog osoblja predviđa se svake godine u
proračunu, imajući u vidu, da ni na jednoga stražara ne otpadne
više od 15.000 dekara šume.


Za svaku administrativnu šumariju predviđa se od 3—7
starijih šumskih stražara.


Osim ovoga redovnog osoblja predviđa se svake godine u
proračunu po potrebi još i dovoljan broj šumskih pomodnika,
mjerača i drugog tehničkog osoblja.


Za rajonske šumarske nadzornike, šumare i procjenitelje
(taksatore) postavljaju se osobe, koje imadu višu ili srednju
naobrazbu, prvi osim toga treba da su služili najmanje 5 godina
u državnoj šumarskoj službi, a šumarski pomočnici postavljaju
se i sa nižom naobrazbom, ako ih nema sa višom.


Šumski stražari treba da su dosta pismeni i da su odslužili
vojnu dužnost, a stariji šumarski stražari treba da su
odslužili najmanje 5 godina kao mlađi; ovi se primaju iz
kursa ili ako imadu posebno šumarsko ili zemljodjelsko obrazovanje.


Za slučaj potrebe može ministarstvo da prima i tuđince
u šumarsku tehničku službu pod ugovorom, (cl. 17.)
Državni šumarski stražari stariji i mlađi mogu se koristiti
sa pravima, koja imadu i policijski stražari.


Sela, općine i privatna lica, koja imadu više od 60000
dekara šume, dužni su, da uzdržavaju napose »općinskog šumara
«, a oni, koji imaju manje šume od gornjega prostora,
vode nad istima, kao u opće i nad svima šumama, nadzor neposredno
državni šumari. Dapače dozvoljeno je, da se neka
susjedna sela i privatnici ukotare i da drže jednoga šumara.


Prema prostoru šume, općine su dužne, da uzdržavaju
potreban broj starijih i mlađih stražara kanlonera po istoj
normi kao i država.




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 683 —


zumu stranaka ili suglasno prema zakonu za otuđivanje u opdu
korist (eksproprijacija).


Za vrijeme od šest godina nakon publikovanja ovoga zakona,
imadu sve privatne, opdinske i državne šume i pašnjaci biti
ograničeni sa vidljivim i trajnim graničnim znacima.


U opće pri izlučivanju komada koje god vrsti, ima da se
po mogućnosti poluči zaokrugljeni oblik.
Ograničavanjem šuma ima da se po mogućnosti poluči zaokrugljeni
oblik.


Ograničavanje šuma ima da uslijedi najkašnje godinu dana
iza publikovanja ovoga zakona i treba, da se ovrsi u opredje-
Ijeno vrijeme, a svake godine treba, da se određeni razmjerni
dio ograniči. (Čl. 15.)


Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo izdati će potrebni
naputak za ograničavanje šuma i pašnjaka.
Privatni šumoposjednici, koji ne ograniče svake godine
pripadni im dio, kaznit će se godišnje globom od 100 leva.


Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo može da proda
javnom licitacijom u korist državne kase one državne šumice,
koje su manje od 3000 dekara*, čiji se nadzor i gospodarstvo


po državu ne isplaćuje. Na isti se način prodaju i odjeljeni
komadi općinske šume do 100 dekara. (čl. 16.)
Uprava suma.
Opći nadzor nad svim šumama u Kneževini vodi mini


starstvo za trgovinu i zemljodjelstvo sa svojim podčinjenim
organima, koji su za vršenje istoga razdijeljeni po zemlji u
smislu ovoga zakona.


U tu svrhu se nalazi pri ministarstvu šumarski odsjek
sa slijedećim osobljem: jedan načelnik (šef) odsjeka, jedan
glavni nadzornik (revizor), jedan šumski inžinir i dva načelnikova
pomoćnika, svi sa višom naobrazbom.


Cijela Kneževina razdieljena je na šest šumskih rajona, a
svi skupa na četrdeset administrativnih šumarija, a svaka šumarija
na nekoliko šumskih gospodarskih jedinica.


* U Bugarskoj je jedinica za površinu dekar (t. j . 10 ara ^ 1000 m´).


ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 682 —


Sto treba od današnjih državnih, opdinskih i privatnih
šuma na zemljištu svakoga sela i nadalje, da bude predmetom
šumskog gospodarstva, koja pozna mjesta da se iznova pošume,
koja mjesta treba da ostaju za stalne pašnjake za mjesnu korist,
koja za djelatnu zemlju, a koje šume i mjesta imadu da budu
zaštitna i zabrane t. j . uzgojna i strogo uzgojna, opredjelit 6e
jedna komisija, koja se sastoji od jednoga šumara kao predsjednika,
a članovi su: nadzornik zemljodjelstva, dva vješta zemljodjelca,
izabrana od okružnog odbora, a odobreni po Ministarstvu
za trgovinu i zemljodjelstvo, i mjesnoga kmeta.


Putne i daevne troškove za rad ovih komisija plaća država
izuzevši mjesnoga kmeta.
Rešenja ovih komisija dobivaju svoju snagu odmah, čim
ih potvrdi Ministarstvo za trgovinu i zemljodjelstvo.


Uživanje tih pašnjaka, opredjeljenih po toj komisiji za
mjesno blago u državnim i općinskim šumama, daje se besplatno.
Izlučena mjesta na gornji način od državnih i općinskih
suma za djelatna zemljišta prodaju se samo susjednim žiteljima.
Pri izlučivanju takovih mjesta za pašnjake i djelatna zemljišta,
treba da ima komisija u vidu samo takove šume, koje
nemaju nikakove budućaosti, da nisu zaštitne (uzgojne), da su
blizu sela i potoka, i da imaju duboku i plodnu doljnju podlogu.


Samo ona mjesta mogu se izuzeti, da se ne izluče kao
šumski predjeh, koja je komisija opredjelila za pretvorbu u
djelatna zemljišta, (čl. 12.)


Pri izvrsivanju toga svoga posla, treba komisija da ima
pred očima slijedeće:


1. čisto brdska sela treba da imadu najmanje 457o od
cjelokupnog zemljišta pokrito sa šumom ;
2. Srednje brdska mjesta najmanje 257o i
3. Cista poljodjelska mjesta najmanje 67o. (čl. 13.)
Ona zemljišta i šume, koje se nalaze u unutrašnjosti državnih
ili općinskih šuma ili se u ove protežu, da im oblik
kvare, imadu se otuđiti u korist vlasnika šume ili zamjeniti sa
drugim zemljištem iste vrijednosti. Otuđivanje se vrši u spora




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 681 —


Močvare su državna svojina.
Opdinske šume prve vrsti su neotuđive, dočim o svojimi
drugih reševa komisija, postavljena od Ministarskog savjeta, (čl. 1)


Za vrijeme od dvije godine, od kako je ovaj zakon publikovan,
imadu mjesni šumari opredjeliti i ustanoviti u zapisniku
(protokolu) granice svih općinskih, državnih i privatnih šuma
i pašnjaka.


Ove protokole imadu potpisati susjedi odnosnih šuma, te
ako nisu sporazumni sa radom šumara, imadu pravo utoka u
roku od dva mjeseca. Ne podnesu li utok za to vrijeme dobivaju
moć, kao da su potpisani, nakon što bude objelodanjeni
u »Državnom Vjesniku.« Ove će sporove prvo resa vati jedaa
komisija u sporazumku sa mjesnim šumarom. Ista se sastoji od
predsjednika ili podpredsjednika mjesnog okružnog suda kao
predsjednika komisije i članova: od jednog člana mjesnog okružnog
suda izabranog po vijećnicima toga suda, i mjesnog mirovnog sudije.


Proti rešenju ove komisije pristoji pravo nezadovoljnoj strani
priziv pred vrhovnu komisiju, koja se sastoji od dva sudca
mjesnog apelativnog suda, izabrata na općem zboru toga suda
i jednoga sudije od okružnog suda, neizključujući predsjednika
ili podpredsjednika kojega bira opći zbor okružnoga suda. Rešenja
ove vrhovne komisije su pravomoćna. (61. 5.)


Ove komisije rešavaju sporove kako za granice, tako i za
svojinu šuma i pašnjaka: a) među državnu i općinsku, b) među
državnu i privatnih lica c) među općine od općine i d) medju
općina i privatnih lica.


Ove komisije rešavaju svaki spor na licu mjesta po redu,
kako su već prizivi stigli. Komisije su dužne, da stranke upute
na pomirnu pogodbu, dočim se država ne može, da upušta u
pogodbu sa strankama. Ove pogodbe za općine treba da budu
utvrđene po postojećem redu (čl. 7.)


Do kraja mjeseca ožujka svake godine predsjednici apelativnoga
i okružnoga sudišta imadu razdjeliti svoje poslove po
pravilima izloženim u ovom zakonu.


Prvonačelna komisija rešava sve sporove bez sudbenih troškova.




ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 680 —


tičnom životu, a na korist svoga naroda. Velim spremniji radi
toga, što su ovđe slušatelji u manjem broju, te svaki uz prinuđenu
kolegijalnost jedan drugoga bodri na rad, a osim toga
su i svakome pojedincu mnogo pristupačniji pojedini objekti pri
praktičnim demostracijama.


Osim toga velika je materijalna blagodat, što su ovđe životne
prilike možda jeftinije, nego ma u kojem drugom mjestu
gdje se nalazi visoka šumarska škola. Sve je ovo sigurno. Bugarska
je vlada uvidila, te je pošla pravim putem, a ne kao n.
pr. susjedna nam Srbija radi baš protivno, te šalje svoje pitomce
najviše samo u Njemačku i Francusku, što je bez zazora
svake zamjere vrijedno.


Prije nego prijeđemo na sam sadržaj današnjeg bugarskog
šumarskog zakona, valja spomenuti, da se sam zakon prema
svojoj sadržini kretao u što tješnjim granicama šumarske znanosti,
te je radi toga i sadržaj istoga dosta skučen, a i manjkav.
Naprotiv pravilnik, koji je izdat za provađanje istoga zakona,
jeste mnogo opsežniji. Isti je po svojoj suštini za šumara interesantniji
od samoga zakona, te ćemo se i s njim kašnje u
kratko pozabaviti.


Današnji šumarski zakon, koji je stupio u krepost 25.
veljače* 1904. zamjenio je stari zakon od 21. ožujka 1897. god.


Opća razdioba šuma.


Po ovome današnjem zakonu dijele se sve šume u kneževini
Bugarskoj: a) na privatne, b) općinske i c) državne.
Privatne su šume one, koje su vlasničtvo privatnih i juridičkih
osoba. !


Općinske su šume dvojake: šume, koje su od davnine
ustupljene njekomn gradu ili selu na vječito uživanje, i šume,
koje su privatno imanje općina.


Državne šume jesu one, koje nisu ni privatnih lica ni
općinske.


* Radi lakšeg pregleda svi su datumi uzeti ovdje po starom kalendaru.


ŠUMARSKI LIST 12/1904 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 679 S
toga treba samo propise naredbevis. kr, zem.
vlade od 17. prosinca 1902. broj 60926. shodno protegnuti
i na uredovanja odredjena u §. 1. naputka,
pak je time riešeno i pitanje glede
oblastnog političkog uredjenja usurpacija
šuma i pašnjaka zemljištnih zajednica!


Pošto u Hrvatskoj i Slavoniji ima na posjedu naših zemljištnih
zajednica, neizmjerno mnogo usurpiranoga tla, šuma i
pašnjaka, bilo bi od prieke nužde, da nadležni
faktori i ovome velevažnome pitanju posvete
štoviše pažnje, naročito na zemljištne zajednice
u bivšem krajiškom području!


Dok se posjedovni odnošaji zem. zajednica kod nas ne
urede, ne može se u obće ni pomisliti na gospodarstveno uredjenje
šuma i pašnjaka, naročito u bivšoj Voj. Krajini.


Nadamo se, da ćemo i u tom pogledu željenu svrhu postidi,
pošto je to u obćem interesu, a naročito u interesu zemljištnih
zajednica!


Daj Bože, da se ovdje ueobistini ona latinska: »Oleum
et operam perdidi!«


O šumarstvu Bugarske.


Biti će svakako od interesa ne samo po naše stručnjake,
nego de bez sumnje zanimati i druge ljubitelja šumarstva, ako
pred njih iznesemo najnovije zasade o šumarskim prilikama
bratske kneževine Bugarske. To će više biti od interesa, što
Bugarska osjećajući i gajeći više simpatije za slavenske naučne
zavode, nego li za neslavanske, šalje ovamo svake godine po
nekoliko svojih pitomaca na našu šumarsku akademiju. Uvjerena
sjedne strane, da će joj pitomci moći ovdje lakše svladati
one male poteškoće u svom slavenskom jeziku, a s druge strane
da će odavde još spremniji otići u svoju domovinu, nego li sa
drugih neslavenskih zavoda ove vrsti, gdje će svoje stečeno
teoretičko i praktično znanje primjeniti u svom budućem prak