DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 607 — donekle u redovitim drvosjecima i proredama, naravno po izmjeri pravoužitnog katastra, što je svakako i pravedno, doeim izvišicu potrebe može si svaki pravoužitnik dozvoljenim putem podmiriti kupom u redovitim sječinama u šumama imovne obćine, nadalje u državnim šumama, a donekle i iz zemljištnih zajednica, nadalje dozvoljenim pobiranjem ležike i suhara koli u državnim toli i u šumama imovne obćine, kao i izrabljivanjem privatnih ter još neuredjenih obćinskih grmova. Pomanjkanje gorivog drva, kod imovne obćine II. banske nije indi uvjek i jedini bitni razlog pomnažanju šumskim štetama. Da se narod množi i tog se strašiti ne treba, jer kad bi naš čovjek samo umno radio i gospodario, sve bi dobro bilo, al ovako bojat se je, da će našeg naroda ponestajati, a tim i potrebe na drvu za njegovo kućanstvo postaju onda konačno izlišne. Naseljenici i nepravoužitniei mogu takodjer svoje potrebe na drvu bud u državnim bud u šumama imovnih obćina kao i u privatnim, na pošteni način podmirivati, ako samo hoću. Pomnožanje naroda i njikovih kuća ne može dakle biti krivo, da šumske štete danomice rastu, već je tomu uz prednavedenu razloge krivnja ta, što su šumoštetnici pohlepni za časovitom koristi, nadalje što ima bezdušnih trgovčića, koji se na račun šumskih šteta pomažu i okorišćuju i što ima opet i takovih, koji se na lahki načip i bezbrižno uznastoje obskrbljivati sa potrebnim drvetom. Na odaljenije sječine mora se narod priučiti, jer mu drugo ne preostaje, ako umno raditi hoće, tako isto i na težki izvoz uzaludno se je tužiti, doČim si puteve sam popravljati može ; danas nisu vremena takova, da se mogu takova uživanja očekivati lagodno bez muke. Drvna tržišta mogu se uredjivati po poduzetnicima, ali ne po šumskoj upravi naročito imovne obćine i to u svrhu podmirivanja gorivih drva, jer bi tada premnogo takovih tržišta urediti trebalo, što račun imovne obćine nikako podnosio ne bi. Da šume imovne obćine stradavaju od šumskih šteta i da im je mjestimice i sam obstanak ugrožen, to je istina koja |