DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 652 — Iz šuinarstva Kranjske. Sveukupna šumska površina iznaša 441.966 ha., a dijele se na pet šumarskih kotara tako, da svaki od pet kotarskih šumarskih telmičara postavljenih u Kranjskoj ima svoju djelatnost da rasprostre na 88.393 ha. poprečno — zaista znatnu površinu. Ovoj se površini iraadu pribrojiti još ona kraška zemljišta, koja će se prema programu u idućoj četvrtini stoljeća opet privesti šumskoj kulturi. Djelatnost pomenutih organa je takodjer od velike koristi. U prošloj godini 1903. njihovom je pobudom u 288 slučajeva pošumljena sveukupna površina od 162-79 ha, U 211 slučajeva oni su prouzročili odredbe i ostale mjere proti opustošenju šuma u ukupnoj površini od 255´09 ha. U 14 slučajeva stavljeno je 397 ha. šume pod zaštitu. Nema gotovo ni jedne pokrajine, gdje ima razmjerno toliko zaštitnih šuma kao u Kranjskoj. Kako je prema statistici objelodanjenoj prije kratkog vremena po ministarstvu za poljodjelstvo iznijeto, označeno je sveukupne površine ništa manje nego 176.679 ha. kao zaštitna šuma. U 555 slučajeva prošle godine 1903. pošumljena je sveukupna površina od 464"69 ha. Šumarski tehničari političke uprave kojima je 13 pomoćnika (Forsticort) pridijeljeno, uzgajali su šumske biljke u devet šumskih uzgojnih razsadnika, koji iznašaju svi skupa 55.5o0 ha. Iz ovih je rasadnika u godini 1903. ništa manje, nego 6,791.900 komada biljki izručeno. Poimce se ovome rasadniku u Ljubljani posvećuje osobita njega, te je vrlo ugledan i svake ga godine posvećuju domaći i strani šumari, koji si žele o cjeloj shodnosti takovih nasada znanje prisvojiti. Iz ovih razsadnika je dobiven za pošumljivanje krasa u Kranjskoj sav potrebni biljni materijal, od kojega je u godini 1903. u ovu svrhu 2,577.000 komada biljka upotrebljeno. Inače razpoložive biljke su odpo. slane općinama i privatnim šumoposjednicima u zemlji; šta više jedan je dio odaslan u Dolnju Austriju, gdje se takodjer mnogo biljki traži, tako da se ne može niti iz svih državnih i zemaljskih vrtova potpuno tražnji udovoljiti. U proljeću 1903. posijano je u razsadniku u Ljubljani 368 kg. sjemenja, iz koga je dobiveno 12 milijuna biljka. Koncem godine nalazilo se na istom 20 milijuna biljka različitih vrsti, ali najviše crnoga boi-a i smreke. U Kranjskoj je dosada 5071´59 ha. krasa pošumljeno, a stanje je tih šumskih nasada osobito povoljno. U starijim kulturama u Lembriju, Framlju, Dornegu, Sv. Vidu i Sinadolu podsadjeno je u jeseni 1903. godine 400 kg. hrastovog i 315 kg. jelovog sjemenja u svrhu, da se uzgoji potrebno nizko drveće. Za zaštitu kultura podignuto je 1025 m. suhozida. Žalibože su šume i kulture, poimence u kolaru Postojne napali štetni kukci, i to borov savijač i četnik, a one u kotaru Postojne, Radmannsdorfu i Rudolfs \v ertu smrekov pisar. Osim toga je 87´77 ha. šume u 21 slučaju usljed požara oštećeno. |