DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 651 — za parenje i leglo gušće stisnuU, vlada uvjek nemir u reviru, pošto se TA to vrijeme sveza između pojedinih parova raskinula i družtvenost iščezla. One koke, koje moraju otići, isčeznu dalje i traže tada takova skloništa, gdje na leglu neće biti smetane. Tako se dogodi, da se na susjednim brdeljcima i visovima pojedini parovi mladih koka uzgoje, te i pj-eko ljeta tamo ostanu. Nadođe li kasna jesen sa takovim okolnostima, da priječi tražnju hrane, manjka na visoravni izleženim kokama na brežnatim poljima poslije žetve k tome još i svake zaštite tako, da se one moraju skloniti u visoku šumu ili susjedne gustiše, tada će ove povorke jednoga dana svoje domaće skrovište ostaviti i otići u ravnicu, gdje još uvjek imadu hrane u izobilju, gdje se opet združe. U proljeće zaputi so opet nekoliko parova na stara domaća skloništa po brdeljcima. Ako iznenadno uskrsnu v eliki čopori jarebica u vinogradima za vrijeme kasne jeseni, ima se pripisati najviše samo toj okolnosti, da ova koka ima neku osobitu ljubav za zrelo grožđe i za to za vrijeme berbe ide u predjele bogate na vinogradima. U istinu susreće lovac u krajevima, gdje se uzgajaju vinogradi, za vrieme berbe često velike čopore koka, koje tu sigurno prije nisu bile. Kako ove dolaze amo i šta traže ovđe ? Općenito se uzima, da ih onamo mame zrele jagode, gdje se neko vrijeme dobro provađaju. Ali su suglasna istraživanja iznijela, koja su u tim krajevima činjena, da jarebice onamo ne privlače zrele jagode od grožđa, nego navlastito mali goli pužići, koji se u to doba po vinogradima često u dosta znatnoj množini nalaze. Istraživanja su dokazala, da su koke po vinogradima za vrijeme berbe, a i kašnje još veliku množinu pužića uništile, a samo sporedno grožđe nagrizale. Jarebica se mora označiti kao sveopća proždrljivica. One ne prezire nikakovu hranu, ipak kako opažanja i istraživanja uče, u opće više vole životinjsku, nego li bilinsku hranu. Premda se njihova glavna hrana za dulje doba godine sastoji iz biljne hrane od žitarica i sjemenja, ipak uništuju za to vrijeme i veliku množinu kukaca, osobito pužića, koje pomno traže, i kako se čini od svake druge hrane ovu najrađe imadu. Kada se uzgajaju mlade jarebice, pa se čine opažanja, primjećeno je, da mlada jata vole više životinjsku hranu, nego li najbolje sjemenjenajslađe bilje tako, da se dakle već u mladih koka pokazuje veća ljubav za životinjsku hranu. Da se dakle jarebice u većem broju u jeseni po vinogradima nađu, ima se tražiti prije uzrok u tome, što se u to vrijeme iznenadno pojavi po vinogradima velika množina kukaca, osobito pužića, koji prestavljaju traženu hranu, nego li u tome,´da jarebice ostavlja svoja polja radi zreloga grožđa i da se radi toga povlači u vinograde. Pi´eveo V. V. |
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 652 — Iz šuinarstva Kranjske. Sveukupna šumska površina iznaša 441.966 ha., a dijele se na pet šumarskih kotara tako, da svaki od pet kotarskih šumarskih telmičara postavljenih u Kranjskoj ima svoju djelatnost da rasprostre na 88.393 ha. poprečno — zaista znatnu površinu. Ovoj se površini iraadu pribrojiti još ona kraška zemljišta, koja će se prema programu u idućoj četvrtini stoljeća opet privesti šumskoj kulturi. Djelatnost pomenutih organa je takodjer od velike koristi. U prošloj godini 1903. njihovom je pobudom u 288 slučajeva pošumljena sveukupna površina od 162-79 ha, U 211 slučajeva oni su prouzročili odredbe i ostale mjere proti opustošenju šuma u ukupnoj površini od 255´09 ha. U 14 slučajeva stavljeno je 397 ha. šume pod zaštitu. Nema gotovo ni jedne pokrajine, gdje ima razmjerno toliko zaštitnih šuma kao u Kranjskoj. Kako je prema statistici objelodanjenoj prije kratkog vremena po ministarstvu za poljodjelstvo iznijeto, označeno je sveukupne površine ništa manje nego 176.679 ha. kao zaštitna šuma. U 555 slučajeva prošle godine 1903. pošumljena je sveukupna površina od 464"69 ha. Šumarski tehničari političke uprave kojima je 13 pomoćnika (Forsticort) pridijeljeno, uzgajali su šumske biljke u devet šumskih uzgojnih razsadnika, koji iznašaju svi skupa 55.5o0 ha. Iz ovih je rasadnika u godini 1903. ništa manje, nego 6,791.900 komada biljki izručeno. Poimce se ovome rasadniku u Ljubljani posvećuje osobita njega, te je vrlo ugledan i svake ga godine posvećuju domaći i strani šumari, koji si žele o cjeloj shodnosti takovih nasada znanje prisvojiti. Iz ovih razsadnika je dobiven za pošumljivanje krasa u Kranjskoj sav potrebni biljni materijal, od kojega je u godini 1903. u ovu svrhu 2,577.000 komada biljka upotrebljeno. Inače razpoložive biljke su odpo. slane općinama i privatnim šumoposjednicima u zemlji; šta više jedan je dio odaslan u Dolnju Austriju, gdje se takodjer mnogo biljki traži, tako da se ne može niti iz svih državnih i zemaljskih vrtova potpuno tražnji udovoljiti. U proljeću 1903. posijano je u razsadniku u Ljubljani 368 kg. sjemenja, iz koga je dobiveno 12 milijuna biljka. Koncem godine nalazilo se na istom 20 milijuna biljka različitih vrsti, ali najviše crnoga boi-a i smreke. U Kranjskoj je dosada 5071´59 ha. krasa pošumljeno, a stanje je tih šumskih nasada osobito povoljno. U starijim kulturama u Lembriju, Framlju, Dornegu, Sv. Vidu i Sinadolu podsadjeno je u jeseni 1903. godine 400 kg. hrastovog i 315 kg. jelovog sjemenja u svrhu, da se uzgoji potrebno nizko drveće. Za zaštitu kultura podignuto je 1025 m. suhozida. Žalibože su šume i kulture, poimence u kolaru Postojne napali štetni kukci, i to borov savijač i četnik, a one u kotaru Postojne, Radmannsdorfu i Rudolfs \v ertu smrekov pisar. Osim toga je 87´77 ha. šume u 21 slučaju usljed požara oštećeno. |
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 653 — Da se zapriječi pogibelj od požara i iiukaca preduzeto je čišćenje sječina, šteta od požara nadol^nadjena, a kukci su pravodobno uništeni. Preveo V. V. Dodatak uredničtva, Bili bi u velike zahvalni našoj vis. kr. zemalj. vladi, kad bi i ona pristupila izdavanju godišnjih ili bar periodičkih izvještaja odnosećih se naše šumarstvo. Kako već jednoć spomenusmo, mi primjerice točno znamo koliko je biljka zasađjeno pojedinih godina na krasu u Kranjskoj, Istri, Gorici itd. nu koliko je kod nas, to ne znamo — a je li to pravo ? ! K referatu i koreferatu o šumskim štetama koje, kako obe ćasmo, u ovom broju donosimo i o kojima se je vodila razprava na minuloj glavnoj skupštini našega družtva, primietiti nam je, da isti nisu onako izcrpivi, kako smo mislili da će biti, kad srao svojedobno u ovomu listu nabacili, da bi to bio zgodan tema za razpi-avu na ovogodišnjoj glavnoj družtv. skupštini. Gg. referent i koreterent obradili su taj tema samo sa stanovišta imovno obćinskoga, a ne i s drugih. Nuždno je s toga 0 tom za nas gorućem pitanju, ter za pravo rak-rani našega šumarstva i s ostalih gledišta potanko progovoriti, tako da se isto sa svijuh gledišta promotri. I sami htjedosmo se toga posla primili, te nadopunjak gornjem referatu i koreferatu napisati, nu kako nam se je jedan naših vrstnih stručnjaka — kojemu po njegovom službenom položaju te stvari još i bolje poznate biti mogu nego li nami — ponudio, da će to učiniti, ođustasmo od naše namjere, te ćemo njegov nadopunjak odmah u ovomu našemu listu štampati čim nam stigne. Držimo naime, da se razpravljanje o tom pitanju ne smije tako dugo s dnevnoga reda skinuti, dok u obće ne budemo skroz na čistu, koji su pravi uzroci abnormalno velikih šumskih šteta i koja bi se sva sredstva poduzeti morala, da se tomu velikomu zlu s uspjehom na put stati može. Produljenje trajanja nauka u kr. ug. rudarskoj i šumarskoj akademiji u Sčarnici. Novom naredbom, koja je stupila na snagu već početkom ove naukovno godine 1904./5., trajati će od sele naukovanje i u šumarskom odjelu četiri godine — dakle jednu godinu više nego do sele. I u Austriji se o tom, kako smo i o ovom listu svojedobno izviestili smo, radi, pak se je već glede toga mnogo raspravljalo, te je i po interesovanim krugovima u principu četirigodišnje naukovanje prihvaćeno, samo još do provedbe došlo nije, nu gotovo ne ima sumnje da će doskora doći. Za takovo produljene šumarskih nauka od šest na osam semestara vojuje više važnih razloga, od kojih je ponajvažniji preterećenje, naime prekomjerno velik broj sati predavanja i vježba gotovo u svim semestrima. Kako je naučna osnova naše zagrebačke kr. šumarske akademije udešena prema osnovama sličnih zavoda, naročito kralj. ugar. |
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 654 šumarske akademije ščavničke, tražili bi isti nastavn i zahtjevi — doduše slab materijalni položaj absolvenata u kasnijoj službi ne bi lo bar za sada opravdati mogao — da se i u nas podjc istom stazom. Da i mi podjemo istom stazom, kojom seje pošlo u susjednoj Ugarskoj u tom smjeru, odlučan je još jedan važan i specialno naš razlog, naime da i s ove strane ne bude nikakovoga prigovora onim našim absolventima, koji žele polučiti namještenje kod uprave naših državnih šuma. U tom nas mišljenju najbolje učvršćuje činjenica, što još do danas nisu riešene u Budimpešti molbe ni onih naših domaćih akademičara, koji su kao prvi molili za namještenje kod uprave naših državnih šuma. Da pako naši svršeni akademičari budu namještani kod uprave državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji pitanje ne samo u obće važno, već ga smatrasmo upravo životnim pitanjem za mladu našu zagrebačku šumarsku akademiju. Sa lu-vatske strane učinjeno je do sele sve, da se upravi državnih šuma dade prilika namještati u Hrvatskoj i Slavoniji podpunoma kvalificirane domaće ljude a sposobne odmah propisanim slnžbenini jezikom uredovati i sa strankami obćiti, a do te vrhovne uprave stoji, da se tim prilikama u korist toli šumske uprave toli naroda posluži. Za nas je pako, kako već gore spomenusmo, to pitanje od osobite važnosti, te se ne smije staviti s dnevnoga reda, dok ne bude u smislu našeg temeljnog zakona i prava riešeno. Da ga pako i vrhovna uprava državnih šuma, što prije na dnevni red stavi, naša je žejja i molba, a svakako — dugim čekanjem — i podpunoma opravdana. NoTa naredl)a o kupovanju i izvozu žira, koju smo u prošlom broju našega lista u cielosti priobćili, djeluje povoljno na cienu žira i na solidnu konkurenciju, kako smo sa mjerodavne strane dočuli, prem smo u domaćem novinstvu primietili i glasova, koji tu naredbu simpatično primili nisu. Naša šumska uprava i neki dopisnici našili politickili dnevnika. Dok su ljudi ljudi, a ne angjeli, biti će nedostataka a i grieha svagdje, pa tako i u upravi u obće, napose u šumarskoj s kojom naš seljak-ratar naprestano u dodir dolazi. Pak kad se ti nedostatci i gricsi naročito u opozicijonalnira glasilima nekoj puta na javu iznesu i žigošu, ne bi to mogli smatrati neopravdanim, nedozvoljenim i štetnim. Nu kada se iznose griesi koji ne postoje ili neznatni manjci tako predoče, da je vriedi ona narodna da je „od muhe postao vol", tadi niti je to opravdano ni svrsi shodno. Na ova razmatranja ponukaše nas češći dopisi priobćeni u raznim našim većinom opozicijonalnim novinama, u kojima je govor i o našoj šumskoj upravi. Ti su dopisi često bez svake objektivnosti o čem smo se već opetovano osvjedočili, zanimajuć se potanko za pojedine u takovim dopisima iznesene činjenice. U pretežnoj većini slučajeva |
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 655 — došli smo do temeljitog osvjedočenja, da su mnoge činjenice u skroz krivom svjetlu prikazano, izopačeno, li da u obće ne stoje, pak bi stoga bilo u interesu sama stvari, da dopisnici dopro pripaze od koga se o pojedinim slučajevima informirati daju, odnosno da i same redakcije primaju i uvrštuju samo one dopise, koji im dolaze od osoba, koje dobro poznavaju i kojih osobna svojstva pružaju dovoljno jamstva, da su im navodi istiniti i objektivno pisani, naročito onda ako su dopisnici takove osobe, koje su u nekom slučaju osobito zainteresovane. Jer kakove su posliedice ovakovog neobjektivnog, pače čestog neistinitog predočivanja činjenica ? Posliedice su obično te, da se pojedini slučajevi točno iztražuju a sve mamjeri da se nedostatak ili grieh izpravi, ako se nađje. A kad tamo vidi se da ne ima na stvari ništa ili se stvar ima baš protivno nego to dopisnik kazuje. Opetuje li se to češće, ne smatraju tad ni ozbiljni dopisi ozbiljnima, a tad to može doista biti od velike šteto. Na poziv glede uplate članarino sadržan medju oglasima u ovom broju našega lista naročito upozorujemo p. n. gg. članove i to toli u njihovom interesu samom a tako i u interesu našega družtva. Br. 81.432. Ogl Od strane kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove stavlja se ovime do sveobćega znanja, da će se u smislu normativne naredbe od 18. listopada 1886. broj 33.094. i od 21. svibnja 1890. br. 12.782 državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gospodarenja obdržavati dne 28. i sliedećih dana mjeseca studena 1904. Odnosne u smislu citirane naredbe pod brojem 33.094 ex 1886. sastavljene i propisno biljegovane raolbeniee imadu se neposredno upraviti na osobu predsjednika izpitnog povjerenstva gospodina Roborta Fischbacha, kr. zemaljskog šumarskog nadzornika I. razreda u Zagrebu, najkasnije do 15. studenoga 1904. U Zagrebu, dne 21. listopada 1904. Kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlada, odjel za unutarnje poslove |
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 656 — Broj 11.929. Oglas dražbe. Povodom odpisa velc^lavaog upravnog odbora županije belovarsko križevačke od 24. rujna t. g. broj 1967 obdržavati će se dne 15. stu denog a u 10 sati prije podne javna pismena dražba vrhu 1260 kom. hrastovih stabalah nalazećih se u predzabrani „Vranje" z. z. Lonjica- Peskovac udaljena od Vrbovca 6 kl. 2 kl., od glavne ceste koja vodi iz Zagreba u Vrbovac, gdje je i željeznička stanica. Ista hrastova stabla procienjena su na 14´79 m^ ejepke 413-00 m´ gradje i tvoriva, 106´54 m´-* balvana 281 kom. podvlaka Drva i odpadci ostaju ovlaštenicima kao gorivo drvo te nisu u procjenu uzeta, đoeim je gore označena drvna masa procienjena na 11.440 kr. 12 fil. Rok za izradbu i izvoz ustanovljen je do .31./VI1. 1905 (pete). — Dražba obavljati će se pismeno, na brzojavne ponude kao i na naknadno stigavšc neće se uzeti obzir. Pismene ponude propisno biljegovane sa točnom oznakom dražbenog predmeta i sa točno iiavedenimi brojevi i slovi označenom svotnom ponudom primaju se do 15. studena 1904. kod obć. poglavarstva u Vrbovcu, te se imadu najkasnije do 12 sati prije podne dražbu vodećem činovniku predati. Nudioc imade uz svoje ime i prezime, boravište i uz vlastoručni pođpis u ponudi očitovati, da su mu dražboprodajni uvjeti poznati da se njima podvrgava, te da će takove ili sam ili kroz svoga punomoćnika podpisati. Ponudi mora priležati 107o procjenbene svote u ime žaobine u gotovom novcu ili u tečaju stojećim couponima ili talonom obloženim državnim austro-ugarskim papirima ili u inim pupilarnu sjegurnost imajućim efektima, koji se sa 5"/o i^-pod kurzovne vriednosti primaju. Na omotu pismene ponude mora uz naslov izrično ubilježono stajati : „Ponuda za prodaju 260 kom. hrastovih stabala nalazećih se u šumi Vranje zem. zajednice Lonjica-Peskovec, koja će se kod obć. poglavarstva u Vrbovcu na dne 15. studena 1904. obdržavati." Dražbeni uvjeti mogu se na uvid dobiti svakim danom za vrieme uredovnih salih kod obćinskog poglavarstva u Vrbovcu. Kr. kotarska oblast. u K r i ž 8 V c i h, 25. listopada 1904. Kr. kotarski predstojnik: Benak v. r. |