DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 650 — u daleke krajeve, nego na upadnuće ovih koka u takova domaća skloništa, koja su u blizini zgodnih krajeva, u kojima se brzo mogu priviknuti. Ovi se doseljenice na novom mjestu dugo ne zadržavaju, nego većinom bez traga izčeznu, kada misle, da je tomu došlo vrijeme. Da bi se ovakova slegla jata, koja se često u znatnom broju pojave — u visokim sjevernim predjelima su ovakova jata već opažena do 100 komada na broju — prilagodila i na mjestima svoga nastanjenja ostala, broji se među najveće rijetkosti. U našim predjelima, koliko nam je poznato, možemo govoriti samo o manjim jatama tih selećih se koka, koje jedva da prekoračuju u grupi 25 do 40 komada. Nagon za iznenadnom promjenom mjesta čini pak u prvom redu oskudica na korisnoj hrani i napokon dobne elementarne nepogode na domaćem skloništu. Po svemu izgledu nije bila jarebica od naravi opredijeljena za stalnu pticu, nego je ona to postala tek navikom. Iztraživanja su pokazala, da jarebica pripada starom svijetu, čija je ali povjest još razmjerno mladog datuma. Uzima se, da su se one širile od jugo-iztoka prema sjeveru i sjeveru-zapadu, pri čemu su slijedile kulture žitarica. Čim su prostranija područja obrasla sa žitaricama, tim se jarebica bolje osjeća i ne nalazi više povoda, da provodi nemirni život, da svoju životnu obstojnost osigura. Ona se ustali i čini se, da je izgubila naklonost za selenje. Samo u onim krajevima pokoravaju se nagonu, da domaća mjesta za kratko vrijeme ostavljaju, gdje nastupe mjestimično oskudni odnošaji na hrani ili gdje elementarni uplivi priječe tražnju hrane. Može se uzeti, da je jarebica najvjerniji privrženik poljodjelca; s njim napreduje i s njim se širi u kultiviranim predjelima. Ona nema više razloga, da se seli, pošto se korisnom obradom pustoši i stepa uvjek nova područja stvaraju, na koja se tada jarebica također naskoro stalno naseli i ustali. Što se tiče gomilanja poljskih koka u visokokultiviranim predjelima i upada većiti jata u vinograde, gdje se inače u neznatnom broju mogahu naći, to se ne može, kako je već gore napomenuto u potpunom smislu nazvati selenjem, isto kao što proširivanje i napredovanje kulture zemljišta, nego to ima samo mjesni značaj. Imamo na primjer pred sobom plodnu površinu, na kojoj se nižu humci i brežuljci. Na ravnoj površini jeste lov na poljske koke krasan, t. j . množina jarebica je vrlo znatna Prema iskustvu znamo, da za vrijeme parenja, svaki par poljskih koka neko određeno mjesto za se zaume i u nekom malenom krugu nikoji drugi par ne trpi, pa se radi toga često prepiru. Ako je pri zaključku lova još dosta koka preostalo, tada će se ove u proljeće time izravnati, da mora jedan dio od pojedinih parova — a svi su u većini slučajeva mlade koke — tražiti nova skloništa za gnijezdenje. Tamo, gdje se koke moraju na razmjerno maloj površini |