DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 643 — livada, ako rub šume ne bude kao odrezan, vec ako pred njim ostane koje stabalce ili koja grupa stabalja. Do danas još nije segla zakonska moć dotle, da haračenju šuma učini posvema kraj, ona nije kadra, ni da prepriječi ono, što bi moglo kvalitetšuma u velike smanjiti (prekratke ophodnje, neracionalno prebiranje) — a za pošumljen je prostranih goljeti valjalo je zakone tek stvoriti! Uzmemo li na um samo evrepejske zemlje: Francesku, Španjolsku, Italiju, Grčku pa Hrvatsko Primorje i Dalmaciju moramo priznati, da stojimo pred velikim internacionalnim pitanjem, da nas čeka golema zadaća — a da se ta riješi, trebati će mnogo i mnogo vremena. Da se unaprijedi toliko kulturno djelo, trebalo bi krčiti put zakonskim odredbama. Pri tom bi radu mogli iščekivati pomoći onda, kad bi nam uspjelo u sve slojeve čovječanstva proširiti ljubav prema šumi, te shvaćan je i razumijevanje njene važnosti. A da probudiš ljubav prema šumi, nem« gotovo zgodnijeg sredstva od estetike. Potvrdjuje to činjenica, da je u zemljama, u kojima je već i estetski smjer zavladao, i šumsko gospodarstvo naprednije! Smisao za ljepotu šume, razumijevanje i shvaćanje njene velike važnosti valjalo bi razvijati već u školi — Kožešnik se pače nada, da će se naskoro »estetika u šumi« pre davati kao posebni predmet na visokim šu marskim školama, poimence na onoj „za kul turu tla u Beču". A. Ugrenović ml. |