DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 640 — druge otpatke. Slika, što ti se ukazuje, ružna je, pa bi šest e tskih razloga valjalo otstraniti svu onu graujevinu i ostatke. I 8 gospođ ar sk ih razloga? Ma sto je samo mogude prije, jer baš ova »nečist« kad navali velika voda znatno oštećuje ceste, puteve a i ostalu okolicu (U Austriji se dapače sastavlja osnova zakona, koji ee bditi nad tim, da se korita potoka drže u redu.) Sa nekoliko eno stabala strše ostaci odebelih grana, koje je usjekla zlobna ruka čovječja. I to je ružno, pa bi ove strške valjalo otpiliti s estetskih a i s gospodarskih razloga, da tako izbjegnemo truleži, koja bi mogla prodrijeti duboko i u samo stablo, pa tim u velike umanjiti uporabnu vrijednost njegovu. Poslije ojačeg čišdenja, koje sjetvom uzgojene sastojine, leži često tako dobiveni materijal po šumi razbacan — Pogotovo ondje, gdje za nj´ nema nikakve uporabe. Taj bi materijal valjalo otstraniti več s gospodarskih razloga, jer on ne samo, da povedaje pogibelj požara, nego daje i povoljne uvjete životu kukaca i gribova. Otstranjivanje takovog materijala iz šume bilo bi i tako odved skupo, a sadnja je opet, ako je uporedimo sa sjetvom, svojim prednostima daleko pretečnija od sjetve, pa eto u tomu razloga, s kojega bi se u ovakovom slučaju sjetva ili sasvim napustila ili bar ograničila na uzgoj tankih stupova. Tako bi se dalo indirektno predusresti i nagomilavanju prorednog materijala. Ružn o izgledaju sastojine, dok još nijesu proređene, dok još nije izvađeno ni ono stabalje, koje se ved posušilo. A kako 8u pak lijep e one, u kojima svako stablo ima dovoljno mjesta za svoj rast i razvitak. Na mjestimičnim prazninama — a tima se izbjedi ne da — nadi des cesto prirodnog pomlatka; nu bolje je da na to ne čekaš, ved, da takva mjesta zasiješ sjemenom ili zasadiš biljkama. Takvim si popunjivanjem digao vrijednost sastojine i u i u estetskom i u gospodarskom smjeru! |