DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 640 —


druge otpatke. Slika, što ti se ukazuje, ružna je, pa bi šest e tskih
razloga valjalo otstraniti svu onu graujevinu i ostatke.
I 8 gospođ ar sk ih razloga? Ma sto je samo mogude prije,
jer baš ova »nečist« kad navali velika voda znatno oštećuje
ceste, puteve a i ostalu okolicu (U Austriji se dapače sastavlja
osnova zakona, koji ee bditi nad tim, da se korita potoka drže
u redu.)


Sa nekoliko eno stabala strše ostaci odebelih grana, koje
je usjekla zlobna ruka čovječja. I to je ružno, pa bi ove strške
valjalo otpiliti s estetskih a i s gospodarskih razloga,
da tako izbjegnemo truleži, koja bi mogla prodrijeti duboko i
u samo stablo, pa tim u velike umanjiti uporabnu vrijednost
njegovu.


Poslije ojačeg čišdenja, koje sjetvom uzgojene sastojine,
leži često tako dobiveni materijal po šumi razbacan — Pogotovo
ondje, gdje za nj´ nema nikakve uporabe. Taj bi materijal
valjalo otstraniti več s gospodarskih razloga, jer on
ne samo, da povedaje pogibelj požara, nego daje i povoljne
uvjete životu kukaca i gribova. Otstranjivanje takovog materijala
iz šume bilo bi i tako odved skupo, a sadnja je opet, ako
je uporedimo sa sjetvom, svojim prednostima daleko pretečnija
od sjetve, pa eto u tomu razloga, s kojega bi se u ovakovom
slučaju sjetva ili sasvim napustila ili bar ograničila na uzgoj
tankih stupova. Tako bi se dalo indirektno predusresti i nagomilavanju
prorednog materijala.


Ružn o izgledaju sastojine, dok još nijesu proređene, dok
još nije izvađeno ni ono stabalje, koje se ved posušilo. A kako
8u pak lijep e one, u kojima svako stablo ima dovoljno
mjesta za svoj rast i razvitak.


Na mjestimičnim prazninama — a tima se izbjedi ne da


— nadi des cesto prirodnog pomlatka; nu bolje je da na to
ne čekaš, ved, da takva mjesta zasiješ sjemenom ili zasadiš
biljkama.
Takvim si popunjivanjem digao vrijednost sastojine i u
i u estetskom i u gospodarskom smjeru!