DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1904 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 635 — — Smiluj mi se, Gospodine! I ponekat opet, kad hrastovi i borovi na čas umuknu, uznosi se s podnožja njihova skromni i bojažljivi glasić tih kao zuj komarčev, tih poput tišine same. Glasić taj pjeva: — Jagodica sam, o Gospode! maljušna i u mahovinu uvijena. Ili Ti ćeš me uslišati, spoznati i zavoljeti, jer ako sam i maljušna, pobožna sam i pjevam Tebi u slavu! Tako se svako veće šuma moli i takvo se pjevanje svako veće diže od zemlje k nebu i leti visoko, visoko, ća do tamo, gdje više nema stvorova, gdje ništa nema, već samo srebrna prašina zvijezda i mliječna staza i zvijezde, a nad zvijezdama — Bog!« Šuma je dakle lijepa^već od prirode — to je oćutio svatko. Nu temeljno pravilo estetike veli, da »lijepo mora biti i korisno« . Gospodarska vrijednost šume, pa ostale njene koristi, njen utjecaj na podnebje, tlo, zdravlje okolišnih stanovnika i t. d. — sve je to već poznato, a da to ovdje posebice istaknemo. Zarad potonjih probitaka tvrde pače: »da je šuma nužna za opstanak svake kulture, što više, da bez šume ne ćemo moći biti nikada, ni onda, kad drvo u opće ne bude rabilo!« Sprijeda već napomenusmo, da je šuma kadra djelovati svojom ljepotom, pa je jasno, da je taj njen upliv to jači što je ona ljepša. Ne nastaje li dakle potreba ili možda zadaća, da i šumsko gospodarstvo — u koliko to i gdje to dopuštaju obziri gospodarstveni i financijalni — uznastoji ljepotu šume podizati? A za čudo slažu se u mnogo čemu temeljna pravila estetike s onima racijonalnog gospodarstva ! Pitanje o »estetici u šumi« pomalja se danas sve Češće u zemljama, koje su u šumarstvu naprednije — u novije doba osobito u Hessenu, gdje rekoše: »ljepotu šume valja podići svim sredstvima, koja su obzirom na gospo |