DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 550 — imamo u pođpunom sklopu 0*8, ved su to premale krošnje, koje 6e se kad budu stabla proredjena na zadati razmak prema debljini, za koju godinu doticati i stvarati podpun sklop. Najprikladnije jest proredjivati kad su stabla debela oko 10 zatim oko 20 cm. Nu može se i prama manjem i povoljnom promjeru, koji 86 u skrižaljci lahko dade interpolirati i razmak ustanoziti, proredjivanje preduzeti. Razmak III. nije za proredjivanje redovito, već u onom slučaju, kad se hoće, da se sklop prekine i kad se želi u starijoj dobi sastojine, da se mladom podstojnom narastaju prekinutim sklopom više svjetla dade. Proredjivanje ponovn o slijedi kad dosligne sastojina zadanu debljinu, što ćemo na dobroj stojbini dočekati prije, na lošijoj kašnje. Taj se razmak može upotrebiti kod biljka koje su sadjene (pogriešno) na 1 m. udaljenosti, ako su postale preguste sastojine. Proredjivanje imade biti obavljeno tako, da se sastojina, ako je gdje zadatim razmakom prekinuta opet krošnjami što prije sklopi. Kod rastu sastojine u razmaku I. ili II. a krošnje im se dotiču, onda su u pođpunom sklopu (0"8). Sa uporabom razmaka III. ili još većeg obzirom na podmladak, ako bi se proreda ponavljala dva i vise puta, došlo bi se do posve prekinutog sklopa, da bi mladi naraštaj porasao i već ovaj još pod nadstojnim drvećem došao do prvog proredjivanja, te bi se imali požuriti, da nadstojno drveće ćim prije do konačnog sjeka dodje. Zaoto se ovaj razmak ne će obično upotriebiti nego razmak I. ili II., već onda kad se ima obzir na podmladak. Na razmak I. može se uputiti i laik u proredjivanje, te bi baš otaj korak mnogo učinio do podignuća privatnih gajeva i šumica, koje bi mogli sami šumovlastnici dati na ovaj način prorediti, a i strukovnjaku će dobro doći, jer će moći gjegurno proredjivanje izvesti, tim sjegurnije i lakše što je I, razmak lahko upotrebljv, jer je deseterostruki iznos promjera. Kako smo gore naveli, stabla u svakom lošijem stojbinskom razredu imadu tek za koji postotak veći razmak od predjašnje. Sklop kod sadjenih biljaka. Buduć, kako u poČPiKii istakosmo, naravski pomladak sastojina raste u što gušćem |