DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 596 - Kr. šumarska akademija zagrebačka. Kako je ova akademija prislonjena uz muđroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, počinju upisivanja 1. listopadom; prvih osam dana traje redoviti upis, daljnih osam vanredni. Uvjeti su za redovite slušače oni isti koji i za ostale slušače filozofskoga fakulteta; naime traži se od takovih slušača, da su položili izpit zrelosti na kojoj gimnaziji, realci ili realnoj gimnaziji. Iza obavljenih upisa počinju drugom polovicom listopada predavanja. Pregled predavanja priobćit ćemo u sliedećem broju ovoga lista, Razprava o šumskim štetama, koja se prilikom ovogodišnje glavne skupštine našega družtva povela, pobudila je interes i u širim krugovima, a to je ujedno i pođpun dokaz kako je ta razprava doista umjestna i korisna bila; imali smo dakle pravo kad smo u ovomu listu upućivali kako bi shodno bilo, da se baš i o tom na skupštini reč povede. Zbog obilja inog gradiva ođnosećeg se na prošlu skupštinu ne možemo referat o šumskim štetama već u ovom broju donieti, već ćemo isti u narednomu broju otisnuti dati. Pregovori o norom carinskom i trgovačkom ugovora s Italijom već su dovršeni, a koliko je o tom dosele u javnost doprlo, ostati će glede izvoza drva iz našeg carinskoga područja u Italiju pri starom t. j . drvo će se i nadalje bez carine u Italiju izvažati, što i za naše hrvatske šumoposjednike i drvotržce od osobite važnosti, jer je izvoz hrvatskoga drva u Italiju, naročito iz našega Gorskoga kotara i bivše gor. Krajine, već od davnine velik. 0 izleta ugarskoga zemaljskoga šumarskoga družtva u Bosnu i Hercegovinu. Prije nekoliko dana vratili su se izletnici — njih 2(5 na broju — sa svoga zanimivoga i poučnoga putovanja, koje je potrajalo pune dvie nedjelje. Ekskurzente predvodio je ministerialni savjetnih Solz. Od strane zajedničkoga ministarstva financija dočekao je izletnike dvorski savjetnik Petraschek, a od strane bos. zemalj. vlade šumarski savjetnik V. Miklau, te su s ekskurzentima za cielo vrieme ekskurzije bili kao vodje, dočim su se zemalj. šumar, referent, vladin savjetnik M. Buberl i japanski šumar, savjetnik Dr. Ishisima ekskurzentima tek kasnije pridružili. Ekskurzenti pohodili su ponajprije dolinu usorsku, pregledali poznatu veliku kemijsku fabriku u Teslicu, koja je do danas najveće takovo poduzeće. Po tom pregledali su područje hrastovih šuma u Javorini tečajem nekoliko dana. Iza toga pohodiše izletnici dolinu Lašve i tamošnje ugljcvarstvo talijanske tvrdke Schucani kao i tamošnja mnogovrstna šumska prometila: spuzalice, uzpinjače, žicare itd. Razgledav lievaonicu željeza u Varešu, uputiše se izletnici na konjima u dolinu Krivaje, kojom na 120 km. duljine vodi šum. željeznica tvrdke Eissler iz Zavidovića do Kusače. Fosebnim_vlakom_ ove pruge´pohodiše izletnici |