DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
^ 595 — Societć, Vrbanja; XXIII. u srezu Dubovica, procienjeni na K 32.259, prodani za K 40.135, dostalac Holzexploitations Act. Gesel., Budimpešta i Hol/.handels Act. Gesel., Budimpešta-, XXIV. u srezu Iztočna Kusara, procienjeni na K 140.084, prodani za K 212,900, dostalac Filip Deutsch i sinovi, Zagreb; XXV. u Srezu Gunjevci, procienjeni na K 139.89i), prodani za K 175.785, dostalac Garl Schlesinger, Beč. Prema tomu su svi lirastovi, izlučeni, gospodarskom osnovom za ovogodišnju prodaju prodani. Zanimanje za prodaju i sudjelovanje trgovaca — stranih i domaćih — bilo je brojno, pa je toga radi sve prodano. Ukupno je dobiveno K 1,965.416 t. j . K 468.904 više od procjene iU ol-37„ od ukupne procjene. Različite viesti. Zaštita spomenika prirode. Već od više godina natrag počelo se je u Njemačkoj živo oko toga raditi da se pojedini spomenici prirode (Naturdenkmiiler) spase od propasti. To je nastojanje rodilo tim plodom, da su već neke njemačke države izdale posebne zakone za zaštitu takovih prirodnih spomenika; o samim takovim spomenicima sastavljeni uredovni popisi, da se zna što je vriedno od popasti očuvati i gdje se ti spomenici nalaze. U nekojim njemačkim državama znatna je zadaća oko očuvanja tih spomenika namienjena šumarskom, naročito državnom šumarskom osoblju. Ovo nastojanje Niemaca, tih velikih prijatelja prirode, nije ostalo bez dojma i na susjednu Austriju. Danas se je u c. kr. ministarstvu za nastavu u Beču osnovalo posabno povjerenstvo za zaštitu tih prirodnih spomenika, pak ne ima sumnje, da će se od sele na te spomenike prirode puno bolje paziti, da se u obćem interesu od propadanja i posvemašne propasti spase. Sve su te spomenike prirode razdielili u tri grupe naime na osobitosti geoložke, zooložke i botaničke. Ne bi bilo s gorega, da se i u Hrvatskoj koja je puna kojekakovih zanimivih spomenika prirode nešto u njihovu zaštitu poduzme, a bio bi i ovdje u prvom redu na to posvem nastavni odjel naše zemalj. vlade. Ovogodišnji silni šuuislii požari nanieli su ogromne štete evropskim šumama, nu i riedke .su godine u kojemu je vladala tolika žega i dugotrajna suša, a to su glavni uvjeti za nastajanje i širenje šumskih požara. U samoj Hrvatskoj i Slavoniji ipak, hvala Bogu, nisu šume baš prekomjerno stradale. U susjednoj Dalmaciji gdje su šumski požari vrlo česti, bilo ih je ove godine još i više, tako je od jedinih ovećih šumica kojimi su još neki dalmatinski otoci obrasli, izgorjela liepa i vrieđna šuma na otoku Braču i time pučanstvu toga otoka nanesena vrlo osjetljiva šteta. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 596 - Kr. šumarska akademija zagrebačka. Kako je ova akademija prislonjena uz muđroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, počinju upisivanja 1. listopadom; prvih osam dana traje redoviti upis, daljnih osam vanredni. Uvjeti su za redovite slušače oni isti koji i za ostale slušače filozofskoga fakulteta; naime traži se od takovih slušača, da su položili izpit zrelosti na kojoj gimnaziji, realci ili realnoj gimnaziji. Iza obavljenih upisa počinju drugom polovicom listopada predavanja. Pregled predavanja priobćit ćemo u sliedećem broju ovoga lista, Razprava o šumskim štetama, koja se prilikom ovogodišnje glavne skupštine našega družtva povela, pobudila je interes i u širim krugovima, a to je ujedno i pođpun dokaz kako je ta razprava doista umjestna i korisna bila; imali smo dakle pravo kad smo u ovomu listu upućivali kako bi shodno bilo, da se baš i o tom na skupštini reč povede. Zbog obilja inog gradiva ođnosećeg se na prošlu skupštinu ne možemo referat o šumskim štetama već u ovom broju donieti, već ćemo isti u narednomu broju otisnuti dati. Pregovori o norom carinskom i trgovačkom ugovora s Italijom već su dovršeni, a koliko je o tom dosele u javnost doprlo, ostati će glede izvoza drva iz našeg carinskoga područja u Italiju pri starom t. j . drvo će se i nadalje bez carine u Italiju izvažati, što i za naše hrvatske šumoposjednike i drvotržce od osobite važnosti, jer je izvoz hrvatskoga drva u Italiju, naročito iz našega Gorskoga kotara i bivše gor. Krajine, već od davnine velik. 0 izleta ugarskoga zemaljskoga šumarskoga družtva u Bosnu i Hercegovinu. Prije nekoliko dana vratili su se izletnici — njih 2(5 na broju — sa svoga zanimivoga i poučnoga putovanja, koje je potrajalo pune dvie nedjelje. Ekskurzente predvodio je ministerialni savjetnih Solz. Od strane zajedničkoga ministarstva financija dočekao je izletnike dvorski savjetnik Petraschek, a od strane bos. zemalj. vlade šumarski savjetnik V. Miklau, te su s ekskurzentima za cielo vrieme ekskurzije bili kao vodje, dočim su se zemalj. šumar, referent, vladin savjetnik M. Buberl i japanski šumar, savjetnik Dr. Ishisima ekskurzentima tek kasnije pridružili. Ekskurzenti pohodili su ponajprije dolinu usorsku, pregledali poznatu veliku kemijsku fabriku u Teslicu, koja je do danas najveće takovo poduzeće. Po tom pregledali su područje hrastovih šuma u Javorini tečajem nekoliko dana. Iza toga pohodiše izletnici dolinu Lašve i tamošnje ugljcvarstvo talijanske tvrdke Schucani kao i tamošnja mnogovrstna šumska prometila: spuzalice, uzpinjače, žicare itd. Razgledav lievaonicu željeza u Varešu, uputiše se izletnici na konjima u dolinu Krivaje, kojom na 120 km. duljine vodi šum. željeznica tvrdke Eissler iz Zavidovića do Kusače. Fosebnim_vlakom_ ove pruge´pohodiše izletnici |
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 597 — Han Pješak, oko kojega je sada koncentriran šumski rad u ovom ogromnom kompleksu četinjača. Prcšav preko Romanie Planine sidjoše izletoici u Sarajevo, odkale praviše izlete u susjedna mjesta i bliže poučne objekte. Ovdje im je cd strane zem. vlade priredjen u počast banket, kod kojeg ih je u ime vlade pozdravio dvorski savjetnik, a naš zemljak, Košta Hormann. Zahvaliv se na prijatnom dočeku, koji su svagdje u Bosnoj našli, krenuše izletnici preko Mostara, Dubrovnika, a navrativ se i u Kotor, parobrodom na Rieku i odavle kući. Odprema ustrieljeiie i ina<5e usiiir<5ene divljači. Pošto se približuje vrieme, da se iz ovećih lovišta, iz knjih se kani divljač unovčivati, ista kadkada i na daleko odpravlja, to mislimo, da ne će biti s gorega, ako u tom pogledu obznanimo pobliže postupak i baratanje sa divljači, da se dalekim putem možda nepokvari ili u obće postane neuporabivom. Mi šiljemo već više godina po dolnjem naputku svakovrsnu divljač većinom u Beč, pa se nije još ni jedanput dogodilo, da bi se bilo što pokvarilo, a slalo se je i po prilično toplom vremenu u travnju (šljuke), svibnju (srnjake) i rujnu (jelene). Opća pravila. a) Ubijena divljač ne smije tako dugo doći u doticaj jedna s drugom, dokle god se posve dobro ne ohladi. b) U ljetu ubijenu divljač treba odmah, čim se ubije, staviti na suho, hladno, zasjenjeno mjesto, da se tim očuva od sunca i muha. c) Kod odašiljanja divljači željeznicom, treba istu neposredno pred odlazkom željeznice (vlaka) odaslat i predat. d) Divljač, koja se odprema u košarama (korpama), treba u čistu sutm slamu umotat, nikad u sijeno. Posebna pravila. a) Zečeve treba odmah, kako su ubijeni, za stražnje noge vezati ili im iste jednu kroz drugu provući te ih na motku (po 6 komada) zavjesit, ali tako, da se jedan drugog ne dotiče. Mogu se takodjer i na tlo postavit da se ohlade, samo se mora kod postavljanja strogo pazit na pravilo, da jedan s drugim ne bude u doticaju. Drob se ne vadi. Odašilju li se zečevi nekamo željeznicom, treba ih kod velike množine u vagonima na motkama ovješane odaslat, a kod manje u policama (štelažama). b) Srne, jelene, divokoze, divlje svinje, treba odmah Jna mjestu, gdje su ubijene, razporiti i drob izvaditi. Kod ovog posla mora se osobito pazit, da se ncošteti ili odsjcče meso za pisanu pečenku (Lungenbraten). Grkljan i jezik treba takodjer odstraniti, a butove rastavit jedan od drugog. |
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 56 <-- 56 --> PDF |
- 598 - Iza tog treba ovu divljač na hladnom mjestu, za prednje noge (proturiv kolac izmedju goljenice i njezine žile) objesit, da se ohladi i slijedeć i da n na opredjeljeno mjesto, kano brzovoznu pošiljku (Eilgut), po mogućnosti uvjek večernim vlakom odaslati. U divljač ne treba zelenu travu metati, jer se kod vrućine ova meso kvari. Za pernatu divljač. Gnjetele i ostalu perad treba odmah na mjestu za noge ili glavu vezati o motku, ili im vratove utisnut u razciepljenu motku i gužvam učvrstit, zatim na zasjenjeno, suho mjesto postavit, da se ohlade i očuvaju od muha. Razumije se, da treba takodjer pazit na to, da se jedno drugog tako dugo ne dotiče, dok se posve ne ohladi. Kod gnjetela ima se strogo pazit na perje (osobito repno), da se ne izčupa. Drob se ne vadi.. Pernata oivljač odašilje se u korpama u kojima ih treba u čistu suhu slamu umotat i pred odlazkom večernjeg vlaka predat. Ako se šalje velika množina gnjetela, onda se dva po dva komada vežu za glave i motku, i u vagone na motkama viseći predaju. Najvažnije, na što se ima uvjek najstrožije pazit jest, da se divljač u ljetnim mjesecima najmanje 12 sati hladi, i da se pri tom jedan komad drugog ne dotiče. Stjepan Ilaiikomj, nadšumar. Izpravak. U članku „Šumsko pravo krajišnika" odtisnutom u broj 8. i 9. „Šumarskog lista" ove godine uvukle su se nekoje pogrieske, koje se ovim izpravljaju: Na strani 419. u redku 15. odozgo izmedju rieči: „oder" i „miis sigen" imadu se dodati rieči: „im Begriff e stehe n sic h h ii u slichdor t niederzulasse n un d mi t ihrerFamili e die verfassung s —". Na strani 421. u alineji 4. redak 1. štampano je: „u točki a)", dočim imade biti: „u točki d)". Na strani 432. u 2. redku tiskano je pogriešno: „ex 1877." mjesto ,ex 1887.", ista pogrieška nalazi se na istoj strani u alineji 3. redku 3. Na strani 435. u redku 2. odozdo navadja se pogriešno naredba: „broj 42299.", mjesto: „32299." . Na strani 436. u alineji 2. redku 2. navadja se godina: „1899." mjesto „1889.". Na strani 444. u 2. redku odozdo štampana je godina: ,1891." mjesto: „1893.". Na strani 447. u 5. redku odozgo zlo je odtisnnto: „naputak Hj" mjesto: „naputak G)". B. |