DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 53 <-- 53 --> PDF |
^ 595 — Societć, Vrbanja; XXIII. u srezu Dubovica, procienjeni na K 32.259, prodani za K 40.135, dostalac Holzexploitations Act. Gesel., Budimpešta i Hol/.handels Act. Gesel., Budimpešta-, XXIV. u srezu Iztočna Kusara, procienjeni na K 140.084, prodani za K 212,900, dostalac Filip Deutsch i sinovi, Zagreb; XXV. u Srezu Gunjevci, procienjeni na K 139.89i), prodani za K 175.785, dostalac Garl Schlesinger, Beč. Prema tomu su svi lirastovi, izlučeni, gospodarskom osnovom za ovogodišnju prodaju prodani. Zanimanje za prodaju i sudjelovanje trgovaca — stranih i domaćih — bilo je brojno, pa je toga radi sve prodano. Ukupno je dobiveno K 1,965.416 t. j . K 468.904 više od procjene iU ol-37„ od ukupne procjene. Različite viesti. Zaštita spomenika prirode. Već od više godina natrag počelo se je u Njemačkoj živo oko toga raditi da se pojedini spomenici prirode (Naturdenkmiiler) spase od propasti. To je nastojanje rodilo tim plodom, da su već neke njemačke države izdale posebne zakone za zaštitu takovih prirodnih spomenika; o samim takovim spomenicima sastavljeni uredovni popisi, da se zna što je vriedno od popasti očuvati i gdje se ti spomenici nalaze. U nekojim njemačkim državama znatna je zadaća oko očuvanja tih spomenika namienjena šumarskom, naročito državnom šumarskom osoblju. Ovo nastojanje Niemaca, tih velikih prijatelja prirode, nije ostalo bez dojma i na susjednu Austriju. Danas se je u c. kr. ministarstvu za nastavu u Beču osnovalo posabno povjerenstvo za zaštitu tih prirodnih spomenika, pak ne ima sumnje, da će se od sele na te spomenike prirode puno bolje paziti, da se u obćem interesu od propadanja i posvemašne propasti spase. Sve su te spomenike prirode razdielili u tri grupe naime na osobitosti geoložke, zooložke i botaničke. Ne bi bilo s gorega, da se i u Hrvatskoj koja je puna kojekakovih zanimivih spomenika prirode nešto u njihovu zaštitu poduzme, a bio bi i ovdje u prvom redu na to posvem nastavni odjel naše zemalj. vlade. Ovogodišnji silni šuuislii požari nanieli su ogromne štete evropskim šumama, nu i riedke .su godine u kojemu je vladala tolika žega i dugotrajna suša, a to su glavni uvjeti za nastajanje i širenje šumskih požara. U samoj Hrvatskoj i Slavoniji ipak, hvala Bogu, nisu šume baš prekomjerno stradale. U susjednoj Dalmaciji gdje su šumski požari vrlo česti, bilo ih je ove godine još i više, tako je od jedinih ovećih šumica kojimi su još neki dalmatinski otoci obrasli, izgorjela liepa i vrieđna šuma na otoku Braču i time pučanstvu toga otoka nanesena vrlo osjetljiva šteta. |