DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 580 —


blagoizvoli odrediti, da će takovu arondaciju provesti političke oblasti,


i bez saslušanja interesiranih zem. zajednica".


Napokon treći predlog: „Da hrv.-slav. šumarsko družtvo podnese


obrazloženu, veoma prešnu predstavku visokoj kr. zem. vladi, da ista


blagoudostoji normirati, da su županijski upravni odbori, nakon prove


denih pod II. spomenutih arondacija, dužni, saslušav i pravomoćno ri


ješiv mnijenja zem. zajednica, koliko iste mogu za šumsku obranu, do


tično za lugarska beriva doprinijeti, sastaviti za svoje područje plaćevne


pojase izvjestnih županijskih djelova, za koje bi se kod središnje vlasti


vodio lugarski status. Nadalje moli se normirati, da se pojedini lugar


može unutar svog plaćevnog područja, dotično statusa premjestiti i pro


maknuti po odredbi same političke vlasti, kojoj su se topoglednoj od


redbi, bez daljnjeg utjecaja, dužne zem. zajednice pokoriti".


Predsjednik : Slavna skupštino! Izvolite primiti ova tri pred


loga?


A. Kern : Slavna skupštino? Ja držim, da ne bismo mogli te
predloge usvojiti u cielosti onako, kako su predloženi s razloga, što u
okviru postojećih zakona ili nisu provedivi, ili što se predlaže, da se
nješto propiše, što je već u postojećim zakonima propisano. Tu se medju
inim zahtijeva, da zemaljska vlada normira, da skupštine ovlaštenika
nemaju nikakve kompetencije glede namještenja lugara.
Ovo je obzirom na postojeći zakon od 25 travnja 1894. o. u. 2. 2.
suvišno, jer po tom zakonu skupština ovlaštenika ne ima glede namještenja
lugara nikakova upliva, te to namještenje spada medju prava
zastupstva zemljištne zajednice; autonomiju pako zem. zajednicah stegnuti
na toliko, da se skupštini ovlaštenika oduzme pravo ustanovljivanja
plaća lugara, držim nedopustivim, neizvedivim, a obzirom na ustanove
§ 12. zakona od 2G. ožujka 1894, glede uredjenja stručne uprave i
šumskog gospodareoja u šumah stojećih pod osobitim javnim nadzorom,
takodjer suvišnim. Neka dakle ostane zastupstvima zem. zajednica sve pri
izboru lugara, kao što to imaju upravne obćine glede obćinskih liečnika
i učitelja, nu neka se konsekventno traži namještenje samo osposobljenih
lugara i neka izbor bude podvržen odobrenju župan, upravnog odbora.


Ne bih bio ni za drugi predlog, da se učini zajednički status lugara
zem. zajednicah, jer bi to bilo težko provesti i promjenom zakona
a po današnjem zakonu nikako, nu mnogo toga, dapače većinu zahtjeva


g. predlagača držim, da se dade provesti u okviru sadanjeg zakona.
Samo treba na to uzeti dovoljan obzir kod izdanja provedbene naredbe.
Tako bi n. pr. moralo kod onih zemljištnih zajednica, koje imaju možda
samo 20-—30 rali šume, te s toga nisu kadre namjestiti usposobljeno
lugarsko osoblje, jer ga ne mogu plaćati, odrediti u provedbenoj na