DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 576 — Miroslav grof K u 1 m e r: Ja mislim, da se ovaj predlog gosp. Kerna redigira u tom smislu, da se provedbena naredba tako stilizira, da ne bude nikakove dvojbe u tom pogledu. Predsjednik : Prima li slavna skupština predlog, da se ovlasti predsjedničtvo, neka predmet prouči i shodna odredi. (Prima se.) Prelazimo na posljednju točku dnevnog reda: „Razprave. Šumske štete." Molim g. izvjestitelja šumarnika Vinka Benaka, da izvoli svoju razpravu pročitati. Vink o Benak : (Ćita razpravu). Vidi budući broj Šum. lista. Predsjednik : Molim g. suizvjestitelja šumarnika Dragutina Mocnaja, da izvoli svoju razpravu pročitati. Draguti n Mocnaj : (Gita drugu razpravu.) Vidi sliedeći broj Šumarskog lista. Predsjednik: Za rieč se je prijavio g. A. Kern. A. Kern : Slavna skupštino! Neka mi bude dozvoljeno na ove dvije krasne razprave gg. predgovornika nadovezati nekoliko rieči. Po2aiato je, da se šumske prijave sporo razpravljaju i šumske štete slabo, a često i nikako ne ućeruju. Razlozi tomu su oni, koji su navedeni po gospodi predgovornicima, ali još je jedan razlog, koji je po mom sudu od velikoga upliva. Ako o zaostatcima neriešenih prijavnica i neućeranih odšteta govorimo sa upravnicima, čuti ćemo često, da oni prigodom razprava šumskih šteta imadu više puta prigode uvjeriti se, da podnesene prijave ne stoje u cielosti, a više puta da ni ne stoje. Tomu je po mom sudu razlogom, što se mjestimice od lugara zahtjeva, da sve u šumi učinjene štete moraju biti sa prijavnicama pokrivene. Usljed toga se je kod gdjekojih lugara uvriežio običaj, da ne čuvaju šumu u šumi, nego idu po selu, gdje čine kućne premetačine i na temeljn pronadjenog sastavljaju prijavnice. Ja, gospodo, ne želim iznieti konkretnoga predloga, ali držim, da je potrebno, da se na tu nepododštinu ovom prigodom upozori. Držim, da bi se onim časom, kada bi šumski uredi svoj rad oko prijavnica shvaćali tako, da iste imadu ne samo obračunati, nego i prosuditi, jesu li temeljite i opravdane, podnašalo manje prijavnica oblastima na razpravu, ali ujedno da bi onaj, koji bude razpravljao te prijavnice, morao steći uvjerenje, da su temeljite, pa s toga da mu ne samo dužnost, nego i savjest nalaže, da štetočinca kazni ne samo ukorom, nego i strogim zatvorom, i da se dosudjene odštete takodjer i ućerati moraju. Ja sam doživio u praksi slučaj, da je lugar zatekao jednoga štetočinca, gdje sieče drva bez da je imao sa sobom volova i kola, jer ih |