DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 3     <-- 3 -->        PDF

umif iM Eil


Br. 10. u ZAGREBU. 1. listopada 1904. God. XXVIII.


Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/j stranice 8 K.; za ´/, stranice
5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Još jedan način proredjivanja ili proredni
siek.


Promatrajuc najmladje iz naravnog pomladka rastuće
sastojine opaziti demo, da mogu biljke ili stabalca tako
rekud posve blizu jedno do drugoga ili stisnuto rasti.


Naravni pomladak nikne gusto, pregusto. Biljke od 1 cm.
debljine rastu jedna do druge u razmaku od 10 cm. ; kašnje
nakon što su se slabije posušile, rastu preostale u 0*2, 0"3,
0´5 metara udaljenosti. Opažamo nadalje, da istih biljaka dio
(nakon što su se slabije posušile i izginule) postepeno rastu u
udaljenosti od 1 m. i t. d. to jest stabla pod jednakimi okolnostima
pojednako i u stanovitom razmjeru prema debljini svoj
razmak imadu i to tako, da sve što su deblja, vedi razmak
imađu.


Ovaj navod podsjeća, da se biljke kod umjetne sadnje
imadu u što kradib razmacili saditi, jer sastojine u svom naravnom
razvitku bas od prvoga početka hode da budu dapače
u pregustom sklopu, da dobiju kakvodu, koja se od stabl a
u šumi izraslog očekuje.


Naravnom podmladku pomaže sama priroda donekle u
rastu time baš, što u pregustom sklopu zakržljaju i poginu
slabija stabalca, da preostala u većem razmaku rasta. Nu uza
sve to naravan podmladak raste pregusto. Za oto imademo nastojati,
da umjetno pomažemo prirodi odstranjivati slabija stabla,
najme da se prama svakoj debljini stabla u stanoviti razmak




ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 546 —


postave. Taj razmak imade biti najshodniji i najpogodniji rasta
stabala. To postizavamo putem proredjivanja.
Gdje se imadu šume čistiti od podstojni h potištenih
stabala, to proredom ne smatram, ved čišćenjem sastojine.


Proredjivanje jest dakle putem sječe uzdržanje sastojine u
pojednakom razmaku stabala prama njihovoj debljini, makar
se imade posjedi i koje nepotišteno stablo, da može sastojina
poboljsavajud se slobodno i krepko u ne riedkom sklopu rasti.


Prije nego stupimo proredjivanju imamo ustanoviti jasno
i u pregustom označenom sa 0"9 ili 1, ili smo u podpunom
sklopu koga označujemo sa 0"8. Ako smo u podpunom sklopu.
(0"8) nije nam nuždno proredjivanje započeti, jer smo u odgovarajudem
i pravom razmaku, ved demo samo očistiti ili izvaditi
kržljavo i podstojno drvede i za tu sastojinu odrediti, ako
je u uporabnoj dobi i pomodi sječu, ako nije ostaviti, dok se
ne sgusti za proredu.


Ako su stabla u pregustom sklopu 0"9 i 1, imademo poduzeti
proredjivanje. Podpuni je sklop, ako u jednom pravcu
raste tičudi krošnje 10 stabala (0´8). Ako imade na tako velikom
pravcu mjesto 10 jednako debelih stabala 11 ili 12,
(točnije 11 5) onda je to ved pregusti sklop, te se takova sastojina
ima prorediti, tako, da joj se sklop jače ne prekine.
Najme da bude po mogućnosti uvjek toliko stabala koliko u
podpunom sklopu (08), a ako je sklop prekinut, da ne bude
više, nego što ga razumjevamo pod oznakom 0´7, jer se još iz
tog prekinutog sklopa lahko podpuni sklop (0´8) postignuti
može.


Proredjivanje opetujemo čim to debljina stabala i prama
debljini nuždni razmak stabala zahtjeva. Koliko imademo drvne


gromade izvaditi kod proredjivanja može se proračunati po
obliku.
C=G0-9 — G0-l = G0-2
gdje nam C predstavlja traženu drvnu gromadu, O 0´9 jest


gromada u pregustom sklopu, a (?0´7 jest sastojina koja mora
ostati poslie proredjivanja.




ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 547 —


C=G0-2 najme drvna gromada, koja se ima posjeći
ili izvaditi kod proredjivanja. Proračunavanje same drvne
gromade jest jednako kako je izračunato u članku : »Šumski
sklop i oblici za proračunavanje drvne gromade sastojina« (vidi
br. 8. i 9. »Šumarskog lista« od g. 1904.). Nu kod samog
proredjivanja imamo postupati tako, da se previše drvne gromade
ne izvadi, a to demo postići, ako proredjivanje provadjamo
prama debljini stabala. Imademo dakle pronaći razmak
stabala prama toj debijini.


Razmak stabla bio bi najpovoljniji onaj, koji odgovara
promjeru krošnje kod podpunog sklopa.


Nu podpuni sklop ćemo riedko naći buduć smo u pregustoj
sastojini. Ako li imademo podpuni (0*8) sklop od slične
sastojine, to je razmak podpunog sklopa stabala najbolji razmak
za proredjivanje slične sastojine. Nemamo li takove sastojine
onda imademo dvie površine ,za pokus" uzorno prorediti.
Eazdieliv površinu jur proredjenu sa brojem stabala dobijem
zastor stabla Z. Taj Z jest predbježno četvorina, koju imam
svesti na kružnu plohu pomnoživ sa 0"785, da dobijem površinu
krošnje ^ i iz te krošnje proračunam promjer ili razmak
D po obliku:


D=\f^K^ = i r 40-785-"2 ^
I 3 14 I 3-14
to je udaljenost stabala u podpunom sklopu 0´8 ili ako izvadimo
koren iz broja stabala na zadanoj pokusnoj površini dobijem
broj stabala na jednej strani te površine; podieliv tu
stranicu četverokuta izvučenim korenom dobijem udaljenost
Btabla^od stabla.


w . .
-D = , gdje jest s stranica četvorine (pokusne plohej, a ilf


o


broj stabala na pokusnoj plohi. Tu smatramo stabla kao u
podpunom sklopu, jer su u propisnom razmaku makar im
»pregusti« sklop prekinut bio. Uzmimo, da smo tako dobili
na prvoj pokusnoj plohi, gdje su vladajuća stabla popriečno
20 cm. debela, razmak stabala kod proredbe 2 m.




ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 6     <-- 6 -->        PDF

~ 548 —


Ako smo na drugo j pokusnoj plohi, gdja su debela stabla
10 cm. dobili razmak 1 m. to ćemo pred nami sastojinu,
kojoj je poprieČna debljina stabala 15 em., proredi ti na razmak
stabala od 1*6. Jer kad su ona stabla od 20 cm. debljine u
razmaku od 2 m., ona od 10 cm., debljine u razmaku od 1 m.,
to ona stabla od 15 cm. debljine imadu doslijedno razmak
1*5 m.


Kod šume, koja se prorediti ima, imadu se u obzir uzeti
ona stabla koja ostati imadu t. jest ona popriečne debljine; u
ovom slučaju ona od 15 cm. debljine, sad ostala potištena preblizu
izrasla, makar i jača imadu se odstraniti. Samo u onom
slučaju gdje u odredjenom razmaku nema stabla od zadane
debljine ima se ostaviti crno makar bilo i tanje; napokon pako
ako prije odredjena razmaka dodje i bolje stablo ima se posjedi,
da se razmak pojednak uzdrži. Razmak stabala
prema promjeru ili debljini stabla ima
tu prednost, što stabla, bila ma koje dobe, ako
su jednakog promjera u jednakom razmaku
rastu.


Naprotiv ako bi bteo po jednakoj dobi u dobroj i lošoj
stojbini ustanoviti razmak stabla, dobio bi za jednake dobe
stabla, daleke različite razmake. N. pr. stablo u sastojini najboljeg
boniteta u 60 god. ima 19 cm., dočim u sastojini najlošijeg
ima samo 8 cm. promjera. Ono bi imalo biti u razmaku
2"40 m. u ovo 1-34 m. dakle stabla iste dobe na različitih
stojbinah imalo bi se u daleko različnih razmaeih po dobi proredjivati.
Dočim stablima jednake debljine, ako dajemo jednake
razmake jest naravnije, bila ta stabla u boljoj ili lošijoj stojbini
u starijoj ili mladjoj dobi.


N. pr. Stablo od 15 cm. u I. najboljem stojbinskom
razredu imadu razmak 1*96 m., a jednako debela stabla u najlošijem
V. stojbinskom razredu imadu 2-40 m. dakle po prilici
približan razmak debljine, premda su stabla stara u najboljoj
50, a u najlošijoj V. stojbini 80 godina. Doduše u naravskom
pomladku stabla na lošoj stojbini u vedem nešto raz


ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 549 —


maku rastu, dočim u dobroj stojbini gušće rastu. Zato na lošoj stojbini
imade se paziti više na to, da se razmak stabla kod podpuna
sklopa neprekorači, kao što na dobroj stojbini, kod stabala jednake
debljine. Nu taj razmak na lošoj stojbini nije znatno veći od
onog na dobroj, jer se od bolje stojbine na lošiju povedaje
razmak. Za svaki razred stojbinski tek za 5—6% pa uprav
time, što proredimo jače sastojinu na boljoj stojbini, a pričuvamo
onu na lošijoj, postignuti demo to, da demo kod drugog
proredjivanja ved modi uzeti jednak razmak na lošijoj i boljoj
stojbini kod jednakih debljina stabala.


Iz navedenoga zaključiti možemo, da se dade opredieliti
razmak stabala prama debljini njihovoj u okruglo m broju
u kojem razmaku de sastojina ostati u podpunom sklopu, dok
ne stigne sliedede debljine, sto de na dobroj stojbini biti prije,
a na lošijoj kasnije i tada de se opet proredjivanje prema debljini
obnoviti.


Proredjivanje sastojine stabala:


Razmak metara


Promjer cm. ^ j^ jjj_


do 5 0-5 0-75 1
do 10 1 . 1-50 2
do 20 2 2-50 3
do 30 3 3-50 4
do 40 4 4-.50 5


Proredjivanje na razmak I. može se upotriebiti, kod guste
samonikle i od sjemena uzrasle šume i kod one sadjene šume,
koja je sadjena na razmak 0*5 m., kad dodje u gornju sliededu
debljinu.


Zatim kod šuma na lošijoj stojbini, ako su gušda nego
razmak II. može se provadjati u dobroj i lošijoj stojbini na
samoniklih i sijanih šumah i kod onih, koje su sadjene bile na
razmak 0´75.


Neka ne smeta, što se kod pregustog sklopa prekine
sklop, jer krošnje u pregustom sklopu nisu normalne, koje




ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 550 —


imamo u pođpunom sklopu 0*8, ved su to premale krošnje,
koje 6e se kad budu stabla proredjena na zadati razmak prema
debljini, za koju godinu doticati i stvarati podpun sklop. Najprikladnije
jest proredjivati kad su stabla debela oko 10 zatim oko
20 cm. Nu može se i prama manjem i povoljnom promjeru,
koji 86 u skrižaljci lahko dade interpolirati i razmak ustanoziti,
proredjivanje preduzeti. Razmak III. nije za proredjivanje
redovito, već u onom slučaju, kad se hoće, da se sklop prekine
i kad se želi u starijoj dobi sastojine, da se mladom podstojnom
narastaju prekinutim sklopom više svjetla dade. Proredjivanje
ponovn o slijedi kad dosligne sastojina zadanu debljinu,
što ćemo na dobroj stojbini dočekati prije, na lošijoj
kašnje. Taj se razmak može upotrebiti kod biljka koje su sadjene
(pogriešno) na 1 m. udaljenosti, ako su postale preguste
sastojine. Proredjivanje imade biti obavljeno tako, da se sastojina,
ako je gdje zadatim razmakom prekinuta opet krošnjami
što prije sklopi. Kod rastu sastojine u razmaku I. ili II. a
krošnje im se dotiču, onda su u pođpunom sklopu (0"8).


Sa uporabom razmaka III. ili još većeg obzirom na podmladak,
ako bi se proreda ponavljala dva i vise puta, došlo
bi se do posve prekinutog sklopa, da bi mladi naraštaj porasao
i već ovaj još pod nadstojnim drvećem došao do prvog
proredjivanja, te bi se imali požuriti, da nadstojno drveće ćim
prije do konačnog sjeka dodje.


Zaoto se ovaj razmak ne će obično upotriebiti nego razmak


I. ili II., već onda kad se ima obzir na podmladak. Na razmak
I. može se uputiti i laik u proredjivanje, te bi baš otaj
korak mnogo učinio do podignuća privatnih gajeva i šumica,
koje bi mogli sami šumovlastnici dati na ovaj način prorediti,
a i strukovnjaku će dobro doći, jer će moći gjegurno proredjivanje
izvesti, tim sjegurnije i lakše što je I, razmak lahko
upotrebljv, jer je deseterostruki iznos promjera. Kako smo gore
naveli, stabla u svakom lošijem stojbinskom razredu imadu
tek za koji postotak veći razmak od predjašnje.
Sklop kod sadjenih biljaka. Buduć, kako u poČPiKii
istakosmo, naravski pomladak sastojina raste u što gušćem




ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 551 —


sklopu, to imademo i umjetni pomladak prama naravnom u
gustom sklopu držati, da odoli većem svjetlu i nepogodam, jer
kad imademo kod sastojina prikladnih za proredjivanje i sječu
nastojati da im se odviše sklop ne prekine, to ne možemo dopusti
niti kod sadnje biljaka, da njihov razmak bude višetruka
duljina stabla (najme biljke), jer je kod odraslih stabala
tek 10—15-rostruki promjer . S toga, da kod umjetno
sadjenih sastojina na lošoj stojbini postignemo uspjeh kao na
dobroj stojbini, što se tiče razmaka, imademo na lošijoj stojbini
u manjem razmaku saditi biljke nego na dobroj stojbini.
Tako da na najlošijoj stojbini (n. pr. na krasu ako kamen
dopušta) ne bi smjela udaljenost ili razmak biljaka kod
sadnje biti vedi od 0*5 m , (dapače redovi u razmak od 0´5 m.
a biljke i na 0´25 m. razmaka) a na dobroj stojbini najviše
0-75 m.


Nu i na boljoj stojbini de se dobro učiniti, ako se u
manjem razmaku biljke sade, budud se kašnje proredom ,
kako je gore navedeno u svakoj debljini izvaditi mogu. (Današnji
smjer umjetnoga uzgoja ide za protivnim, a glavno s razloga,
da se prištedi na kulturnim troškovima. Ur.) U gustom
sklopu biljke postizavaju deblo, stablo raste u vis, a hrana
stabla ne odlazi u najdolnje debele i suvišne grane, koje nastoje,
da se sklope sa susjednom biljkom — a često ne mogu
jer je susjedna biljka predaleko, ved se hrani deblo, koje tim
bez dolnjih grana i u kakvodi najprednje.


Ustanovljenje prsne visine. Imamo ustanoviti
i visinu, u kojoj se imadu mjeriti stabla kod proredjivanja.
Debljina stabla kod krupnogorice prosudjuje se i uzima u prsnoj
visini. Za uzimanje promjera u prsnoj visini odgovara samo
stanovitoj dimenziji stabala, a ne svima.


Prsni promjer kod krupnogorice pada po prilici ondje
gdje počima stablo biti oblo i gdje prestaje nagli, a počima
pojednaki pad premjera.


Stablo se sječe čim je više moguće do zemlje. Uzmemo li
tu dolnji promjer stabla i njegov dvostruki iznos odmjerimo u




ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 552 —


u vis, dobiti ćemo po prilici visinu, gdje se uzima prsni
promjer. Tako n. pr. stabla koja bi imala u sijeku (nad žilami)
65 cm. imalo bi se premjeravati u 1-3 m. visine t. j . u
prsnoj visini (koja je ovdje jednaka dvostrukoj dolnjoj debljini
stabla). Tu visinu možemo uzimati popriečno za stabla od 40
do 90 cm. na sijeku, jer bi se stabla od 40 cm. debela imala
mjeriti u 0*8 m. visine, a ona od 90 cm. debljine u 1*8 m.
visini t. j . popriečno i´´6 m. dakle u prsnoj visini, prema gore
navedenom.


Nu ako se stabla od 65 cm. (na sieku) imaju mjeriti u
prsnoj visini, sjegurno to ne može biti za ona stabla, koja su
debela n. pr. 8 cm. ili ona koja su debela 100 cm. na sieku.
Visinu gdje se imaju i ova sjedi dobiti ćemo ako i njihovu
debljinu nad zemljom (na sieku) dvostruko uzmemo, te bi se
prema tomu kod proredjivanja stabla do 10 cm. imalo mjeriti
u 0"2 m. visine, stablo do 20 cm. u 0*4 m. visine, stabla od
30 cm. u 0"6 m., a stabla do 40 cm. u 0*8 m. visine.


T. j . stablima kod prorede imala bi se uzimati debljina
ne u prsnom promjeru već u odgovarajućoj visini, odnosno u
poprečnoj ili okrugloj visini od 0´5 m. To je od važnosti i
kod procjene, ako n. pr. prodajemo stablo od 30 cm. debljine,
po debljini u prsno m promjeru gubit ćemo nešto od drvne
gromade, jer uzimljemo promjer za dvostruko više nego trebamo,
ako li pako stabla deblja od 65 cm. mjerimo u prsno j
visini (1´3 cm.) izlazi drvna groma da veća, nego
što ju stablo u istinu ima, i veća, nego ako se uzme
promjer u visini, koja je jednaka najmanj e dostrukom
dolnjem promjeru stabla. Za oto bi se imalo nastojati, da se
za vrijednija stabla i kod točnijeg mjerenja uzima promjer stablima
u visini, koja je jednaka dvostrukoj dolnjoj debljini stabla
a isto tako da se umjere i stabla koja su deblja od 70 cm.
na panju. (Za praksu neprovedivo. Ur.).
Promjer, koji se uzima u visini (od zemlje) jednakoj
sbroju dvajuli dolnjih. promjera zovemo temeljni m promjerom
stabla. Mijo Krišković, nadšumar.