DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 3 <-- 3 --> PDF |
umif iM Eil Br. 10. u ZAGREBU. 1. listopada 1904. God. XXVIII. Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/j stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Još jedan način proredjivanja ili proredni siek. Promatrajuc najmladje iz naravnog pomladka rastuće sastojine opaziti demo, da mogu biljke ili stabalca tako rekud posve blizu jedno do drugoga ili stisnuto rasti. Naravni pomladak nikne gusto, pregusto. Biljke od 1 cm. debljine rastu jedna do druge u razmaku od 10 cm. ; kašnje nakon što su se slabije posušile, rastu preostale u 0*2, 0"3, 0´5 metara udaljenosti. Opažamo nadalje, da istih biljaka dio (nakon što su se slabije posušile i izginule) postepeno rastu u udaljenosti od 1 m. i t. d. to jest stabla pod jednakimi okolnostima pojednako i u stanovitom razmjeru prema debljini svoj razmak imadu i to tako, da sve što su deblja, vedi razmak imađu. Ovaj navod podsjeća, da se biljke kod umjetne sadnje imadu u što kradib razmacili saditi, jer sastojine u svom naravnom razvitku bas od prvoga početka hode da budu dapače u pregustom sklopu, da dobiju kakvodu, koja se od stabl a u šumi izraslog očekuje. Naravnom podmladku pomaže sama priroda donekle u rastu time baš, što u pregustom sklopu zakržljaju i poginu slabija stabalca, da preostala u većem razmaku rasta. Nu uza sve to naravan podmladak raste pregusto. Za oto imademo nastojati, da umjetno pomažemo prirodi odstranjivati slabija stabla, najme da se prama svakoj debljini stabla u stanoviti razmak |
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 546 — postave. Taj razmak imade biti najshodniji i najpogodniji rasta stabala. To postizavamo putem proredjivanja. Gdje se imadu šume čistiti od podstojni h potištenih stabala, to proredom ne smatram, ved čišćenjem sastojine. Proredjivanje jest dakle putem sječe uzdržanje sastojine u pojednakom razmaku stabala prama njihovoj debljini, makar se imade posjedi i koje nepotišteno stablo, da može sastojina poboljsavajud se slobodno i krepko u ne riedkom sklopu rasti. Prije nego stupimo proredjivanju imamo ustanoviti jasno i u pregustom označenom sa 0"9 ili 1, ili smo u podpunom sklopu koga označujemo sa 0"8. Ako smo u podpunom sklopu. (0"8) nije nam nuždno proredjivanje započeti, jer smo u odgovarajudem i pravom razmaku, ved demo samo očistiti ili izvaditi kržljavo i podstojno drvede i za tu sastojinu odrediti, ako je u uporabnoj dobi i pomodi sječu, ako nije ostaviti, dok se ne sgusti za proredu. Ako su stabla u pregustom sklopu 0"9 i 1, imademo poduzeti proredjivanje. Podpuni je sklop, ako u jednom pravcu raste tičudi krošnje 10 stabala (0´8). Ako imade na tako velikom pravcu mjesto 10 jednako debelih stabala 11 ili 12, (točnije 11 5) onda je to ved pregusti sklop, te se takova sastojina ima prorediti, tako, da joj se sklop jače ne prekine. Najme da bude po mogućnosti uvjek toliko stabala koliko u podpunom sklopu (08), a ako je sklop prekinut, da ne bude više, nego što ga razumjevamo pod oznakom 0´7, jer se još iz tog prekinutog sklopa lahko podpuni sklop (0´8) postignuti može. Proredjivanje opetujemo čim to debljina stabala i prama debljini nuždni razmak stabala zahtjeva. Koliko imademo drvne gromade izvaditi kod proredjivanja može se proračunati po obliku. C=G0-9 — G0-l = G0-2 gdje nam C predstavlja traženu drvnu gromadu, O 0´9 jest gromada u pregustom sklopu, a (?0´7 jest sastojina koja mora ostati poslie proredjivanja. |
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 547 — C=G0-2 najme drvna gromada, koja se ima posjeći ili izvaditi kod proredjivanja. Proračunavanje same drvne gromade jest jednako kako je izračunato u članku : »Šumski sklop i oblici za proračunavanje drvne gromade sastojina« (vidi br. 8. i 9. »Šumarskog lista« od g. 1904.). Nu kod samog proredjivanja imamo postupati tako, da se previše drvne gromade ne izvadi, a to demo postići, ako proredjivanje provadjamo prama debljini stabala. Imademo dakle pronaći razmak stabala prama toj debijini. Razmak stabla bio bi najpovoljniji onaj, koji odgovara promjeru krošnje kod podpunog sklopa. Nu podpuni sklop ćemo riedko naći buduć smo u pregustoj sastojini. Ako li imademo podpuni (0*8) sklop od slične sastojine, to je razmak podpunog sklopa stabala najbolji razmak za proredjivanje slične sastojine. Nemamo li takove sastojine onda imademo dvie površine ,za pokus" uzorno prorediti. Eazdieliv površinu jur proredjenu sa brojem stabala dobijem zastor stabla Z. Taj Z jest predbježno četvorina, koju imam svesti na kružnu plohu pomnoživ sa 0"785, da dobijem površinu krošnje ^ i iz te krošnje proračunam promjer ili razmak D po obliku: D=\f^K^ = i r 40-785-"2 ^ I 3 14 I 3-14 to je udaljenost stabala u podpunom sklopu 0´8 ili ako izvadimo koren iz broja stabala na zadanoj pokusnoj površini dobijem broj stabala na jednej strani te površine; podieliv tu stranicu četverokuta izvučenim korenom dobijem udaljenost Btabla^od stabla. w . . -D = , gdje jest s stranica četvorine (pokusne plohej, a ilf o broj stabala na pokusnoj plohi. Tu smatramo stabla kao u podpunom sklopu, jer su u propisnom razmaku makar im »pregusti« sklop prekinut bio. Uzmimo, da smo tako dobili na prvoj pokusnoj plohi, gdje su vladajuća stabla popriečno 20 cm. debela, razmak stabala kod proredbe 2 m. |
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 6 <-- 6 --> PDF |
~ 548 — Ako smo na drugo j pokusnoj plohi, gdja su debela stabla 10 cm. dobili razmak 1 m. to ćemo pred nami sastojinu, kojoj je poprieČna debljina stabala 15 em., proredi ti na razmak stabala od 1*6. Jer kad su ona stabla od 20 cm. debljine u razmaku od 2 m., ona od 10 cm., debljine u razmaku od 1 m., to ona stabla od 15 cm. debljine imadu doslijedno razmak 1*5 m. Kod šume, koja se prorediti ima, imadu se u obzir uzeti ona stabla koja ostati imadu t. jest ona popriečne debljine; u ovom slučaju ona od 15 cm. debljine, sad ostala potištena preblizu izrasla, makar i jača imadu se odstraniti. Samo u onom slučaju gdje u odredjenom razmaku nema stabla od zadane debljine ima se ostaviti crno makar bilo i tanje; napokon pako ako prije odredjena razmaka dodje i bolje stablo ima se posjedi, da se razmak pojednak uzdrži. Razmak stabala prema promjeru ili debljini stabla ima tu prednost, što stabla, bila ma koje dobe, ako su jednakog promjera u jednakom razmaku rastu. Naprotiv ako bi bteo po jednakoj dobi u dobroj i lošoj stojbini ustanoviti razmak stabla, dobio bi za jednake dobe stabla, daleke različite razmake. N. pr. stablo u sastojini najboljeg boniteta u 60 god. ima 19 cm., dočim u sastojini najlošijeg ima samo 8 cm. promjera. Ono bi imalo biti u razmaku 2"40 m. u ovo 1-34 m. dakle stabla iste dobe na različitih stojbinah imalo bi se u daleko različnih razmaeih po dobi proredjivati. Dočim stablima jednake debljine, ako dajemo jednake razmake jest naravnije, bila ta stabla u boljoj ili lošijoj stojbini u starijoj ili mladjoj dobi. N. pr. Stablo od 15 cm. u I. najboljem stojbinskom razredu imadu razmak 1*96 m., a jednako debela stabla u najlošijem V. stojbinskom razredu imadu 2-40 m. dakle po prilici približan razmak debljine, premda su stabla stara u najboljoj 50, a u najlošijoj V. stojbini 80 godina. Doduše u naravskom pomladku stabla na lošoj stojbini u vedem nešto raz |
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 549 — maku rastu, dočim u dobroj stojbini gušće rastu. Zato na lošoj stojbini imade se paziti više na to, da se razmak stabla kod podpuna sklopa neprekorači, kao što na dobroj stojbini, kod stabala jednake debljine. Nu taj razmak na lošoj stojbini nije znatno veći od onog na dobroj, jer se od bolje stojbine na lošiju povedaje razmak. Za svaki razred stojbinski tek za 5—6% pa uprav time, što proredimo jače sastojinu na boljoj stojbini, a pričuvamo onu na lošijoj, postignuti demo to, da demo kod drugog proredjivanja ved modi uzeti jednak razmak na lošijoj i boljoj stojbini kod jednakih debljina stabala. Iz navedenoga zaključiti možemo, da se dade opredieliti razmak stabala prama debljini njihovoj u okruglo m broju u kojem razmaku de sastojina ostati u podpunom sklopu, dok ne stigne sliedede debljine, sto de na dobroj stojbini biti prije, a na lošijoj kasnije i tada de se opet proredjivanje prema debljini obnoviti. Proredjivanje sastojine stabala: Razmak metara Promjer cm. ^ j^ jjj_ do 5 0-5 0-75 1 do 10 1 . 1-50 2 do 20 2 2-50 3 do 30 3 3-50 4 do 40 4 4-.50 5 Proredjivanje na razmak I. može se upotriebiti, kod guste samonikle i od sjemena uzrasle šume i kod one sadjene šume, koja je sadjena na razmak 0*5 m., kad dodje u gornju sliededu debljinu. Zatim kod šuma na lošijoj stojbini, ako su gušda nego razmak II. može se provadjati u dobroj i lošijoj stojbini na samoniklih i sijanih šumah i kod onih, koje su sadjene bile na razmak 0´75. Neka ne smeta, što se kod pregustog sklopa prekine sklop, jer krošnje u pregustom sklopu nisu normalne, koje |
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 550 — imamo u pođpunom sklopu 0*8, ved su to premale krošnje, koje 6e se kad budu stabla proredjena na zadati razmak prema debljini, za koju godinu doticati i stvarati podpun sklop. Najprikladnije jest proredjivati kad su stabla debela oko 10 zatim oko 20 cm. Nu može se i prama manjem i povoljnom promjeru, koji 86 u skrižaljci lahko dade interpolirati i razmak ustanoziti, proredjivanje preduzeti. Razmak III. nije za proredjivanje redovito, već u onom slučaju, kad se hoće, da se sklop prekine i kad se želi u starijoj dobi sastojine, da se mladom podstojnom narastaju prekinutim sklopom više svjetla dade. Proredjivanje ponovn o slijedi kad dosligne sastojina zadanu debljinu, što ćemo na dobroj stojbini dočekati prije, na lošijoj kašnje. Taj se razmak može upotrebiti kod biljka koje su sadjene (pogriešno) na 1 m. udaljenosti, ako su postale preguste sastojine. Proredjivanje imade biti obavljeno tako, da se sastojina, ako je gdje zadatim razmakom prekinuta opet krošnjami što prije sklopi. Kod rastu sastojine u razmaku I. ili II. a krošnje im se dotiču, onda su u pođpunom sklopu (0"8). Sa uporabom razmaka III. ili još većeg obzirom na podmladak, ako bi se proreda ponavljala dva i vise puta, došlo bi se do posve prekinutog sklopa, da bi mladi naraštaj porasao i već ovaj još pod nadstojnim drvećem došao do prvog proredjivanja, te bi se imali požuriti, da nadstojno drveće ćim prije do konačnog sjeka dodje. Zaoto se ovaj razmak ne će obično upotriebiti nego razmak I. ili II., već onda kad se ima obzir na podmladak. Na razmak I. može se uputiti i laik u proredjivanje, te bi baš otaj korak mnogo učinio do podignuća privatnih gajeva i šumica, koje bi mogli sami šumovlastnici dati na ovaj način prorediti, a i strukovnjaku će dobro doći, jer će moći gjegurno proredjivanje izvesti, tim sjegurnije i lakše što je I, razmak lahko upotrebljv, jer je deseterostruki iznos promjera. Kako smo gore naveli, stabla u svakom lošijem stojbinskom razredu imadu tek za koji postotak veći razmak od predjašnje. Sklop kod sadjenih biljaka. Buduć, kako u poČPiKii istakosmo, naravski pomladak sastojina raste u što gušćem |
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 551 — sklopu, to imademo i umjetni pomladak prama naravnom u gustom sklopu držati, da odoli većem svjetlu i nepogodam, jer kad imademo kod sastojina prikladnih za proredjivanje i sječu nastojati da im se odviše sklop ne prekine, to ne možemo dopusti niti kod sadnje biljaka, da njihov razmak bude višetruka duljina stabla (najme biljke), jer je kod odraslih stabala tek 10—15-rostruki promjer . S toga, da kod umjetno sadjenih sastojina na lošoj stojbini postignemo uspjeh kao na dobroj stojbini, što se tiče razmaka, imademo na lošijoj stojbini u manjem razmaku saditi biljke nego na dobroj stojbini. Tako da na najlošijoj stojbini (n. pr. na krasu ako kamen dopušta) ne bi smjela udaljenost ili razmak biljaka kod sadnje biti vedi od 0*5 m , (dapače redovi u razmak od 0´5 m. a biljke i na 0´25 m. razmaka) a na dobroj stojbini najviše 0-75 m. Nu i na boljoj stojbini de se dobro učiniti, ako se u manjem razmaku biljke sade, budud se kašnje proredom , kako je gore navedeno u svakoj debljini izvaditi mogu. (Današnji smjer umjetnoga uzgoja ide za protivnim, a glavno s razloga, da se prištedi na kulturnim troškovima. Ur.) U gustom sklopu biljke postizavaju deblo, stablo raste u vis, a hrana stabla ne odlazi u najdolnje debele i suvišne grane, koje nastoje, da se sklope sa susjednom biljkom — a često ne mogu jer je susjedna biljka predaleko, ved se hrani deblo, koje tim bez dolnjih grana i u kakvodi najprednje. Ustanovljenje prsne visine. Imamo ustanoviti i visinu, u kojoj se imadu mjeriti stabla kod proredjivanja. Debljina stabla kod krupnogorice prosudjuje se i uzima u prsnoj visini. Za uzimanje promjera u prsnoj visini odgovara samo stanovitoj dimenziji stabala, a ne svima. Prsni promjer kod krupnogorice pada po prilici ondje gdje počima stablo biti oblo i gdje prestaje nagli, a počima pojednaki pad premjera. Stablo se sječe čim je više moguće do zemlje. Uzmemo li tu dolnji promjer stabla i njegov dvostruki iznos odmjerimo u |
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 552 — u vis, dobiti ćemo po prilici visinu, gdje se uzima prsni promjer. Tako n. pr. stabla koja bi imala u sijeku (nad žilami) 65 cm. imalo bi se premjeravati u 1-3 m. visine t. j . u prsnoj visini (koja je ovdje jednaka dvostrukoj dolnjoj debljini stabla). Tu visinu možemo uzimati popriečno za stabla od 40 do 90 cm. na sijeku, jer bi se stabla od 40 cm. debela imala mjeriti u 0*8 m. visine, a ona od 90 cm. debljine u 1*8 m. visini t. j . popriečno i´´6 m. dakle u prsnoj visini, prema gore navedenom. Nu ako se stabla od 65 cm. (na sieku) imaju mjeriti u prsnoj visini, sjegurno to ne može biti za ona stabla, koja su debela n. pr. 8 cm. ili ona koja su debela 100 cm. na sieku. Visinu gdje se imaju i ova sjedi dobiti ćemo ako i njihovu debljinu nad zemljom (na sieku) dvostruko uzmemo, te bi se prema tomu kod proredjivanja stabla do 10 cm. imalo mjeriti u 0"2 m. visine, stablo do 20 cm. u 0*4 m. visine, stabla od 30 cm. u 0"6 m., a stabla do 40 cm. u 0*8 m. visine. T. j . stablima kod prorede imala bi se uzimati debljina ne u prsnom promjeru već u odgovarajućoj visini, odnosno u poprečnoj ili okrugloj visini od 0´5 m. To je od važnosti i kod procjene, ako n. pr. prodajemo stablo od 30 cm. debljine, po debljini u prsno m promjeru gubit ćemo nešto od drvne gromade, jer uzimljemo promjer za dvostruko više nego trebamo, ako li pako stabla deblja od 65 cm. mjerimo u prsno j visini (1´3 cm.) izlazi drvna groma da veća, nego što ju stablo u istinu ima, i veća, nego ako se uzme promjer u visini, koja je jednaka najmanj e dostrukom dolnjem promjeru stabla. Za oto bi se imalo nastojati, da se za vrijednija stabla i kod točnijeg mjerenja uzima promjer stablima u visini, koja je jednaka dvostrukoj dolnjoj debljini stabla a isto tako da se umjere i stabla koja su deblja od 70 cm. na panju. (Za praksu neprovedivo. Ur.). Promjer, koji se uzima u visini (od zemlje) jednakoj sbroju dvajuli dolnjih. promjera zovemo temeljni m promjerom stabla. Mijo Krišković, nadšumar. |