DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 567 — koji su sa velikom troškom izvedeni, a bili bi se dali sgođno upotrebiti za taj naumljeni naš muzej. I tako se je onda ponovno zapodjelo i pitanje o osnuću družtvenoga muzeja. Glavna tendencija, koju sam bar ja imao već i onda pred očima nije bila ta, da bi družtvo kao takovo imalo od tuda osobitu korist, nego sam mislio i onda, da ćemo time, ako se osnuje u Zagrebu šumarski muzej, imati jedan argumenat više zato, da se križevački šumarski zavod preseli u Zagreb. To je postanak te ideje, pošto su već i poslije zagrebačke, peštanske prve (1886.) i tršćanske (1879.) izložbe, neki izloženi predmeti preneseni u Križevac, a tim bje udaren i temelj kasnijoj šumarskoj sbirci toga zavoda. Kada je pako onda g. 1900. šumarsko družtvo došlo i do svoje zgrade, a istodobno riješeno i pitanje osnuća šumarske akademije u Zagrebu, poprimila se i opet stara ideja, a to još i tim laglje, što je zemlja baš malo prije potrošila mnogo novaca na predmete, koji su bili izloženi na peštanskoj milenijskoj izložbi, i tako je onda i bivši g. ban dozvolio, da se ti predmeti predadu šumarskomu družtvu za osnuće muzeja. Ali i onda je pravi razlog i motivacija tomu mogla biti svakako samo ta, da nam tim u buduće šumarska akademija dodje što prije i na što jeftiniji način i do toli potrebnih joj šumarskih sbirka i muzeja. Tako je eto došlo do toga današnjega muzeja. Njegova je vriednost medjutim, kao što to svi znate za družtvo kao takovo, ipak samo relativna. Družtvo ga imade, ali ga većina članova niti posjećuje, a niti može imati i inače osobite vrijednosti za njih. Kućni naš red od 27. ožujka 1901., pako već i sam medju inim odredjuje u §. 12. da ovaj muzej ima služiti osim u družt. svrhe; još naročito i kao demonstrativni objekt za kr. šumarsku akademiju. Ali sada dolazi ranjava peta — a to je ona ustanova koja veli: upravlj.odbor predaje upravu ovoga muzeja jednomu odborniku. Da je taj odbornik sada ujedno i profesor akademije to je pako slučaj, moglo bi se bo lahko dogoditi i to, da za to ne bude izabran niti jedan profesor akademije, nego koji drugi član odbora, time bi pa´^ onda prestao i svaki savez akademije sa muzejom. Puki je slučaj dakle, da sada kolega Partaš vodi upravu muzeja, i da je time muzej bar prividno ipak u nekakovu savezu sa akademijom. Kućni red daje uz to pravo upravljajućemu odboru, da on odlučuje, koje će predmete staviti u muzej t. j . da prosudjuje, koji će od Ipriposlanih predmeta u muzej svrstiti ili ne. To su istina sve manje više samo nuzgredne stvari, ali zato doazi onda još jedan dodatak, koji dodatak je za nas, koji smo |