DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1904 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 566 — nižu cijenu razpačavati. To ne smije biti kjiga, koja bi već svojom debljinom odbijala; to bi imala biti knjižica takova, koja bi obsezala u malom sadržaju mnogo. Tu se dakle ni ne radi o Bog zna kakvom trošku, a i taj bi se trošak dao djelomice još i sniziti, tako, da se prije otisne u „Lugarskom viestniku", koji je takodjer u ovom proračunu sadržan, pa da se onda isti slog upotrebi. Isto tako mogao bi se upotrebiti u to ime i dio troška dozvoljena za nagrade suradnika, koji je takodjer pređvidjen. Na taj način preostao bi onda samo još trošak za papir i broširanje, a za to je stavka 16. dovoljna. Ako bi se ta svota prekoračila, a odboru pristaje i to pravo, samo se onda mora to prekoračenje motivirati, kao što se to već i u drugim sličnim slučajevima već i dogodilo. Ja mislim, da se u ovom slučaju ona u točki 16. označena svota ne će prekoračiti i preporučam ovakav način izdanja, a svakako da bude što jeftiniji. Predsjednik: Izvolite primiti? Prima se. Rieč ima g. profesor F. Kesterčanek. Kod stavke 1. Potreba (Razkod) nalazim izkazanu i potrebu za šumarski muzej. To me nuka, da stavim nekoliko primjetaba, odnosno, da o tom predmetu njekoliko rieči progovorim. Stariji članovi družtva sjećati će se, da se je već godina osamdesetih radilo oko toga, da se križevački šumarski zavod podigne na šumarsku akademiju. Naročito porodila se onda i polemika izmedju mene kao tajnika družtva, a za onda žup. nadšumara, i bivšega ravnatelja križevačkoga zavoda g. Gustava Vihodila. Bilo je o tom govora i u družtvu i u javnosti, a i malo ne u svim novinama; a izašle su o tom i posebne brošure. Ja sam već onda bio zato, da se odijelimo od križevačkoga gospodarskoga zavoda, pošto sam poznavao odnošaje i znao, da je baš taj odjel zavoda jedna od glavnih zapreka svim našim težnjama, za kojima smo težili u pogledu podignuća šumarske obuke i šumarskoga stališa. Ja sam zato naročito nastojao i oko toga, da doprinesem što više priloga i dokaza, koji bi govorili za to, da se šumarski odio zavoda križevačkoga u Zagreb preseli, a i upravljajući je odbor družtva držao za onda, da će jedan argumenat više biti za preselenje zavoda u Zagreb i taj, ako se bude u Zagrebu uredio družtveni šumarski muzej. Ovo je pitanje postalo akutno opet g. 1892. t. j . za vrieme jubilarne gosp. šum. izložbe u Zagrebu, onda opet g. 1896. kada je bila milenijska izložba u Pešti. Tu je bilo mnogo naših predmeta i izložaka |