DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 423 —


Obitelj A. sastojala se od otca, koji je bio vojnikomdjece mužke, koja su sva bila vojnici za Krajine. Obitelj B.
sačinjavali su otac, koji nije bio vojnikom radi X tjelesne mane
i ženska djeca.


Prodje vrieme, presta Granica, a zadruga se razdieli.


Obitelj A. je pravoužitna, a i obitelj B. pravoužitna kod
imovne obdine po §. 1. slovo d), a ne da je prva po §. 1.
slovo e) a druga po §. 1. slovo d) naputka A) od god. 1881.


Razlog ovoj tvrdnji stoji u tom, što nije obitelj A. podala
u svoje ime vojnika, kao neodvisna i samosvojna obitelj,
već je podala vojnika kao zadruga zajedno sa obitelju B., koja
bi ga isto tako bila dala, da ga je imala, a uzdržavala je podanog
vojnika ciela zadruga t. j . koli obitelj A. toli i obitelj
B.


Obitelj A. nije uslied toga, što je stavila krajiškog vojnika,
inaka od obitelji B., jer su jedna i druga po uzajamnoj
svezi članova zadrugu krajišku sačinjavale.


članovi obitelji A. nisu članovi onakoviii krajiških obitelji,
koje su sačinjavale krajiške stanovnike kao prvosvjedioce
(Insassen), a nisu živile u zadružnoj svezi, prem su vršile sve
krajiške dužnosti ili inih takovih obitelji, kao obrtnih naseljenih
i t. d. koje su bile sa reversom t. j . koje su primile na se sve
krajiške dužnosti i prava stupivši u red krajiškog obligatnog
pučanstva (obligater Grenzstand) — oni su članovi obstojale
zadruge.


Gornje stanovište jest nazor temeljen na §. 1. nap. A. od
godine 18^1. shvačen prema ustanovama krajiškog temeljnog
zakona. Protivno pako tomu pokazuje praksa, koja se temelji
na normativnim naredbama visoke kraljevske zemaljske vlade,
odjela za unutarnje poslove broj 32299 od 18. prosinca 1889.
specialno u točkama ad 3. te 6. i 9., pak broj 6587. ex 1895.
od 13. lipnja 1896. i 11729 od 22. svibnja 1900.


Normirano shvaćanje kategorije pravoužitnika naznačenih
u §. 1. slovo e) jest rezultat proglasa Njegovog Veličanstva
kralja upravljenog na krajiški narod u riečima: »Za uzdarje