DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 86     <-- 86 -->        PDF

- 500 —
Nešto prije krajne točke ove željeznice ostaviše izletnici
vlak, da nastupe put preko Kozare pješke, pak da puteni razgledaju:
sastojine u kojima poduzeće „Una" radi i u kojima
će raditi, dakle jur izcrpljenu i još netaknutu šumu; izradbu
drva u šumi; razne udesbe za transport drva i t. d.


Sastojine Kozare planine, što dalje se u nju prodire, nose
mjestimično obilježje prašume, i to ona nepristupnija i od
ljudskih naselja vrlo udaljena mjesta. Na podnožju kraj sela
ima dosta i sitnijih šuma i šikara. Vegetacija je u Kozari
bujna, jer je to sredogorje izpod tisuću metara nadmorske visine
; najviša je točka ciele Kozare u južnom njezinom dielu
ležeći vrh imenom „Vučkovac lu sredini iste leži „Mrakovica" (806 m.), na koju su se, kao
najvišu točku puta, ekskurzenti imali popeti.


Vegetacija Kozare planine ne samo da je bujna, već je
ona i vrlo raznolika, jer ako i jest glavno drvo bukva, ima
u njoj u nižim partijama hrasta — hrastovi su tvrdci Kern
iz Beča već prvih godina iza okupacije prodani i po njoj
eksploatirani -a u višem mnogo četinjače: jele i nešto
smreke. Osim toga ima vanredno liepih i visokih lipa; u obće
lipovinom Kozara upravo obiluje. Ovoj raznolikosti u rastlinstvu
bit će u velikoj mjeri uzrok raznolikost tla u raznim njezinim dielovima,
a ovoj opet raznovrstne geoložke formacije, te po tom
i razne vrsti kamene podloge, od koje je trup Kozare planine
sastavljen. Kozara je s toga interesantnija za geologa i botaničara
od mnogih drugih daleko viših planina.


Uzpinjuć se iz doline Moštanice prolazili su izletnici
ponajprije nešto slabijimi sastojinami, koje na južnim eksposicijami
upravo obiluju hrastom-kitnjakom, samo što već
starih hrastova, izuzam koje stare i šuplje kvrlje, više ne
ima. Na sjevernim eksposicijania podpunoma prevladjuje bukovina,
kojoj se u većim visinama pridružuje jela u krupnim
i uglednim eksemplarima. Sječa, kojom se ove sastojine izcrpljuje,
jest preborna, pomladjivanje prirodno. Polag do sele
izcrpljenih sječina može se reći, da se ova sječa konserva