DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 84     <-- 84 -->        PDF

— 498 —


staje Dubica, da odavle predju u susjednu Bosnu ponosnu.
Na kolodvoru u Dubici dočekao je izletnike — uz upravitelja
tamošnje kot. šumarije II. banske im. obćine, gosp. šum.
pristava J- Lazića — okružni nadšumar iz Banjaluke g. R.
Mach i g. T. Gold, šumarski upravitelj od kot. ureda u bos.
Dubici, a u samoj našoj Dubici g. sveučil. prof. Dr. A. Heinz,
koji je vlakom nešto prije iz Zagreba stigao u svrhu, da i on
na bosanskom dielu ovoga naučnoga putovanja udioničtvuje,
a kojega su akademičari, kao svog obljubljenog profesora botanike,
radoshio pozdravili.


Kolima odvezli su se izletnici odmah u bos. Dubicu, koja
leži tek nekoliko kilometara udaljena od naše željez. postaje
Dubica, na drugoj strani rieke Une, nasuprot hrv. Dubici,
Ostaviv prtljagu u bos. Dubici krenuli su izletnici smjesta na
istim kolima dalje do pilane poduzeća „Una", koja se nalaz
nedaleko bos. Dubice, jer se je istoga dana imala razgledati
ova velika pilana. Ovdje dočekaše izletnike gg. činovnici ovoga
dioničarskoga di´užtva, kojemu je sjedište u Budimpešti, da
im uredjenje iste predoče i protumače. Pod vodstvom gg.
Fiscliera i Wolfa razgledaše izletnici ovaj novi etablissement
osnovan tek prije koje dvie godine, a u svrhu, da preradjuje
drvo iz onoga područja držav. šuma u Kozari planini, koje mu
je na eksploataciju predano. To je površina od 2000 ha. —
drž. šuma u Kozari još je veća, nu i druge tvrdke u njoj
rade — te je po tom ovo poduzeće u ovomu kraju najveće.
Poduzeće „Una" eksploatiše godimice oko 25.000 m^ bukovine
3—5000 m´ hpovine, koje u Kozari dosta ima i oko 13.000 m´
jelovine. Poshednju tvrdka sama na ovoj svojoj pilani ne preradjuje,
već se ona u glavnome samo bukovinom bavi preradjujuć
istu na raznu rezanu robu, slično kao vlastelinska pilana
u Gerniku. I u ovoj pilani rade većinom domaći ljudi,
Bosanci a i naši, te ona pruža ovomu narodu znatne zarade. Ako
i jest ovo velika, liepa i moderno uredjena pilana, kakove su
gotovo sve bosanske, ipak nije tako velika kao ona Steinbeisova
u Doberhnu i ona u Drvaru, koju smo posjetili prošle
godine prilikom izleta hrv.-slav. šumarskoga družtva.