DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— 494 — Iz tumačenja g, vlastelina razabrasmo, da su hrastovi u cerničkim šumama posječeni još za predjašnjih vlastnika. Ono što se sada eksploatiše, malom je iznimkom samo bukovina, prem je negda u tim vlastel. šumama i hrastova prilično mnogo bilo, naročito na skroz južnim obroncima Psunja. Življa eksploatacija vlastel. šuma odpočela je onda, kad je s kemijskom tvornicom sklopljen ugovor na vehku dobavu njoj potrebitoga materiala. U šumama vodi se jaka preborna sječa a sječine pomladjuju se naravno, a samo u koliko se bi naravnim načinom pomladile, pomladjuju se i umjetno, nešto i četinjačami. Drvo, trupci i ogrievo, doprema se iz šume raznim načinom do šum. željeznice i to klizima ili putevima. Svakoga dana po 70 vagona, koji voze po 6 prostor, metara drva. Sklizi gradjene su troškom od 2 K. po tek. metru. Sama šumska željeznica sagradjena je troškom od 8 K. po tek. metru, dočim sama lokomotiva stoji 16 tisuća kruna. Kod gradnje ove pruge nije se kod zaokretaja išlo izpod 50 m. polumjera, a najveći je pad na toj prugi 607o- Nizbrdice do pilane, odnosno kemij. tvornice, vagoni sami bježe, a samo se natrag moraju vući i to, kako gore spomenusmo, dielom konjima dielom ih vuče lokomotiva. Iz šume vratili su se izletnici vlakom do ljetnikovca g. Tscharnera, koji krasno leži izpod same gore Psunja (glavni vrh gore Psunja „Brezovo polje" 984 m.) kraj šumske željeznice, gdje ih je vlastelinstvo počastilo ručkom, kojemu su i članovi vriedne obitelji, gospodja i dječica g. Tscharnera prisustvovali. Još prije ručka pregledali su izletnici liep šumski vrt, koji se oko ljetnikovca nalazi, a u kojem se za vlastelinsku šumsku porabu uzgajaju razne, većinom četinjave biljke, medju njima i više eksota. Ručak se je bio nešto otegnuo, što je u mnogom pripisati i veseloj pjesmi mladih akademičara, koja se je svidjala i gospodji vlastelinki, takodjer rodjenoj Švicarki. Oprostiv se sa Ijubeznom domaćicom, te srdačno joj zahvaliv na gostoljubivosti, koja im je pod njezinim krovom u dio pala, krenuli |