DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 420 —


Činovnici, oficiri i katolički svedenici
nisu nikad živili u krajiškim zadrugama. Oni su moguće i rodjeni
bili u zadruzi, al su kao takovi iz nje izstupili, te su
izgubili prava i dužnosti prosta krajišnika, oni sami, a kod činovnika
i oficira i njihove obitelji, a dobivali prava i dužnosti,
koja su sa njihovim cinima spojena bila.


Grčko iztočni svećenici nisu gubili zadružna
prava samo u onom slučaju, ako su i nadalje ostali sa svojom
obitelji u zadružnoj svezi.


Za oficire i činovnike mogao je nastati jedini
slučaj, da su se natrag vratili u zadrugu, sami ili sa svojom
obitelji (ako su je imali) kao članovi iste, no u tom slučaju
smatrali su se jednaki sa ostalim zadrugarima izgubivši svoj
prvanji čin (§. 48. tem. kraj. zakona od 7. svibnja 1850. odnosno
dopis dvorskog ratnog vieća broj 1962. od 2. svibnja
1810.) stupivši u red obligatnog krajiškog pučanstva (obligater
Grenzstand).


Ostali pako napred spomenuti stanovnici Krajine
u koliko nisu živili u krajiškim zadrugama,
a nisu bili niti obitelji urodjenika seljak
a (jer su ove kako se to razabire iz rečenoga jednake sa
zadrugama) već obrtnici it. d. izstupivši iz zadruge
ili ine naseljene obitelji, mogle su preuzeti
krajišnike dužnosti t. j. stupiti u krajiški
stališ (Grenzstand), a tim su sticali sva prava
i dužnosti ostalog obligatnog krajiškog pučanstva.


Prema napred spomenutom poznaje §. 70. pravilnika za
šumsku službu od 1860. (izdanog cirkularnom naredbom od


7. veljače iste godine) a po njem §. 1. naputka A) k §. 4.
zakona od 8. lipnja 1871. razlikuje dvije kategorije
pravoužitnika imovnih obćina u Vojnoj Krajini
t. j. pod slovom d) obitelji, koje su u zadružnoj
svezi živile do 8. lipnja 1871. i slovo e) obitelji,
koje su svim krajiškim dužnostima udovolja