DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 473 — Riječ dvije u prilog šumskog radeničkog pitanja! Rješavanje radeničkog pitanja u opšte postalo je upravo svjetskim pitanjem, a u novije vrjeme biva sve važnije i u svakoj pojedinoj grani proizvodnje. Inicijativu za rješenje toga pitanja dali su bezdvojbeno bjedni radnički odnošaji, zatim sami interesi svakog producenta, a čini se najmanje humanitarne pobude za to pozvanog intelegentnog sloja našeg društva; pa izgleda da de baš toga radi i trebati još dugo vremena do konačnog uspješnog rješenja gornjeg pitanja. U naprednim zemljama, gdje je i radenički stališ inteligentniji, izgleda da je vrijeme za konačno rješenje rečenog pitanja već u dogledu, dok naprotiv u zemljama, gdje je radeničtvo na prosvetnom polju zaostalo, nema izgleda u skorašnju bolju bududnost. Da i u nas izbija sve više na površinu radeničko pitanje to je prirodna posledica, pa se i u našoj grani šumske proizvodnje iz dana u dan opažaju sve više opravdane brige za rješenje pitanja sumsko-radničkog staleža, a to je sve potrebnije obzirom na dosta nepovoljnu pojavu: što naš radenički stalež tražeć, gdje mu je bolje, ostavlja već i svoju rodjenu grudu zemlje. Ova pojava pokazuje već i posledice, pa se ne može danas ustvrditi da imade više radenika nego posla; jer već nas je predprošla, a naročito ova godina o protivnom uvjerila. Nestašica na pravim šumskim radenicima, koji se bave izradom naših šuma, pokazala se je već prije, a sada evo preti nam i oskudica na našim Ličanima, koji su jedini majstori u krčenju šuma. Rješiti gornje naslovno pitanje jeste mučna stvar, a glavne uzroke i odlučne mjere u prilog toga pitanja, izveo je već naš priznati stručnjak u »Šumarskom listu« broj 4. od prošle godine, a nema sumnje, da se uspješnom rješenju istoga pitanja |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 474 — posveduje i briga pozvanih faktora. (Po našem se mnijenju daleko premalo u tom smjeru radi, pak i to smatramo jednim od uzroka naše silne emigracije. Ur.). S toga i nije namjera ovim redcima gornje pitanje općenito rješiti pokušati, već više drugoj novoj pojavi, oskudici na našim Ličanima, tom bjednijem sloju našeg radeničkog staleža u pomoć priteći, držeći se one: »brza pomoć, dvostruka je pomoć«. Koncem prošle godine raspisala je Petrovaradiuska imovna općina jeftimbu za krčenje šuma u površini od circa 700 katastralnih jutara, od kojih znatna površina radi pomanjkanja ^adenika nije niti izdana, dok i druge poduzete krčevine sa istog uzroka jedva da se krčile^ a neke čak i neokrčene ostaše. Neumjestno bi g toga bilo tvrditi da nema dovoljno rada; kad naprotiv znamo, da se svake godine svuda te isječene šume sve to više u svrhu pomladjivanja krče; jer izgleda, da nam naše naravne branjevine i suviše iskustva o manama naravnog pomladjivanja pružaju, pa da daklem usljed toga i dosta rada ima. Neda se takodjer pobiti niti okolnost, da naš narod nerado ostavlja svoju grudu, jer smo vični gledati gdje mnogi naš seljak osiromašivši umire u bjedi na svojem ognjištu; a bez da je i pokušao tražiti bolje prihke i uvjete za život, pa tako i našeg Ličanina nije otjerala u svijet želja za promjenom. Pa šta je dakle uzrok toj oskudici na radenicima? Nestašicu toga radeničkog staleža sami smo nenamjerno stvorili, jer nismo dovoljno brige o njemu vodili, nismo prema tomu radeniku najtežega posla dovoljno predusretljivi bili, već smo prepustili pojedinim špekulantima njegovu eksistenciju; upravo smo takovim ljudima indirektno dobru zaslužbinu osigurali, a na očitu štetu naših radenika. Godinama krčimo naše pi´ostrane šume putem jeftimbe, a uz uvjet, da je dostalac dužan jamčevinu u novčanom iznosu od lOVo do fiskalne ciene položiti. Godinama poduzimaju takove radnje imućniji poduzetnici, godinama se koriste takovi ljudi od teškog rada naših Ličana, |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 475 — a lih radi tog jeftinbenog uvjeta, lih radi sretnijeg položaja, sto mogu naime jamčevinu položiti. Sa tim uvjetom smo zaboravili na savršenost naših radenika u krčenju šuma; stvorili smo im nepozvanu konkurenciju, lih možda toga radi, da imademo manje brige, a zaboravili smo na jadno stanje tog radeniČkog staleža, koji nikakove organizacije nema; koji se kod poduzimanja takovih poslova ne zna, a niti ne može pomoći, već mu je jedino ufanje njegova savršenost u tom teškom radu. 0 potrebi i važnosti jamčevina uloženih kod šumskih radnja u opde, ne može biti dvojbe, naročito kod takovih radnja, gdje bi nam poduzetnik posredno i neposredno svojim radom više štete nego koristi nanieti mogao: dok s druge opet strane kod takovih poslova (kao kod krčenja šuma), gdje i najmanji uloženi trud poduzetnikov samo koristi sumoposjedniku nositi može, ne vidimo neposrednu potrebu polaganja takovih jamčevina. Uz današnje cijene za krčenje šumah (circa 100 kruna) po jutru ne treba tražiti konkurencije, a i sigurna utakmica samih radenika, već bi bila dovoljna za jeftino izvedenje tako teškog rada. 1 najmanji trud naših Ličana uložen u krčevine, bio bi već jedan zalog, a sa daljnim radom sve to veća jamčevina, da će poduzeti posao točno i sigurno izvesti. Razumije se da bi se i njima zaslužbina obročno isplaćivati morala, jer novac im je nužniji nego današnjim poduzetnicima, no razmjerno sa iskrčenom površinom tako, da još uvjek bude dovoljne garancije, da će oni poduzeti posao i dovršiti. Eto, ovo je i današnja želja naših Ličana, koja ih uz nadu, da će tako i za njih nastati sretniji dani, iz godine u godinu k nama na samu jeftimbu dovodi, gdje napokon lišeni opet pogodnosti utakmice — a samo radi jamčevine — postaju radenicima pojedinih poduzetnika, kojima za cijenu od 70—80 kruna po jutru raditi moraju, davši od te svote dotičnom još i znatan rabat od 6—8 kruna po jutru. Sve to još uz nepo |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 476 — srednu obvezu, da imaju potrebštiiiu (deputat) na kukuružnjem i bjelom brašnu, masti i slaninu, — uz razumije se za 20—30% skuplju cijenu — od njega nositi. Ne treba zaboraviti da uz gornje uvjete moraju bjedni Ličani još i svu odgovornost za ispunjenje jeftinbenih uvjeta glede krčenja sami snositi, je do konačne pohvalbe niti obračuna sa poduzetnikom čekati ne mogu. Radeći pod takovim uvjetima teški posao čitavu zimu, odilaze naši Ličani koncem travnja, obično sa vrlo neznatnom zaradom, svojim kućama sa namjerom, da unosnijeg posla u tudjem svjetu potraže, dok opet pojedine partije, koje su pod još lošijim pogodbama krčenje preuzele, nakon napornog kraćeg rada i bez z bogom ne odu, ostavivši i poduzetnika, da o svome nedovršenom poduzeću promišlja. Bit će možda prigovora gornjem razlaganju, naročito da su Ličani sami tomu krivi, jer da oni svojevoljno takove poslove od pojedinih poduzetnika poduzimaju. Takovi prigovori bili bi neumjestni obzirom na okolnost, što Ličani nemajući baš nikakovih udruženja, u partijama samo kao radnici po našim krajevima tražeći posla tumaraju, pa kad već u toj namjeri k nama stignu, onda se prihvaćaju posla i bez nade na kakovu zaradu, krče da se samo hlebom izrane; da putni trošak bar podmire; a konac svega toga je nezadovoljstvo i vječita im šteta, koja ih sve više od takovih poslova odvraća. Kad bi s toga pokušali samo jednu jeftinbu, bez uvjeta polaganja jamčevine u gotovom, razpisati i naročito po ličkim selima istu obnarodovali, pribavili bi sebi dovoljno radenika, koji bi tada redovito k nama dolazili, šume naše bolje krčili, jer bi za to direktno obvezani bili, a čitavom njihovom staležu svanuli bi sretniji dani. Sve kad ne bi ovde navedeni redci opravdani bili, držimo, da bi već svakako kod krčenja šuma dosadašnju točku naših ugovora, koja polaganje jamčevine u iznosu od 10"/o od. fiskalne cijene uvjetuje, modificirati morali, pošto u današnjim prili |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 477 — kama, naročito obzirom na nestašicu radenika, ni ova dovoljno garancije za izvedenje samoga posla ne pruža. Ako smo već prijatelji polaganja takove jamčevine u gotovom, to bi ista bar razmjerno prema faktičnoj šteti, koja otuda preti, što poduzeta površina neokrčena ostati može, odgovarati morala. Danas, kad nam je vrlo mnogo do toga stalo, da posječene sječine redovito pošumljene budu, kad nam svako jutro šumskog zemljišta, sa vec poznatih nam opravdanih razloga, u zakup za poljsko gospodarstvo izdano, poprječnu godišnju zakupninu od 40 - 60 kruna odbacuje, danas nam je i mnogo više do toga stalo, da na red dospjele krčevine u svoje vrijeme i okrčene budu. Da pak današnja jamčevina u iznosu od 107o od poprječne cijene oko 80 kruna po jutru, uz koju se naše šume krče, gornjoj šteti, naročito obzirom na pomanjkanje radenika ni približno neodgovara, dosta je jasno. Budemo li pak krčevine naše po napred iznešenu predlogu krčili, te budemo li kod obročne isplate (u tri obroka) našim Ličanima poduzetnicima samo trećinu zaslužbine u ime jamčevine (ma da bi oni i na polovicu rado pristali) zadržali, to ćemo već kod prve obročne isplate veću, a kod druge i duplu jamčevinu (od one 10"/(,) imati! Ustegnemo li im pak polovicu zaslužbine, eto nam već kod prve, obročne isplate dupla jamčevina. Na ovaj odbitak rado bi naši Ličani, po njihovom kazivanju, pristali, jer bi im isplaćena djelomična zaslužbina dovoljna za podmirenje njihovih potreba bila. Ne budemo li ni posle ovoga pokusa dosta radenika imali, valjat će nam se tada više o vlastitom kućanstvu pobrinuti, pa ćemo o tome drugom prilikom govoriti. J. M . . . ć. Opazka uredničtva. Shodnom i doista humanom tendencijom ovoga članka mi se podpunoma slažemo. Da su ovakove jamčevine, o kakovim je u ovom članku govora, doista |
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 478 — Bkroz suvišne, potvrdjujemo obzirom na praktična izkustva, koja emo tečajem vremena baš o ovoj vrsti šumskih poslova stekli. Opetovano imali smo prilike sklapati takove pogodbe, ali nam nije ni na kraj pameti bilo, polag tudjili uzora, tražiti kakovu jamčevinu na početku rada; dovoljna jamčevina stvorila se je i u novcu do konca rada a radnici nisu svoju, krvavim žuljevima priredjenu zaradu, nigda trebali s nikim dieliti, ved su nakon dovršenog obračuna s hvalom i zadovoljstvom otišli svojim kućama. Šumski sklop i oblici* za proračunavanje drvne gromade sastojina. Sklop je od velike važnosti kod prociene sastojina, kod preborne i progalne sječe, kod sadnje, kod proredjivanja šuma i t. d. Težko da de se dvojica točno o svakom stupnju sklopa složiti, pa uprav za to imalo bi se ustanoviti mjerilo, po kojem bi se svaki, makar i nebio sporazuman, ravnati imao. Pomislimo si jednu veliku četvorinu razdieljenu u jednake manje četvorine u koje upišemo same krugnve. Svi se krugovi medjusobno tiču. Velika četvorina predstavlja nam ovdje šumu a upisani okruži krošnje stabala. Pošto je upisani okrug 0.785 od svoje četvorine, to su svi krugovi zajedno 0 786 od velike četvorine. Tako je dokazano u mojoj razpravi o izračunavanju prostornog metra u svezku broj 6. strana 248. »Šumarskog lista« od god. 1897. Ti okruži ili krošnje stabala se tiču, dakle su u podpunom sklopu, a taj označujemo sa 0´785, koji broj pokazuje, da ove krošnje stabala, makar se jedna druge dotiču, zastiraju samo 0-785 od površine. Mjesto 0785 upotrebiti ću okrugli broj O´S. * Novi oblici. |