DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 54     <-- 54 -->        PDF

468


Ijine i srednjih promjera uzetih iz sHke ili pomoćju temeljnice
dobivene iz slike i visine obračunavanjem kao kod cunja:


Zatim se pribroji kubični sadržaj onih dijelova, koji izpod
0-3 m. visine leže, za koje se podlogom obračunavanja uzme
ili najdoljni prerez ili se uzme iz slike srednji promjer tog
trupčića.


Kod obračunavanja tog najdoljnjeg komada stabla za prijašnju
dobu (10 god.) upozoruje se na to, da slabija stabla
imadu i manju visinu podsjeka, u pravilu najviše Vg promjera
na panju.


(a = najstarije
stablo ima i


5U-´
najviši podsjek u pravilu ´3
dakle u ovom slučaju 18 cm.
& = je za 10 godina mladje
stablo, dakle i slabije, pa bi
i njegov podsjek imao biti
razmjerno niži. Promjer 50 cm.
podsjek 17 cm. i t. d.).


Prema tomu imadu se
ustanoviti za prijašnja razdoblja visine podsjeka odnosno duljine
malih sekcija ležedih izpod 0´3 m.


Kod starijih stabala mogu se vrhovi, koji su manji od
polovice duljine sekcije radi neznatnosti izostaviti, oni pako,
koji imadu veću dužinu od polovice sekcije, priračunavaju se
tako, da se u sredini te duljine odgovarajuća kružna ploha
pomnoži se duljinom ciele sekcije.


Iz tako obračunatih razlika dobiju se prirasti za pojedina
dobna razdoblja.
Isto tako može se iz omjera drvnih gromada prema odgovarajućem
sadržaju idealnog valjka dobiti oblični brojevi.


Konačno na temelju tih podstaka može se brojevno ustanoviti
razvoj prirasta dotičnog stabla, kako je to sliedećem
primjeru navedeno: