DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1904 str. 54 <-- 54 --> PDF |
468 Ijine i srednjih promjera uzetih iz sHke ili pomoćju temeljnice dobivene iz slike i visine obračunavanjem kao kod cunja: Zatim se pribroji kubični sadržaj onih dijelova, koji izpod 0-3 m. visine leže, za koje se podlogom obračunavanja uzme ili najdoljni prerez ili se uzme iz slike srednji promjer tog trupčića. Kod obračunavanja tog najdoljnjeg komada stabla za prijašnju dobu (10 god.) upozoruje se na to, da slabija stabla imadu i manju visinu podsjeka, u pravilu najviše Vg promjera na panju. (a = najstarije stablo ima i 5U-´ najviši podsjek u pravilu ´3 dakle u ovom slučaju 18 cm. & = je za 10 godina mladje stablo, dakle i slabije, pa bi i njegov podsjek imao biti razmjerno niži. Promjer 50 cm. podsjek 17 cm. i t. d.). Prema tomu imadu se ustanoviti za prijašnja razdoblja visine podsjeka odnosno duljine malih sekcija ležedih izpod 0´3 m. Kod starijih stabala mogu se vrhovi, koji su manji od polovice duljine sekcije radi neznatnosti izostaviti, oni pako, koji imadu veću dužinu od polovice sekcije, priračunavaju se tako, da se u sredini te duljine odgovarajuća kružna ploha pomnoži se duljinom ciele sekcije. Iz tako obračunatih razlika dobiju se prirasti za pojedina dobna razdoblja. Isto tako može se iz omjera drvnih gromada prema odgovarajućem sadržaju idealnog valjka dobiti oblični brojevi. Konačno na temelju tih podstaka može se brojevno ustanoviti razvoj prirasta dotičnog stabla, kako je to sliedećem primjeru navedeno: |